Poslovni broj: Ref 13 P: Pr-1081/2020-20

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Dračevac, ex. Vojarna sv. Križ

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda mr.sc. Ivani Erceg Ćurić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja G. K., iz S., OIB:…, zastupanog po punomoćniku

M. K., odvjetniku u Z.,

protiv tuženika zavodu, S.,

OIB:…, zastupanog po ravnatelju L. L., dr.med., a

on po punomoćniku T. L., odvjetniku u S., radi isplate, nakon glavne i javne rasprave održane u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja K. K., odvjetničke vježbenice kod T. B., odvjetnice u S., zaključene 4. svibnja 2022., objavljene 19. svibnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku zavod, S . , OIB: … , da

tužitelju G. K. iz S., OIB:…., na ime razlike

plaće isplati ukupan iznos od 6.947,21 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 934,26 kn od 16.10.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 273,96 kn od 16.01.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 64,80 kn od 16.02.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 222,74 kn od 16.07.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 38,91 kn od 16.08.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 26,42 kn od 16.09.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 99,96 kn od 16.11.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 151,81 kn od 16.01.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 19,21 kn od 16.02.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 238,28 kn od 16.04.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 13,97 kn od 16.06.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 37,98 kn od 16.07.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 111,72 kn od 16.08.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 18,82 kn od 16.09.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 116,74 kn od 16.01.2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 17,24 kn od 16.02.2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 261,31 kn od 16.04.2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 350,28 kn od 16.07.2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 47,86 kn od 16.08.2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 46,48 kn od 16.09.2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 585,52 kn od 16.10.2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 320,94 kn od 16.11.2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 237,86 kn od 16.12.2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 484,12 kn od 16.01.2019. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 197,73 kn od 16.04.2019. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 337,03 kn od 16.05.2019. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 259,21 kn od 16.07.2019. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 69,01 kn od 16.08.2019. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 571,04 kn od 16.10.2019. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 266,65 kn od 16.10.2019. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 154,13 kn od 16.12.2019. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 382,23 kn od 16.03.2020. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 207,68 kn od 16.04.2020. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 47,94 kn od 16.09.2020. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi propisanoj čl.29 Zakona o obveznim odnosima, odnosno prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena te da plati trošak parničnog postupka u iznosu od 8.765,62 kn zajedno s zakonskim zateznim kamatama prema navedenoj stopi koja teče od presuđenja pa do isplate, a sve u roku od 15 dana."

Obrazloženje

1. Tužitelj je 3.9.2020. podnio tužbu u kojoj navodi da je zaposlen kod tuženika na radnom mjestu medicinskog tehničara u timu 1 HM do 31.1.2017., a od 1.2.2017. na radnom mjestu stručnog prvostupnika sestrinstva u timu 1. Tužbom tužitelj potražuje od tuženika isplatu razlike plaće odnosno naknade plaće navodeći da je obavljajući poslove svog radnog mjesta radio u otežanim uvjetima rada, prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom. Tuženik da mu u razdoblju od 3.9.2015. do 3.9.2020. protivno Kolektivnom ugovoru nije isplaćivao dodatak na plaću s osnova otežanih (posebnih) uvjeta rada i dodatak na plaću za odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve stvarno odrađene sate rada. Nadalje, tuženik da je tužitelju isplaćivao manji iznos naknade bruto plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja. Tužitelj napominje, da će nakon što se pribavi dokazna dokumentacija tuženika i provede vještačenje određeno postaviti tužbeni zahtjev (čl. 186.b. ZPP).

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 19.1.2021. navodi da su svi navodi iz tužbe neosnovani pa predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev. Tuženik da je tužitelju obračunavao plaću sukladno važećim propisima uz napomenu da se obračun plaće vrši preko jedinstvenog registra zaposlenih u javnom sektoru.

3. Nakon provedenog financijskog vještačenja tužitelj je podneskom od 23.3.2021. određeno postavio tužbeni zahtjev na način da je za razdoblje od rujna 2015. do rujna 2020. zatražio isplatu razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće u ukupnom bruto iznosu od 6.947,21 kn.

4. U postupku su izvedeni dokazi čitanjem evidencija o radnom vremenu radnika, obračunskih isprava za isplatu plaća i druge dokumentacije priložene spisu te vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji za računovodstvo i financije D. C. (za F. r. d.o.o.).

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Među strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju bio u radnom odnosu kod tuženika, da je do 31.1.2017. radio na radnom mjestu medicinskog tehničara u timu 1 HM, a od 1.2.2017. na radnom mjestu stručnog prvostupnika sestrinstva u timu 1 HM i da je radio u redovnom i prekovremenom radu.

7. Među strankama je sporno je li tuženik pogrešno obračunao pa time isplatio umanjenu plaću tužitelju i to po osnovi dodatka za posebne uvjete rada, za odgovornosti za život i zdravlje ljudi i po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja do 42 dana.

8. Odredbom čl. 47. KU/13 odnosno, čl. 45. KU/18 propisano je da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća. Pitanje plaće je na isti način definirano čl. 51. TKU/12 i čl. 50. TKU/17.

8.1. U odredbama čl. 51. i 57. KU/13, čl. 59a Dodatka I KU te čl. 54. TKU/12, čl. 53. TKU/17 i čl. 21. Dodatka II KU, propisani su dodaci i uvećanja osnovne plaće koji se isplaćuju tužitelju i koji se obračunavaju za svaki odrađeni sat od osnovne vrijednosti toga sata. U skladu s navedenim odredbama tužitelju se za svaki odrađeni sat isplaćuje osnovna plaća te uvećanja i dodaci na koje je u tome satu ostvario pravo.

