Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Jž-1875/2020
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća te Mirjane Margetić i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Stanislava Walaszeka, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog A.K., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90, 29/94), odlučujući o žalbi okrivljenog A.K., podnijete protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj: 3 Pp J-48/2019-23 od 18. kolovoza 2020., na sjednici vijeća održanoj 19. svibnja 2022.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog A.K. i prvostupanjska presuda potvrđuje.
II. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3c. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) okrivljeni A.K. dužan je naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 (dvjesto) kuna, u roku od 15 (petnaest) dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljeni A.K. proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci prvostupanjske presude te je na temelju citiranog propisa okrivljenom A.K. izrečena novčana kazna u iznosu od 752,33 kuna, a što je protuvrijednost od 200,00 DEM-a, odnosno 102,26 EUR-a i koji je upozoren da ako u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude plate dvije trećine izrečene novčane kazne da će se smatrati u cijelosti plaćenom. Istom presudom okrivljeni A.K. je dužan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 150,00 kuna.
2. Okrivljeni A.K. pravodobno je podnio žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog povrede materijalnog prava te zbog odluke o kazni i troškova postupka, kako to proizlazi iz sadržaja žalbe i navodeći u bitnome da nije počinio prekršaj, niti se obratio A.T. riječima zbog kojih je proglašen krivim, veća da joj je tada rekao „Poslat ću ti inspekciju“ jer je bila bezobrazna i agresivna što je potvrdila konobarica W.J., da je izašao mirno iz objekta te da su iskazi svjedoka pristrani zbog obiteljske povezanosti, da nije nikoga napao već da je bio napadnut, da nije prijetio i da je bio nezadovoljan sa njihovom uslugom, te da mu je u obranu uskočio M.M., dok je viku čio D.K. koji je pristan i da su mu se drugi dan ispričali zbog prijetnji i fizički napad, da nisu ispitani svi svjedoci i da su mjesto napada i terasa udaljena dva metara pa nije bilo moguće čuti i vidjeti neke stvari.
Žalba nije osnovana.
3. Rješavajući sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ovaj je sud ispitivao presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom, i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. ovoga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te je utvrđeno da nisu osnovani razlozi zbog kojih žalitelj pobija prvostupanjsku presudu, niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
4. Razmatrajući žalbene navode da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno jer nisu pravilno utvrđene odlučne činjenice kao niti dinamika tijeka inkriminiranog događaja, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud izveo sve potrebne dokaze radi potpuno i pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja u granicama objektivnog identiteta optužbe. Naime, iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud u tijeku zakonito provedene glavne rasprave ispitao okrivljenog A.K. koji je poricao krivnju kao i odlučne činjenice, a nakon čega su u nastavku glavne rasprave u prisustvu okrivljenika ispitani svjedoci A.T., I.T., W.J. i nakon čega su pročitani uz suglasnost okrivljenika zapisnici iz prethodnog postupka kao i evidencija o ranijoj prekršajnoj , dok iz stanja spisa proizlazi kako nije bilo potrebe izvoditi kažnjavanosti okrivljenika
druge dokaze. Prvostupanjski sud je provedene dokaze cijenio pojedinačno i u međusobnoj povezanosti sukladno načelu slobodne ocjene dokaza propisanim u odredbi članka 88. stavka 2. Prekršajnog zakona i o čemu je dao valjane razloge koje prihvaća i ovaj sud, a koji sukladno navedenom načelu prilikom ocjene dokaza nije vezan strogo formalnim pravilima, već ih ocjenjuje savjesno rukovodeći se prema osobnom uvjerenju te zakonima logike i pravilima općega ljudskog iskustva. Iz provedenih dokaza prvostupanjski sud je pravilno zaključio da se okrivljenik u inkriminirano vrijeme na javnom mjestu, u ugostiteljskom objektu „F.“, vikao i galamio i navedeno nakon povratka nastavio činiti na parkiralištu ispred ugostiteljskog objekta riječima kao u izreci presude, a koje je ponašanje pravilno cijenjeno kao protupravno, čime je nesporno remetio javni red i mir građana, a što predstavljaju konstitutivna obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio i dinamiku inkriminiranog događaja na temelju provedenih dokaza unutar granica objektivnog identiteta optužbe, dok žalbeni navodi okrivljenika ne dovode u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja.
4.1. U odnosu na žalbene navode okrivljenika da nije pravilno utvrđena dinamika događaja te riječi za koje je isti proglašen krivim, potrebno je napomenuti kako upravo iz svih provedenih dokaza i to iskaza ispitanih svjedoka u dokaznom postupku i to A.T., I.T., W.J., kao i iz sadržaja zapisnika o ispitivanju svjedoka sastavljenih u prethodnom postupku Broj 511-09-33/2-162-97/18 od 19. srpnja 2018. uključujući i svjedoke I.M., D-K-, F.R., M.M., a koji nisu ispitani pred prvostupanjskim sudom u tijeku dokaznog postupka, nesporno proizlazi da je žalitelj u prisustvu drugih ljudi unutar ugostiteljskog objekta kao i na parkiralištu vikao i galamio, a što predstavlja konstitutivno obilježje prekršaja iz članka 13. Zakona prekršajima protiv javnog reda i mira, i to riječima prijetećeg sadržaja opisanim u izreci prvostupanjske presude, a kojima je nesporno bio remećen javni red i mir prisutnih građana i što nesporno predstavlja protupravnu kažnjivu radnju, zbog čega je trebalo odbiti žalbu
.
okrivljenika u cijelosti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu
5. Nadalje, razmatrajući povodom žalbe okrivljenika pobijanu presudu sukladno članku 202. stavku 5. Prekršajnog zakona, u odnosu na izrečenu novčanu kaznu, ovaj sud nalazi da je žalitelju za počinjeni prekršaj izrečena primjerena novčana kazna kao blaže propisna kazne za navedeni prekršaj koja je izrečena u iznosu od 752,33 kuna, a što je protuvrijednost od 200,00 DEM-a, koja je razmjerna težini prekršaj, stupnju krivnje počinitelja i drugim utvrđenim okolnostima. Za prekršaj iz članka 13. Zakona prekršajima protiv javnog reda i mira propisana novčana kazna u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM, ili kazna zatvora do 30 dana, te je cijeneći okolnosti koje u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, prvostupanjski sud okrivljeniku izrekao blažu vrstu propisane kazne, a po ocjeni ovog suda, novčana kazna u visini izrečenoj po prvostupanjskom sudu za predmetni prekršaj primjerena je i dostatna svim okolnostima počinjenog prekršaja, te zakonskoj svrsi kažnjavanja, kao i utvrđenim osobnim i imovinskim prilikama okrivljenika, a kojom će se stoga ostvariti specijalna i generalna prevencija.
6. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3. c) Prekršajnog zakona, koja predviđa da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju i paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi okrivljenika, ovaj je sud na temelju članka 139. stavka 5. Prekršajnog zakona obvezao okrivljenika na naknadu paušalnog iznosa troškova drugostupanjskog prekršajnog postupka, uzimajući u obzir složenost i duljinu postupka.
Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 19. svibnja 2022.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Stanislav Walaszek, v.r.
Anđa Ćorluka, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Karlovcu, u 4 (četiri) otpravka: za spis, okrivljeniku i ovlaštenom tužitelju.
