Poslovni broj: 15 UsI-326/22-7
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Ivane Barać kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja pod 1) S. B., OIB …, iz
Z., , pod 2) I. B., OIB …, iz Z. D.,i pod 3) B. B., OIB …, iz Z., , svi zastupani po opunomoćeniku L.
V., odvjetniku u Z., , protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske,Samostalne službe za drugostupanjski postupak, OIB 84891127540, Zagreb, Gruška20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe K. B. J., OIB …,iz V., , radi promjene katastarskog upisa, nakon javne i usmenerasprave zaključene 11. svibnja 2022. godine u odsutnosti uredno pozvanih tužiteljaod pod 1) do pod 3), tuženika i zainteresirane osobe, objavljene 19. svibnja 2022. godine,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja od pod 1) do pod 3) kojim traže poništenje rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP-II-932-07/20-07/682, Urbroj: 541-11/3-20-2 od 22. prosinca 2021. godine i rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Klasa: UP/I-932-07/20-03/69, Urbroj: 541- 22-02/2-20-2 od 12. ožujka 2020. godine.
Obrazloženje
1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj 3. veljače 2022. godine protiv rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP-II-932-07/20-07/682, Urbroj: 541-11/3-20-2 od 22. prosinca 2021. godine tužitelji u bitnom navode kako tužbu podnose iz razloga što u aktu nije pravilno primijenjen zakon, što se u postupku koje je aktu prethodio nije postupilo prema pravilima postupka, a osobito što činjenično stanje nije pravilno utvrđeno, tj. što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja. Naime, pobijano rješenje u svom obrazloženju da je nejasno i proturječno samom sebi kao i izreci samog rješenja, a ujedno da je i neosnovano, te da je obrazloženje drugostupanjskog upravnog tijela identično prvostupanjskom pri čemu da se žalbeni navodi tužitelja uopće ne obrazlažu niti uzimaju u obzir. Iz obrazloženja osporenog rješenja da proizlazi kako je isto utemeljeno na odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastara nekretnina (Narodne novine br.112/18) koji da je na snazi od 22. prosinca 2018., slijedom čega da nije bilo osnove za prekid postupka upisa u slučaju postojanja ili pokretanja sudskog spora radi utvrđenja prava vlasništva.
Međutim, takvo stajalište da je pogrešno s obzirom da je upravno tijelo bilo dužno obavijestiti dosadašnje posjednike, pa tako i tužitelje o zahtjevu stranke K. B. J. te ih pozvati na izjašnjenje o tome protive li se takvoj promjeni, odnosno da upravnom tijelu dostave eventualne isprave iz kojih proizlazi njihovo pravo vlasništva. Nadalje, citiraju odredbu čl. 187. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, te potom navode kako su se tužitelji pod 2) i 3) tijekom postupka usprotivili promjeni upisa na način da se oni izbrišu kao posjednici nekretnine upisane u posjedovni list br. 47, dio č.z. 501 k.o. Z., površine 214 m², s obzirom da su upravo oni suvlasnici i faktični suposjednici predmetne nekretnine, a koju posjeduju sami i po svojim prednicima unatrag najmanje 100 godina te ih nitko nikada nije smetao u njihovom pravu, ujedno i tužiteljica pod 3) da se usprotivila promjeni upisa na način da se ona izbriše kao posjednik nekretnine upisane u posjedovni list br. 663, č.z. 501 k.o. Z., površine 213 m2, s obzirom da je upravo ona vlasnica i faktična posjednica predmetne nekretnine koju posjeduje sama i po svojim prednicima unatrag najmanje 100 godina te ju nitko nikada nije smetao i njezinom pravu. Upis vlasništva koji proizlazi iz zk. izvadka 123 k.o. Z., dakle, da ne odgovara stvarnom vlasničkom stanju te upisane osobe, pa tako ni podnositeljica zahtjeva K. B. J. da nisu
stvarni vlasnici nekretnina upisanih u posjedovni list br. 47 i 663 k.o. Z., već da su to tužitelji jer oni da su stvarni vlasnici i faktični posjednici nekretnina na kojima su upisani kao posjednici, slijedom čega da nije bilo zakonske osnove dozvoliti promjenu podataka u katastarskom operatu. Slijedom izloženog, tužitelji su tužbenim zahtjevom predložili sudu donijeti presudu kojom će poništiti osporena rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela.
