Republika Hrvatska

Trgovački sud u Splitu

Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: 6 Povrv-148/2021-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Splitu, po sucu Nevenki Marunica, u pravnoj stvari tužiteljice D. F., OIB …, vlasnica poljoprivrednog obrta "F.-J.", V. L., koju zastupa D. P., odvjetnik iz P., protiv tuženika Z. I K. F. d.o.o., OIB …, S., radi isplate 64.302,39 kuna, 20. svibnja 2022.

p r e s u d i o  j e

I. Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika I. Š. iz S., poslovni broj: OVRV- 1985/2019 od 16. prosinca 2019. u dijelu kojim je naloženo tuženiku kao ovršeniku da u roku od 8 (osam) dana isplati tužitelju kao ovrhovoditelju iznos od 64.302,39 kuna sa zakonskom zateznom kamatom od 28. svibnja 2019. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, kao i u dijelu kojim je naloženo tuženiku kao ovršeniku da u roku od 8 (osam) dana isplati tužitelju kao ovrhovoditelju nastale troškove ovršnog postupka u iznosu od 4.860,46 kuna sa zakonskom zateznom kamatom od 16. prosinca 2019. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena i u tom dijelu se prihvaća tužbeni zahtjev.

II. Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika I. Š. iz S., poslovni broj: OVRV-1985/2019 od 16. prosinca 2019. u dijelu kojim je naloženo tuženiku kao ovršeniku platiti tužitelju kao ovrhovoditelju predvidive troškove ovrhe u iznosu od 1.912,50 kuna sa zakonskom zateznom kamatom koja na iste teče od dana pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena do konačne isplate, sve u roku od osam dana od dana dostave ovog rješenja i u tom se dijelu odbija zahtjev tužitelja.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika I. Š. iz S., poslovni broj: OVRV-1985/2019 od 16. prosinca 2019. u dijelu kojim je naloženo tuženiku kao ovršeniku u roku od 8 (osam) dana platiti tužitelju kao ovrhovoditelju iznos od 36.535,10 kuna sa zakonskom zateznom kamatom od 28. svibnja 2019. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena i utvrđuje se da je tužitelj u tom dijelu povukao tužbu.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 (petnaest) dana naknadi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 4.872,00 kuna, dok se za više traženi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.372,00 kuna, zahtjev tužitelja odbija.

Obrazloženje

1. Nakon što je javni bilježnik I. Š. iz S., po prijedlogu tužitelja kao ovrhovoditelja, na temelju priložene vjerodostojne isprave, računa – otpremnice br. 22-1-1 od 27. svibnja 2019., donio rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Posl. br. OVRV-1985/2019 od 16. prosinca 2019. kojim je naložena isplata iznosa od 100.837,49 kuna sa zakonskim zateznim kamatama od 28. svibnja 2019. do isplate te su odmjereni nastali troškovi postupka u iznosu od 4.860,46 kuna sa zateznom kamatom od dana donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave do isplate i predvidivi troškovi postupka u iznosu od 1.912,50 kuna sa pripadajućom zateznom kamatom, protiv navedenog rješenja o ovrsi tuženik je kao ovršenik podnio prigovor.

2. U prigovoru protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika kojeg je tuženik kao ovršenik nazvao "zamolba za obustavu prijedloga za ovrhu..." (stranica 21 spisa), tuženik je kao ovršenik naveo da je kao tvrtka voljna riješiti nastali problem mirnim putem. Kao jedan od razloga naveo je da je cijeli dug preuzeo od druge tvrtke u blokadi i da je tako pomogao da novac završi u predstečajnoj te je tijekom 2019. od svibnja do listopada uplatio više od 180.000,00 kuna takvih potraživanja i konstantno da je bio u vezi s bratom D. F., I., a što je najvažnije da navedeni iznos nije u potpunosti točan, dok je obavijest o prijedlogu saznao putem e-Oglasne ploče, a ne putem pošte. Stoga je predložio razloge uvažiti u cilju sveopćeg dobra i s obzirom na činjenicu da tvrtka tuženika ima više od 20 zaposlenih te da bi blokadom sve bilo ugroženo.

3. Nakon pravodobno podnesenog prigovora, Općinski sud u Splitu je rješenjem poslovni broj Povrv-923/2020 od 24. studenog 2020. stavio izvan snage rješenje o ovrsi javnog bilježnika u dijelu kojim je određena ovrha i ukinuo provedene radnje te odlučio postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga i nakon pravomoćnosti tog rješenja odlučio spis ustupiti ovom sudu kao nadležnom sudu.

