REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 9 Pž-2169/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Nevenke Baran, predsjednice vijeća, Dubravke Zubović, sutkinje izvjestiteljice i Maje Bilandžić, članice vijeća, u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom P. B. d.o.o. u stečaju, OIB ..., Z., odlučujući o žalbi vjerovnika I. J., OIB ..., Z., protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalne služba u Karlovcu poslovni broj St- 2751/2021-35 od 16. ožujka 2022., u sjednici vijeća održanoj 20. svibnja 2022.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba vjerovnika I. J. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalne služba u Karlovcu poslovni broj St- 2751/2021-35 od 16. ožujka 2022. u dijelu u kojem je prijava tražbine vjerovnika I. J. u iznosu od 148.000,00 kn odbačena kao preuranjena.

Obrazloženje

1. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalne služba u Karlovcu poslovni broj St-2751/2021-35 od 16. ožujka 2022. prijava tražbine vjerovnika I. J. u iznosu od 148.000,00 kn je odbačena kao preuranjena. Tako je sud riješio pozivom na određenja iz čl. 139. st. 1. t. 5. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 71/15, 104/17 i 36/22; dalje: SZ) u vezi s čl. 408. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj: 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 152/11-pročišćeni tekst, 111/12, 68/13, 110/15 i 40/19; dalje: ZTD).

2. Protiv rješenja u navedenom dijelu žalbu je podnio I. J. zbog svih žalbenih razloga označenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11-pročišćeni tekst, 25/13 i 70/19; dalje: ZPP). Ukratko, ističe da je sud pogrešno primijenio odredbu čl. 139. st. 1. t. 5. SZ-a i čl. 408. st. 3. ZTD-a. Naime, nesporno je kako nije vodio poslove društva te kako u cijelosti ima pravo sukladno odredbi čl. 408. st. 3. ZTD-a prijaviti svoju tražbinu kao vjerovnik II. višeg isplatnog reda. Pogrešno ga je sud uvrstio u vjerovnike nižeg isplatnog reda umjesto da je pravilno primijenio odredbe čl. 408. st. 3. ZTD- a i vjerovniku priznao status vjerovnika II. višeg isplatnog reda. Predlaže preinačiti pobijano rješenje i vjerovnika I. J. uvrstiti kao vjerovnika II. višeg isplatnog reda, podredno predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

3. Stečajna upraviteljica je odgovorila na žalbu vjerovnika. Ističe da je ispitala i priznala predmetnu tražbinu budući da je iz dokaza dostavljenih uz prijavu tražbine vidljiva pravna osnova tražbine i iznos tražbine.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitavši pobijano rješenje na temelju odredbe čl. 365. st. 2. u vezi s čl. 381. ZPP-a i čl. 10. SZ-a u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i s obzirom na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je pobijano rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

6. Iz spisa proizlazi da je rješenjem suda poslovni broj St-2751/2021 od 25. studenog 2021. otvoren stečajni postupak nad navedenim dužnikom, imenovan je stečajni upravitelj V. P., te su pozvani vjerovnici viših isplatnih redova na prijavu tražbina, razlučni i izlučni vjerovnici na podnošenje obavijesti o svojim pravima, dužnikovi dužnici na ispunjavanje obveza, te je određeno ispitno i izvještajno ročište za 15. ožujka 2002. Nakon što su vjerovnici, i između ostalog i Igor Jakovljević, prijavili svoje tražbine stečajnom upravitelju, isti je sastavio Tablicu prijavljenih tražbina razlučnih i izlučnih prava te uvrstio navedene vjerovnike u vjerovnike II. višeg isplatnog reda. Na ispitnom ročištu održanom 15. ožujka 2022. vjerovnik I. i II. višeg isplatnog reda R. H. je osporio tražbine vjerovnika navedenih u izreci pobijanog rješenja s obrazloženjem kako se ne radi o tražbinama II. višeg isplatnog reda, već o tražbinama nižih isplatnih redova, a njihove tražbine se odnose na povrat zajma kojima se nadomješta kapital. Stečajna upraviteljica je navela kako je član društva I. J. prijavio tražbinu u ovom postupku kao tražbinu II. višeg isplatnog reda na ime pozajmice kojom se nadomješta temeljni kapital člana društva.