2.Tuženik je u odgovoru na tužbu u bitnom naveo kako u cijelosti ostaje kod navoda obrazloženja osporenog akta i predložio je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.
3.Zainteresirana osoba iako je rješenjem ovog suda poslovni broj: UsI-326/22- 4 od 8. ožujka 2022. pozvana da sudjeluje u ovom sporu, kao i da u roku od 30 dana sudu dostavi odgovor na tužbu, koje rješenje je uredno zaprimila, nije dostavila odgovor na tužbu, niti se uključila u predmetni spor do zaključenja glavne rasprave.
4.U sporu je održana rasprava 11. svibnja 2022. godine čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. 29/17. i 110/21. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju nisu pristupili uredno pozvani tužitelji, tuženik i zainteresirana osoba, pa je rasprava održana u njihovoj odsutnosti.
5.U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu zajedno sa svim prilozima, odgovor na tužbu tuženika, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.
6.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.
7.Tužbeni zahtjev nije osnovan.
8.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela.
9.Naime, prvostupanjskim rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Z., Klasa: UP/I-932-07/20-03/69, Urbroj: 541-22-02/2-20-2 od 12. ožujka 2020. godine, promijenjeni su podaci u katastarskom operatu katastarske
općine Z. i to: u posjedovnom listu br. 27, 28, 36, 37, 40, 45, 47, 260, 562, 564, 663, 1098, 1304, 1708, 1774, raznih korisnika i izvanknjižnih vlasnika za razne katastarske čestice, neke upisane u više posjedovnih listova u dijelovima određenim površinom, a sve kako je to iskazano u izreci rješenja pod A) dosadašnje stanje, tako
da se sada u posjedovni list br. 1995 upisuju razni suvlasnici tih katastarskih čestica,
a sve kako je to iskazano u izreci rješenja pod B) novo stanje, te je rješenje doneseno na temelju odredbe članka 160. stavka 1. točke 8., u svezi s odredbom članka 97.
Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 112/18).
10.Potom, osporenim rješenjem tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP-II-932-07/20- 07/682, Urbroj: 541-11/3-20-2 od 22. prosinca 2021. godine, odbijene su žalbe između ostalih i tužitelja iz ovog spora izjavljene protiv prvostupanjskog rješenja u bitnom iz identičnih razloga na koje se pozvalo i prvostupanjsko tijelo u svom rješenju, odnosno iz razloga što je i tuženik smatrao da su u konkretnoj upravnoj stvari ispunjene sve pretpostavke za provođenje predmetnih promjena kakve u vidu ima odredba članka 97. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, uslijed čega je tuženik to rješenje ocijenio pravilnim i zakonitim.
11.Među strankama spora prijepornim se ukazuje jesu li u konkretnom slučaju bile ispunjene pretpostavke za provođenjem promjena u katastarskom operatu katastarske općine Z. i to: u posjedovnom listu br. 27, 28, 36, 37, 40, 45, 47,
260, 562, 564, 663, 1098, 1304, 1708, 1774, raznih korisnika i izvanknjižnih vlasnika za razne katastarske čestice, neke upisane u više posjedovnih listova u dijelovima određenim površinom, a sve kako je to iskazano u izreci rješenja pod A) dosadašnje stanje, tako da se sada u posjedovni list br. 1995 upisuju razni suvlasnici tih katastarskih čestica, a sve kako je to iskazano u izreci rješenja pod B) novo stanje, u svezi s čim je li činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno i na isto primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, uslijed čega je prijeporna zakonitost osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela u cijelosti.