4. U nastavljenom parničnom postupku tužitelj je, osim što je podneskom od 20. studenog 2020. djelomično povukao tužbu, iz razloga što je tuženik dio tražbine tužitelju platio nakon donošenja rješenja o ovrsi javnog bilježnika, podneskom od 18. siječnja 2022. dodatno povukao tužbu i za naknadna plaćanja koja je tuženik plaćao tužitelju tako da je tužitelj povukao tužbu za iznos od 36.535,10 kuna sa zateznim kamatama od dospijeća do isplate, a ustrajao je u preostalom iznosu od 64.302,39 kuna sa zateznim kamatama od 28. svibnja 2019. do isplate te je ustrajao u naplati troškova.

5. Tuženik, osim što je pravodobno podnio prigovor protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika te što se protivio ovom parničnom postupku kao i što se protivio potraživanju s osnova plaćanja sudske pristojbe za prigovor, a svoje protivljenje je izrazio u podnesku od 13. prosinca 2021. iskazujući negodovanje i navodeći kako je tužiteljica osoba koju nikada nije vidio ni čuo, jer da su cjelokupno poslovanje dogovarali sa njezinim bratom I. F. koji da im je u razgovoru potvrdio kako nema problema da plaćaju tražbinu tužitelja koliko mogu i kad mogu, budući da i dalje otplaćuju dug prema tužitelju, dok tužiteljica nikada nije pokušala kontaktirati sa tuženikom u svezi s plaćanjem predmetne tražbine te tuženik nije pristupio niti jednom pripremnom ročištu, niti ročištu za glavnu raspravu, a nije se izjasnio niti o djelomičnom povlačenju tužbe sukladno podnescima tužitelja od 20. studenog 2020. i od 18. siječnja 2022., niti se očitovao na poziv suda u roku od 15 dana u smislu članka 193. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje ZPP-a). Dodatno, tijekom postupka, tuženik je u podnesku od 9. ožujka 2022. ponovio svoje negodovanje predmetnim postupkom i pasivnosti tužiteljice, ali je potvrdio kako i dalje uplaćuje dijelove dugovanja prema tužitelju, s tim što je tvrdio da je taj dug gotovo plaćen bez dostavljanja dokaza na navedenu okolnost, a u odnosu na korištenje PDV-a istakao je kako je to njegova zakonska obveza pri priznatim računima prijaviti ih poreznoj upravi.

6. U dokaznom postupku sud je pregledao isprave koje se nalaze u spisu i to: račun-otpremnica br. 22-1-1 od 27. svibnja 2019. (stranica 5 spisa), izvadak iz poslovnih knjiga – kartice partnera (stranice 28-31 spisa), otpremnice broj 34 od 5. rujna 2018., broj 35 od 12. rujna 2018., broj 36 od 14. rujna 2018., broj 37 od 20. rujna 2018., broj 38 od 24. rujna 2018., broj 39 od 27. rujna 2018., broj 40 od 28. rujna 2018., broj 41 od 2. listopada 2018., broj 42 od 3. listopada 2018., broj 43 od 12. listopada 2018., broj 44 od 17. listopada 2018. i broj 45 od 19. listopada 2018. (stranice 32-38 spisa), izvadak iz poslovnih knjiga – kartica partnera na dan 15. prosinca 2021. (stranica 64 spisa) i dopis Porezne uprave, Područnog ureda S., Ispostave S. sa prilozima (stranice 72-81 spisa).

7. Na temelju ocjene dokaza izvedenih u ovom postupku, pregledom isprava koje se nalaze u spisu i očitovanjem stranaka u postupku, odlučeno je kao u izreci zbog slijedećih razloga: Predmet ovog spora je, nakon djelomičnog povlačenja tužbe za iznos od 36.535,10 kuna sa zakonskom zateznom kamatom od 28. svibnja 2019. do isplate, zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 64.302,39 kuna sa zateznom kamatom od 28. svibnja 2019. do isplate prema ispostavljenom računu–otpremnici br. 22-1-1 od 27. svibnja 2019., koji iznos tužitelj potražuje za isporučenu poljoprivrednu robu iz svog asortimana, koju je isporučio tuženiku i to jabuke, sukladno otpremnicama broj 34 od 5. rujna 2018., broj 35 od 12. rujna 2018., broj 36 od 14. rujna 2018., broj 37 od 20. rujna 2018., broj 38 od 24. rujna 2018., broj 39 od 27. rujna 2018., broj 40 od 28. rujna 2018., broj 41 od 2. listopada 2018., broj 42 od 3. listopada 2018., broj 43 od 12. listopada 2018., broj 44 od 17. listopada 2018. i broj 45 od 19. listopada 2018., dok podnesenim prigovorom tuženik nije osporio postojanje poslovnog odnosa između stranaka temeljem ugovora o kupoprodaji robe, već je naveo da je dio tražbine tužitelja podmirio, a ostalu tražbinu da će podmiriti te da nije bilo potrebno pokretati predmetni postupak.