7. Iz povijesnog izvatka iz sudskog registra za stečajnog dužnika vidljivo je da je Igor Jakovljević bio član društva do 30. ožujka 2021. (list 220. do 226. spisa).

8. Pravilno je sud na utvrđeno činjenično stanje primijenio odredbu čl. 139. st. 1. t. 5. SZ-a i odredbu čl. 408. st. 1. ZTD-a.

9. Prema čl. 139. st. 1. SZ-a, nakon tražbina viših isplatnih redova, kao tražbine nižih isplatnih redova namiruju se prema navedenom redoslijedu tražbine za povrat zajma kojim se nadomješta kapital nekog člana društva ili odgovarajuće tražbine.

10. Odredbom čl. 257. st. 5. SZ-a propisano je da se tražbine vjerovnika nižih isplatnih redova prijavljuju samo na poseban poziv suda.

11. Odredbom čl. 408. ZTD-a reguliran je „Zajam kojim se nadomješta kapital“. Prema čl. 408. st. 1. ZTD-a, član koji društvu u vrijeme kada je ono u krizi umjesto da mu pribavi vlastiti kapital, kada bi mu ga inače uredni gospodarstvenici trebali pribaviti, dade zajam, može u stečajnom postupku ostvarivati zahtjev za povrat zajma samo kao stečajni vjerovnik nižeg isplatnog reda; prema stavku 2. – treća osoba koja društvu u vrijeme iz stavka 1. ovog članka dade zajam umjesto da mu članovi pod tamo navedenim uvjetima pribave vlastiti kapital i kojoj član društva dade neko osiguranje za povrat zajma ili joj to jamči može u stečajnom postupku ostvarivati zahtjev za povrat zajma samo za onaj iznos za koji se nije uspjela namiriti iz dobivenog osiguranja odnosno jamstva; a prema stavku 3. – odredbe stavka 1. i 2. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju i na druge pravne radnje članova društva i trećih osoba koje u gospodarskom smislu odgovaraju davanju zajma. Pravila o nadomještanju vlastitog kapitala društva ne vrijede za člana društva koji ne vodi njegove poslove, a čiji se poslovni udio odnosi na desetinu ili manji dio temeljnog kapitala društva. Stekne li zajmodavac društva u krizi u to vrijeme poslovne udjele u tom društvu u cilju da se prevlada krizno stanje, to ima za posljedicu da se pravila o nadomještanju kapitala ne primjenjuju na njegove tražbine koje proizlaze iz ranije danih i novih zajmova do visine temeljnog kapitala uplaćenog u društvo u skladu sa Zakonom pri povećanju temeljnog kapitala na temelju kojeg je udio stečen.

12. Odredba čl. 408. ZTD-a nalazi primjenu u slučajevima davanja zajma društvu koje je u takvoj krizi da ne raspolaže sredstvima dostatnim za poslovanje, a ne postoji druga mogućnost pribavljanja sredstava koja bi trebala poslužiti njegovoj sanaciji. Dakle, to je zajam koji se daje društvu u krizi kako bi mu se omogućio nastavak poslovanja i on se smatra kapitalom uloženim u društvo, a ne zajmom kojeg bi društvo trebalo vratiti. Zajam kojim se nadomješta kapital predstavlja sredstva koja se stavljaju na raspolaganje društvu formalno putem zajma.