12.Odredbom članka 97. stavkom 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 112/18) propisano je promjene glede nositelja prava na zemljištu (upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove) provode se u katastru zemljišta na temelju obavijesti koju čini rješenje zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova ili pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnom postupku.
Stavkom 2. da ako se, postupajući prema obavijesti zemljišnoknjižnog odjela općinskog suda, utvrdi da pravni prednici upisani u neki posjedovni list odgovaraju pravnim prednicima upisanim u zemljišnu knjigu, promjene glede nositelja prava na zemljištu provest će se na temelju rješenja zemljišnoknjižnog odjela općinskog suda u neupravnom postupku.
Stavkom 3. da upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove provodi se u katastru zemljišta na temelju pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnom postupku kada stranka
podnese zahtjev kojem je priložena odgovarajuća isprava o vlasniku i ovlašteniku zemljišta ili ako se, postupajući prema obavijesti zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova, utvrdi da pravni prednici upisani u neki posjedovni list ne odgovaraju pravnim prednicima upisanim u zemljišnu knjigu.
Stavkom 4. da odgovarajućom ispravom iz stavka 3. ovoga članka smatra se izvadak iz zemljišne knjige.
Stavkom 5. da uz upis ovlaštenika, u posjedovnom se listu označuje i vrsta ovlaštenja (koncesija, plodouživanje, zakup i sl.).
13.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbama između ostalih i tužitelja iz ovog spora istu odbio i time potvrdio prvostupanjsko rješenje, ovo stoga što je i ovaj sud stajališta kako su u predmetnoj upravnoj stvari bile ispunjene sve pretpostavke za provođenje predmetnih promjena u katastarskom operatu kakve u vidu ima mjerodavna naprijed citirana odredba članka 97. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, uslijed čega sud cijeni kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjsko rješenje pravilnima i zakonitima, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.
14.Sud nalazi potrebnim prije svega za kazati kako je odredbom čl. 193. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 112/18) propisano da do stupanja na snagu različitih pravilnika ostaju na snazi, između ostalog, odredbe Pravilnika o katastru zemljišta („Narodne novine“, br. 84/07, 148/09). Nadalje, prvostupanjsko rješenje doneseno je na temelju zahtjeva K. B. J.,
zainteresirane osobe iz ovog spora, kojim je dotična zatražila da se upiše u posjedovni list kao vlasnica raznih katastarskih čestica upisanih u razne zk. ul. k.o. Z. pa tako i katastarskih čestica upisanih u zk.ul. br. 123 k.o. Z., koje su pak bile predmet upravnog postupka, a dotična je svom zahtjevu priložila i zemljišnoknjižni izvadak od 28. veljače 2020., zk.ul. br. 123 k.o. Z., prema kojem je pravo vlasništva uknjiženo za korist osoba u suvlasničkom dijelu kako je to iskazano prvostupanjskim rješenjem pod B) novo stanje.
15.Ujedno, za nadodati je kako bi u konkretnom slučaju predmetom upisa bio suvlasnički dio, no s obzirom da je potrebno odlučiti o nekretnini, odnosno katastarskoj čestici u cijelosti (suvlasnički dijelovi čine jedno cijelo) tj. upisati i preostale suvlasnike s njihovim suvlasničkim omjerima (umjesto do sada upisanih korisnika), u posjedovni list upisuju se osobe za čiju je korist pravo vlasništva uknjiženo u zemljišnoj knjizi, to pak stoga što u jednom posjedovnom listu ne mogu biti upisana dva stanja za idealne dijelove nekretnine, vlasnici i posjednici, pa se stoga suvlasništvo izraženo u idealnom dijelu odnosi na cijelu nepodijeljenu katastarsku česticu, dok je s druge strane posjed isključivo faktičko stanje koje se može odnositi na cijelu ili na točno fizički određeni dio katastarske čestice.