8. Pregledom otpremnica i računa–otpremnice tužitelja razvidno je da je tužitelj isporučio tuženiku robu iz svog asortimana (jabuke) koja je navedena u računu tužitelja br. 22-1-1 od 27. svibnja 2019., koju robu je sukladno potpisu na otpremnicama preuzeo tuženik, a primitak navedene robe je potvrdio svojim potpisom i pečatom tuženika stavljenim na otpremnice broj 36, 37, 38, 39, 40, 41, 43 i 44, što nije sporno između stranaka te je tužitelj isporučenu robu koju je zaprimio tuženik prikazao u naprijed navedenim vjerodostojnim ispravama, što račun i otpremnice tužitelja jesu, jer odražavaju knjigovodstveni poslovni događaj između stranaka sukladno odredbama Zakona o računovodstvu, a račun tužitelja je ispostavljen sukladno količinama i cijenama navedenim u predmetnom računu i otpremnicama tužitelja, pa su vjerodostojne isprave u smislu Ovršnog zakona. Iako je račun jednostrana izjava volje samo jedne strane, tužitelj je uz račune priložio i otpremnice kao dostavnice o primitku isporučene robe tuženiku, što tuženik i nije osporio, već je predmetni račun unio u knjigu ulaznih računa svog knjigovodstva na koji način priznaje da je između stranaka sklopljen ugovor o kupoprodaji koji je realiziran isporukom robe – jabuka tužitelja tuženiku.

9. Nadalje, sukladno Dopisu Porezne uprave od 11. veljače 2022. razvidno je da je tuženik primljeni račun tužitelja unio u Knjigu primljenih ulaznih računa URA za mjesec svibanj 2019. te da je koristio pravo na pretporez po računu tužitelja broj: 22- 1-1 od 27. svibnja 2019. na iznos od 157.464,53 kuna i prikazao ga u svojoj prijavi PDV-a za mjesec svibanj 2019., što dodatno dokazuje osnovanost zahtjeva tužitelja.

10. Temeljem naprijed iznesenog, prihvaćen je kao osnovan preostali zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 64.302,39 kn kako je i navedeno u točki I izreke ove presude u smislu odredbe članka 221.a ZPP-a i članka 451. stavak 3. ZPP-a u vezi sa odredbom članka 376. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15 dalje ZOO-a) koja odredba propisuje da se ugovorom o kupoprodaji prodavatelj obvezuje predati kupcu stvar u vlasništvo, a kupac se obvezuje platiti mu cijenu, dok je člankom 438. stavak 1. ZOO-a propisano da je kupac dužan platiti cijenu u vrijeme i na mjestu određenom u ugovoru.

11. Budući je tužitelj isporučio tuženiku robu u količinama i po cijenama koje su navedene u računu tužitelja, koju robu je tuženik zaprimio sukladno otpremnicama, a koju isporučenu robu tuženik po dospijeću ispostavljenog računa tužitelja istom nije u cijelosti platio, već je najprije, prije podnošenja prijedloga za ovrhu, platio tužitelju iznos od 56.627,04 kuna te je tužitelj nadležnom javnom bilježniku podnio prijedlog za ovrhu za tražbinu u iznosu od 100.837,49 kuna, a nakon donošenja rješenja o ovrsi javnog bilježnika, dakle, tijekom postupka tuženik je dalje djelomično podmirio tužitelju utuženu tražbinu u ukupnom iznosu od 36.535,10 kuna, za koji iznos je tužitelj djelomično povukao tužbu o kojem povlačenju se tuženik nije izjasnio te se smatra da je na isto pristao, pa je sud sukladno odredbama članka 193. stavak 2. ZPP-a u vezi sa člankom 451. stavak 3. ZPP-a za povučeni dio u iznosu od 36.535,10 kuna sa zateznom kamatom od 28. svibnja 2019. do isplate, ukinuo platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika i riješio kao u točki I izreke rješenja.

12. Budući je tužitelj ustrajao u naplati preostale tražbine u iznosu od 64.302,39 kuna sa pripadajućom zateznom kamatom to je održan na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika u dijelu kojim je tuženiku naloženo plaćanje preostale tražbine u iznosu od 64.302,39 kuna sa zateznom kamatom od 28. svibnja 2019. do isplate, sve u smislu odredbe članka 29. stavak 1. ZOO-a, koja kamata teče od dospijeća tražbine tužitelja 28. svibnja 2019. do isplate po stopi propisanoj člankom 29. stavak 2. ZOO-a koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena jer su stranke zaključile trgovački ugovor.

13. Sud je održao na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika i u dijelu u kojem je tužitelju odmjeren nastali trošak ovršnog postupka u iznosu od 4.860,46 kuna sa zateznom kamatom od dana donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave – 16. prosinca 2019. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena sukladno članku 29. stavak 2. ZOO-a.

14. Uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora od 100.837,49 kuna, tužitelju za nastale troškove ovršnog postupka pred javnim bilježnikom pripada javnobilježnički trošak i to javnobilježnička nagrada sukladno članku 6. i članku 8. Pravilnika o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku ("Narodne novine" broj 8/11 i 114/12, dalje Pravilnika) u iznosu od 1.358,37 kuna uvećano za PDV od 25% u iznosu od 339,59 kuna te trošak obavljene dostave u iznosu od ukupno 37,50 kn, kao i trošak odvjetnika za sastav prijedloga za ovrhu – 250 bodova ili iznos od 2.500,00 kuna (Tbr. 11/1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika – "Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje OT), kojem iznosu je pridodan PDV od 25% u iznosu od 625,00 kn (Tbr. 42. OT) ili ukupno iznos od 312,504.860,46 kuna, kako je i odmjeren nastali trošak ovršnog postupka, za koji iznos je sud u točki I. izreke ove presude održao na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika u dijelu kojim su određeni nastali troškovi ovršnog postupka sukladno odredbama članka 14. stavak 4. i članka 30. stavak 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17) te odredbama članka 29. stavak 1. i 2. ZOO-a jer je navedeni trošak tužitelju nastao i odmjeren je prije djelomičnog povlačenja tužbe, odnosno djelomičnog podmirenja tražbine od strane tuženika. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki I izreke presude.

15. U odnosu na predvidive troškove ovršnog postupka u iznosu od 1.912,50 kuna, sud je ukinuo platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika, budući je tuženik, kao ovršenik, pravovremenim prigovorom spriječio nastanak tih troškova i isti tužitelju neće nastati, radi čega je odlučeno kao u točki II. izreke ove presude.

16. Odluka o trošku parničnog postupka temelji se na odredbama članka 154. i članka 155. ZPP-a, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15 dalje OT) i Tarifi sudskih pristojbi prema Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine broj 53/19 i 92/21) te zahtjevu tužitelja na ročištu na kojem je zaključena glavna rasprava i konačnoj vrijednosti predmeta spora od 64.302,39 kuna pa je tužitelju, kojeg zastupa odvjetnik kao punomoćnik u trošak parničnog postupka odmjeren slijedeći trošak: za sastave podnesaka od 20. studenog 2020. i od 18. siječnja 2022., svaki po 100 bodova – ukupno 200 bodova ili iznos od 2.000,00 kuna (Tbr. 8/1 OT), za ročište od 7. veljače 2022., na kojem se procesno raspravljalo – 50 bodova ili iznos od 500,00 kuna (Tbr. 9/2 OT) te za zastupanje na ročištu od 4. travnja 2022. – 100 bodova ili iznos od 1.000,00 kuna (Tbr. 9/1 OT), ukupno iznos od 3.500,00 kuna, kojem iznosu je pridodan PDV od 25% u iznosu od 875,00 kuna te sudska pristojba za presudu u iznosu od 497,00 kuna iz razloga što se pristojba za platni nalog uračunava u pristojbu za odluku suda koja bude donesena povodom prigovora protiv platnog naloga, a pristojba za rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave uračunava se u pristojbu za odluku suda – točke 10. i 12. Napomene uz Tar.br. 2. Tarife sudskih pristojbi ili sveukupno iznos od 4.872,00 kuna.

17. Više traženi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.372,00 kuna sud je odbio tužitelju iz razloga što se na ročištu od 7. veljače 2022. raspravljalo procesno pa tužitelju pripada trošak sukladno Tbr. 9/2 OT ili 50% nagrade iz Tbr. 7. t. 1., 3., 6. i 7. OT. Nadalje, tužitelju u trošak postupka sud nije odmjerio zatraženi trošak za sastav podneska od 24. veljače 2022. iz razloga što suda smatra da sastav tog podneska nije bio potreban za vođenje postupka, a svoje očitovanje u odnosu na dokumentaciju Porezne uprave, tužitelj je mogao iznijeti i na ročištu od 4. travnja 2022., za koje ročište mu je odmjeren trošak. U odnosu na iznos sudske pristojbe presude, sud se već očitovao radi čega je odmjeren iznos sudske pristojbe od 497,00 kuna te tužitelju ne pripada više traženi iznos sudske pristojbe od 497,00 kuna, dok je o ovršnom trošku sud odlučio sukladno odredbama članka 451. stavak 3. ZPP-a i svoju odluku je unio u izreku presude.

Slijedom navedenog, riješeno je kao u točki II. izreke rješenja.

U Splitu 20. svibnja 2022.

Sudac

NEVENKA MARUNICA,v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, putem ovog suda u roku od 15 dana od dana objave ove presude.