13. Zajam kojim se nadomješta kapital može biti u novcu ili zamjenjivim stvarima, a može se raditi i o pretvaranju duga u zajam. Osim zajma, pod isti pravni režim potpadaju i druge pravne radnje vjerovnika društva kojim se financira društvo u krizi, a koje u gospodarskom smislu odgovaraju davanju zajma. U takvim se slučajevima društvo pojavljuje u ulozi zajmoprimca, dok zajmodavci mogu biti: a) članovi društva osim onih koji ne vode njegove poslove a čiji se poslovni udio odnosi na desetinu ili manji dio temeljnog kapitala ili b) treće osobe kojima je član društva dao neko osiguranje za povrat zajma ili im se to jamči. Prema tome, na članove društva koji vode njegove poslove bez obzira na to koliki je njihov poslovni udio i na članove društva kojih se poslovni udio odnosi na više od 10% temeljnog kapitala neovisno o tome vode li poslove društva, primjenjuju se pravila o nadomještanju kapitala. S obzirom na to da se sa zajmom kojim se nadomješta kapital postupa kao s vlastitim kapitalom društva, razlikuju se pravne posljedice ovisno o tome je li taj zajam dao član društva ili treća osoba kojoj je član društva dao neko osiguranje za povrat zajma. Tako tražbinu člana društva s naslova povrata zajma kojim se nadomješta kapital, on može u stečajnom postupku ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik nižeg isplatnog reda. Kada je zajmodavac treća osoba kojoj je član društva dao neko osiguranje za povrat zajma, ona se može namiriti iz danog osiguranja i u tom slučaju na člana koji je davatelj osiguranja, prelazi tako podmirena tražbina pa se on u stečajnom postupku pojavljuje kao stečajni vjerovnik nižeg isplatnog reda. U stečajnom postupku može ostvariti povrat zajma samo za iznos za koji se nije namirila iz dobivenog osiguranja, odnosno jamstva.

14. Imajući u vidu činjenično stanje spisa, te naprijed izneseno u vezi primjene materijalnog prava, ocjena je ovog vijeća da je pravilno prvostupanjski sud ocijenio u skladu s odredbom čl. 408. st. 1. ZTD-a u vezi s čl. 139. st. 1. t. 5. SZ-a, da se u odnosu na tražbinu I. J. radi o tražbini nižeg isplatnog reda budući da je I. J. član društva koji dao društvu zajam kojim se nadomješta kapital, a predmetno se ne radi o situaciji iz čl. 408. st. 3. ZTD-a tj. o situaciji kada je član društva ujedno i član uprave i na temelju drugih pravnih radnji sudjeluje u povećanju temeljnog kapitala.

15. Prema tome, žalitelj pogrešno tumači odredbu čl. 408. st. 3. ZTD-a budući da se ta odredba odnosi na druge radnje koje u gospodarskom smislu odgovaraju davanju zajma.

16. Za zaključiti je da se radilo o zajmu danom društvu u krizi kako bi mu se omogućio nastavak poslovanja i on se smatra kapitalom uloženim u društvo, a ne zajmom kojeg bi društvo trebalo vratiti. Zajam kojim se nadomješta kapital predstavlja sredstva koja se stavljaju na raspolaganje društvu formalno putem zajma.

17. Slijedom navedenog proizlazi osnovanim da se predmetno primjenjuje odredba čl. 408. st. 1. ZTD-a, odnosno da se radi o tražbini nižeg isplatnog reda u smislu čl. 139. st. 1. t. 5. SZ-a. Kako iz spisa proizlazi, u ovom stečajnom postupku stečajni sudac nije pozvao vjerovnike nižih isplatnih redova prijaviti svoje tražbine, pa je pravilno odbacio predmetnu prijavu tražbine.

18. Odredbom čl. 139. st. 1. SZ-a u tražbine nižih isplatnih redova svrstane su tražbine za povrat zajma kojim se nadomješta kapital nekog člana društva ili odgovarajuće tražbine.

19. Predmetno se zapravo radi o prijavi tražbine koja za sada nije dopuštena, budući da prvostupanjski sud još nije pozvao vjerovnike nižih isplatnih redova prijaviti svoje tražbine, međutim pravne posljedice su iste i pravilno je sud prijavu odbacio.

20. Stoga valja zaključiti da navodima žalbe žalitelj nije doveo u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

21. Zbog toga je valjalo na temelju čl. 380. t. 2. ZPP-a u vezi s čl. 10. SZ-a, žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.

Zagreb, 20. svibnja 2022.

Predsjednica vijeća

Nevenka Baran