16.Uslijed naprijed izloženog, neprijeporno je da su u zemljišnoj knjizi u zk.ul. br. 123 zk.t. I zainteresirana osoba i drugi uknjiženi kao suvlasnici na predmetnim česticama, dakle upravo na način kako je to i navedeno u prvostupanjskom rješenju pod B) novo stanje. Glede tužbenih navoda u kojima tužitelji ističu kako ih je prvostupanjsko upravno tijelo bilo dužno obavijestiti o zahtjevu K. B. J. te ih pozvati na izjašnjenje o tome protive li se takvoj promjeni, odnosno da upravnom
tijelu dostave eventualne isprave iz kojih proizlazi njihovo pravo vlasništva, za kazati je kako prema podacima spisa nedvojbeno proizlazi da su nakon izjavljivanja žalbi svi žalitelji, pa tako i tužitelji iz ovog spora pozvani zaključkom od 10. rujna 2020. da dostave dokaze o vlasništvu glede spornih čestica u smislu žalbenih navoda, pa je tako tužiteljica pod 1) u podnesku od 2. listopada 2020. navela između ostalog da se među strankama vode parnični postupci, dok su tužitelji pod 2) i 3) u svom podnesku od 2. listopada 2020. navodili identično kao i izjavljenoj žalbi protiv prvostupanjskog rješenja, uslijed čega sud zaključuje kako u provedenom postupku nije došlo do povreda procesnih prava na štetu tužitelja koje bi bile od utjecaja na zakonitost rješenja s obzirom da im je na naprijed opisani način omogućeno da se očituju o svim okolnostima bitnim za rješavanje konkretne upravne stvari.
17.Nadalje, vezano za pitanje problematiziranja prava vlasništva u odnosu na predmetne čestice, za kazati je kako pitanje prava vlasništva nije uopće u nadležnosti upravnih tijela, niti je pravo vlasništva utvrđivano u provedenom postupku, već je isključivo došlo do provođenja promjena u posjedovnim listovima i to sukladno zemljišnoknjižnom izvatku od 28. veljače 2020., zk.ul. br. 123 k.o. Z., kojeg je zainteresirana osoba priložila uz svoj zahtjev, dakle došlo je do usklađenja stanja u katastarskom operatu sa stanjem evidentiranim u zemljišnoj knjizi, s tim da dugogodišnje stanje predmetnih čestica u katastarskom operatu, na što se tužitelji u tužbi pozivaju, a iz kojeg bi bio razvidan upis u slijedu po prednicima nije, niti može biti dokaz prava vlasništva, pa stoga dosadašnji upis u posjedovni list nema nikakva utjecaj na drugačije rješavanje konkretne upravne stvari s obzirom da kada je u pitanju pravo vlasništva mjerodavno je stanje u zemljišnim knjigama, dok zemljišnoknjižni izvadak predstavlja javnu ispravu koja je valjani osnov za provođenje promjena u posjedovnim listovima u smislu naprijed citirane odredbe članka 97. stavka 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.
18.Uslijed navedenog, ukoliko zemljišnoknjižno stanje ne bi bilo točno, odnosno ukoliko bi tužitelji bili suvlasnici nekretnina koje su bile predmet promjene katastarskog upisa, to pak znači da su oni dužni svoje pravo vlasništva utvrditi u zakonom propisanom postupku, s tim da upis suvlasništva na određenom fizičkom dijelu čestice nije dopušten jer se suvlasništvo upisuje u zemljišnu knjigu samo u idealnim dijelovima u odnosu na cijelu česticu, a da bi dio postojeće čestice dobio svojstvo pojedinačne nekretnine, odnosno zemljišne čestice na kojoj se može stjecati pravo vlasništva, potrebno je da osoba koja tvrdi da je vlasnik tog dijela čestice pokrene odgovarajuće postupke u kojima može dokazati svoje pravo vlasništva, pa ukoliko bi tužitelji ishodili odgovarajuću ispravu u kojoj bi bilo iskazano drugačije stanje prava vlasništva na predmetnim česticama od sada razvidnog u zemljišnoj knjizi, u tom slučaju ne bi postojale nikakve zapreke da se o istima odluči u novom upravnom postupku, no takvo što nije predmet ovog spora.
