Poslovni broj Gž-821/2022.-2
Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Tajani Polić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja P. P. d.o.o. P., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik iz P., protiv ovršenika M. R. iz S. N., B., radi ovrhe, rješavajući žalbu ovrhovoditelja, izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Puli – Pola, Stalne službe u Rovinju- Rovigno poslovni broj Povrv-97/2020-1 od 6. svibnja 2020., 20. svibnja 2022.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli – Pola, Stalne službe u Rovinju- Rovigno poslovni broj Povrv- 97/2020-1 od 6. svibnja 2020.
Obrazloženje
1.Rješenjem suda prvog stupnja ukinut je platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika I. K. iz P. poslovni broj Ovrv- 4160/15 od 20. siječnja 2015. te je prijedlog za ovrhu odbačen.
2.Protiv rješenja žali se ovrhovoditelj pozivajući se na sve žalbene razloge iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19- dalje: ZPP) koji se primjenjuje sukladno odredbi članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ 112/12, 25/13, 93/14 - dalje: OZ) predlažući da se pobijano rješenje preinači, a podredno da se ukine i predmet vrati istom sudu na ponovan postupak uz naknadu troška žalbe.
3.Žalba nije osnovana.
4.U obrazloženju pobijanog rješenja sud prvog stupnja navodi da je citiranim rješenjem o ovrsi javnog bilježnika određena ovrha na imovini ovršenika radi naplate tražbine ovrhovoditelja, a pobijano rješenje prvostupanjski sud donosi primjenom odredbi članka 279. stavak 1. i 3. OZ-a utvrdivši da ovršenik nema prebivalište na području Republike Hrvatske, slijedom čega zaključuje da javni bilježnik nije bio nadležan odlučiti o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave.
5.Ovrhovoditelj u žalbi ističe da mu nije dostavljen prigovor ovršenika te da nema saznanja o njegovom sadržaju zbog čega da je povrijeđeno načelo kontradiktornosti u postupku, a budući da proizlazi da je prigovor dostavljen na stranom jeziku, smatra da je sud prvog stupnja trebao ovršenika pozvati na ispravak prigovora, odnosno dostavu prigovora na hrvatskom jeziku, a u protivnom prigovor ovršenika odbaciti. Daljnjim navodima žalbe ističe da nakon podnesenog prigovora ovršenika protiv rješenja o ovrsi javnog bilježnika, sud nema ovlasti ukinuti rješenje o ovrsi i odbaciti prijedlog za ovrhu, već da je sud prvog stupnja primjenom odredbe članka 282. stavak 3. OZ-a trebao postupiti po odredbama članka 57. i članka 58. OZ-a. Osporava zaključak suda prvog stupnja da javni bilježnici ne bi bili ovlašteni donositi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u odnosu na ovršenike koji imaju prebivalište izvan RH te pravilnost primjene materijalnog prava od strane suda prvog stupnja, pri čemu iznosi svoju ocjenu pravnog odnosa između Ovršnog zakona, Zakona o parničnom postupku i Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima („Narodne novine“ 53/91, 88/01), kao i o načinu popunjavanja pravnih praznina u primjeni Ovršnog zakona u odnosu na nadležnosti javnog bilježnika.
6.U donošenju pobijanog rješenja nije počinjena niti jedna od bitnih postupovnih povreda na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi članka 381. ZPP-a uz primjenu odredbe članka 21. stavak 1. OZ-a.
7.Okolnost da ovrhovoditelju nije dostavljen prigovor ovršenika nije dovela do ostvarenja bitne povrede postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a u vezi članka 381. ZPP-a i članka 21. stavak 1. OZ-a, na koju bi proizlazilo da ovrhovoditelj ukazuje u žalbi jer dostava istog ovrhovoditelju ne bi dovela do povoljnije odluke prvostupanjskog suda kojom je pravilno utvrđena nenadležnost javnog bilježnika za donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave protiv osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske, stoga ovrhovoditelju time nije onemogućeno raspravljanje pred sudom.
8.Nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava.
9. Mjesna nadležnost javnog bilježnika za određivanje ovrhe propisana je odredbom članka 279. OZ-a na način da je mjesno nadležan javni bilježnik čije je sjedište u jedinici područne (regionalne) samouprave prebivališta ili sjedišta ovršenika (stavak 1.), dok je odredbom članka 279. stavak 3. OZ-a propisano da će sud prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave odbaciti ako je podnesen nenadležnom javnom bilježniku (stavak 3.). Citiranom zakonskom odredbom, koja predstavlja kogentnu pravnu normu, propisana je isključiva mjesna nadležnost javnih bilježnika pa javni bilježnik nije nadležan za odlučivanje već u situaciji kada ovršenik nema prebivalište na području županije na kojem javni bilježnik ima sjedište, a tim više ako uopće nema prebivalište na području Republike Hrvatske. Budući da je u konkretnom slučaju prebivalište ovršenika izvan Republike Hrvatske, proizlazi da je javni bilježnik citirano rješenje o ovrsi donio protivno navedenoj zakonskoj odredbi pa je sud prvog stupnja pravilnom primjenom odredbe članka 279. stavak 3. OZ-a pobijanim rješenjem citirano rješenje o ovrsi javnog bilježnika ukinuo i prijedlog za ovrhu odbacio. U odnosu na daljnje žalbene navode ovrhovoditelja ističe se da je postupanje javnog bilježnika podložno sudskoj kontroli i u fazi postupka kada je povodom prigovora protiv rješenja o ovrsi javnog bilježnika, predmet dostavljen sudu na daljnje postupanje pa su neosnovani navodi ovrhovoditelja da sud prvog stupnja nije bio ovlašten odlučiti na navedeni način u situaciji kada je javni bilježnik već donio rješenje o ovrsi, odnosno da je u takvom slučaju sud prvog stupnja isključivo trebao postupiti po odredbama članka 57. i članka 58. OZ-a.
10.Neosnovano ovrhovoditelj ukazuje i na odredbu članka 39. stavak 6. OZ-a, jer je odredbom članka 279. stavak 1. OZ-a mjesna nadležnost javnog bilježnika određena prebivalištem, odnosno sjedištem ovršenika, dok je odredbom članka 39. stavak 6. OZ-a propisana mogućnost donošenja rješenja o ovrsi od strane javnog bilježnika protiv ovršenika strane fizičke ili pravne osobe, što međutim, ne dovodi u pitanje pravilnost zaključka suda prvog stupnja obzirom da je sukladno odredbama Zakona o strancima („Narodne novine“ 130/11, 74/13 – dalje: ZoS) propisana mogućnost da stranac (članak 2. stavak 1. točka 1. ZoS) prijavi prebivalište u Republici Hrvatskoj (članak 146. stavak 2. i 3. ZoS).
11.Žalbeni navodi ovrhovoditelja kojima ističe da je sud prvog stupnja prigovor ovršenika trebao odbaciti, ne dovode u pitanje zakonitost pobijanog rješenja obzirom da je sud prvog stupnja bio ovlašten postupiti na opisani način po službenoj dužnosti (članak 16. stavak 3. ZPP-a u vezi članka 21. stavak 1. OZ-a) i neovisno o sadržaju prigovora ovršenika.
12.Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci ovog rješenja primjenom odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a u vezi članka 21. stavak 1. OZ-a.
U Rijeci 20. svibnja 2022.
Sutkinja
Tajana Polić, v.r.