19.Isto tako, ukoliko su već u tijeku sudski sporovi radi utvrđenja prava vlasništva, tada se tužiteljima skreće pozornost da odredbe novog Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 112/18), za razliku od onog koji je na snazi bio do stupanja na snagu citiranog Zakona, ne sadrže odredbu o tome da bi se u slučaju spora radi utvrđenja prava vlasništva upravni postupak za upis vlasnika prekinuo do rješenja spora, s tim da po stajalištu ovog suda samo vođenje sudskog spora radi utvrđenja prava vlasništva ne predstavlja niti prethodno pitanje kakvo u vidu ima odredba čl. 55. Zakon o općem upravnom postupku, a također niti vođenje pojedinačnog ispravnog postupak nije razlog za prekid upravnog postupka s obzirom da nije riječ o postupku radi prava vlasništva, niti je riječ o ispravku pogrešnog upisa, koje stajalište je sukladno dugogodišnjoj upravno sudskoj praksi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, koju u cijelosti prihvaća i ovaj prvostupanjski upravni sud.
20.Zaključno, za nadodati je kako se osporenim rješenjem tuženika, kao niti onim prvostupanjskog tijela ne mijenja pravo vlasništva, pa ukoliko tužitelji smatraju spornim pitanje vlasništva, odnosno suvlasništva, takva pitanja je moguće rješavati isključivo pred mjesno nadležnim sudom opće nadležnosti, u konkretnom slučaju pred Općinskim sudom u Z., dok pitanje vlasništva nije, niti može biti predmet upravnog postupka, pa tako niti predmet ovog spora, a ujedno sud je već u prethodnom dijelu obrazloženja ove presude istaknuo kako dosadašnji prethodni upis u posjedovni list ne može biti od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari.
21.Stoga, kod nedvojbenog stanja stvari i to da je dostatno da samo jedan od suvlasnika podnese zahtjev za upis vlasnika, ostali suvlasnici se upisuju bez obzira jesu li podnijeli zahtjeve, dok ukoliko u konačnici dođe do bilo kakve promjene zemljišnoknjižnog stanja na način da neka druga stranka ishodi upis prava vlasništva u zemljišnoj knjizi i bude upisana kao vlasnik, odnosno suvlasnik, takva stranka ima na dispoziciji podnijeti zahtjev da se ta promjena evidentira i u katastarskom operatu uz prilaganje novog zemljišnoknjižnog izvatka, uslijed čega je potpuno jasno da se osporenim aktom isključivo vrši upis vlasnika u posjedovni list na način da se usklađuje upis vlasnika u katastarskom operatu s upisom vlasnika u zemljišnoj knjizi, upravo na način kako je to i navedeno u izreci prvostupanjskog rješenja pod novo stanje, a to pak s obzirom da su za predmetne čestice usklađeni podaci zemljišne knjige i katastra.
22.Slijedom navedenog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika, kao niti onim prvostupanjskog tijela nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelji u ovom sporu ne iznose pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njihove tužbe.
23.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo u prvostupanjskom rješenju, kod kojeg stanja stvari je i tuženik pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja, uslijed čega tužbeni prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.
24.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanih rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 31. stavak 2. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 57. stavak 1. ZUS-
a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.
U Splitu, 19. svibnja 2022. godine
S U D A C
Ivan Dadić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske (čl. 66. u svezi čl. 70. ZUS-a).
DNA:
- opunomoćeniku tužitelja od pod 1) do pod 3) L. V., odvjetniku u Z., , uz zapisnik od 11. svibnja 2022. i zapisnik o objavi,
- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi Republike Hrvatske, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz zapisnik od 11. svibnja 2022., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,
- zainteresiranoj osobi K. B. J., iz V., , uz zapisnik od 11. svibnja 2022. i zapisnik o objavi,
- u spis.
Rj./- Naplatiti sudsku pristojbu (VPS neprocjenjiva).
- Spis u kalendar 30 dana.