8.2. Odredbom čl. 47. KU/13 odnosno, čl. 45. KU/18 propisano je da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća. Pitanje plaće je na isti način definirano čl. 51. TKU/12 i čl. 50. TKU/17. Dodatak za rad noću iznosi 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za prekovremeni rad 59% i za rad u drugoj smjeni 10%.

9. Iz odredbi čl. 57. KU/13 i čl. 55. KU/18 proizlazi da zdravstveni radnik u zavodu za hitnu medicinu ima pravo na dodatak na plaću na ime posebnih (otežanih) uvjeta za 20% do 31.8.2019., a od 1.9.2019. za 23%.

10. Nadalje, odredba čl. 59.a Dodatka I KU koja se primjenjuje od 1. listopada 2015. propisuje, da iznimno od čl. 59. tog Ugovora zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi i ostali zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja ostvaruju dodatka na plaću u iznosu od 4% od osnovne plaće. Nadalje, odredba čl. 24. Dodatka II KU koja se primjenjuje od 1. rujna 2019. propisuje da zdravstveni i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u postupku dijagnostike i liječenja ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 8% od osnovne plaće.

11. S obzirom je tužitelj u utuženome razdoblju obavljao poslove radnog mjesta zdravstvenog radnika u zavodu, tužitelj je radio u posebnim

uvjetima rada, prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom pa kao zdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu i liječenju ima pravo na uvećanje plaće zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi zbog posebnih uvjeti rada.

12. Nadalje, kako je među strankama sporno je li tuženik u utuženom razdoblju obračunavao i isplaćivao plaće tužitelju u skladu važećim pravnim propisima proizlazi, da ukoliko nije, da bi u tom slučaju i naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad bila pogrešno obračunata i isplaćena.

12.1. Naime, čl. 60. ZR/09, odnosno čl. 81. ZR/14 propisuje da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

12.2. Članak 37. KU/13 propisuje da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

12.3. Odredbom čl. 59. st. 1. TKU/12, odnosno čl. 58. st. 2. TKU/17 propisano je da ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, da mu pripada naknada plaće u visini od 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.

12.4. Stoga proizlazi, da je tuženik naknadu plaće za tužitelja u utuženom razdoblju za vrijeme kada je tužitelj koristio godišnji odmor ili je bio odsutan s rada zbog privremene nesposobnosti za rad do 42 dana, pogrešno obračunao i isplatio jer se naknada plaće utvrđuje kao prosjek prethodno isplaćenih plaća, a što konkretno nije bio slučaj.

13. Slijedom navedenog, sud je po prijedlogu tužitelja izveo dokaz financijskim vještačenjem kako bi se utvrdilo je li tuženik ispravno obračunao i isplatio tužitelju ostvareni rad u utuženom razdoblju.

13.1. Sudska vještakinja za računovodstvo i financije D. C. dipl. oec. (za F. r. d.o.o.) podnijela je u spis 11.3.2021. pisano Izvješće o vještačenju koje je sačinila na osnovi analize podataka iz obračunskih listića plače tužitelja i evidencije o radu i izračuna prikazanih u nalazu utvrdila je da u utuženom razdoblju tuženik nije isplatio tužitelju: dodatke na plaću za otežane uvjete rada ukupno 3.245,34 kn; dodatke na plaću za odgovornost za život i zdravlje ljudi ukupno 686,93 kn, manji iznos naknade bruto plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora ukupno 1.596,28 kn, manji iznos naknade plaće za vrijeme korištenja bolovanja do 42 dana ukupno 1.418,66 kn, što sve zbrojeno daje iznos od 6.947,21 kn bruto ili kako je to prikazano u stupcu br. 9. Tablice br. 4. Vještva.

14. Tužitelj je u skladu s nalazom i mišljenjem sudskog vještaka uredio tužbveni zahtjev pa je za utuženo razdoblje i po utuženoj osnovi zatraži isplatu ukupnog iznosa od 6.947,21 kn.

15. Kako je tuženik izjavio primjedbe na nalaz i mišljenje navodeći da su dodaci na plaću za posebne uvjete rada i za odgovornost za život i zdravlje ljudi ispravno obračunati, ali da je razlika naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja pogrešno obračunata, pozvana je sudska vještakinja D. C. na očitovanje koja je u spis 28.12.2021. podnijela pisano Očitovanje na prigovore tuženika.

15.1. Naime, tuženik ističe da se naknada za godišnji odmor treba računati sukladno zaključku broj 116. sa 17. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 13. listopada 2014. godine „Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora izračunava se sukladno Zaključku broj 63. s 12. sjednice Povjerenstva. Ako je to za radnika povoljnije poslodavac mu izračunava prosječnu mjesečnu bruto plaću koja čini zbroj bruto plaća isplaćenih radniku u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem radnik koristi godišnji odmor. Dijeljenjem toga iznosa s brojem tri dobiva se prosječna mjesečna plaća. Iznos prosječne mjesečne plaće dijeli se s redovitim mjesečnim fondom sati mjeseca u kojem radnik koristi godišnji odmor te množi s brojem sati koje je radnik proveo na godišnjem odmoru''.

15.2. Sudska vještakinja navodi da se prilikom obračuna naknade za vrijeme korištenja godišnjeg odmora pridržavala odredbe članka 81. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19), a koji kaže da „za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Dakle, u procesu obračuna plaća mjerodavna je ostvarena tj. zarađena prosječna plaća za tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem se koristi godišnji odmor te se takva metodologija obračuna ustaljeno primjenjuje u praksi, a jednako tako i vještačenjima u sporovima različitih poslodavaca bez obzira na sektor. Sudska vještakinja napominje da se u tužbama zaposlenika u javnom sektoru javljaju razlike po osnovi godišnjeg odmora zato što metodologija obračuna godišnjeg odmora nije matematički ispravljena u COP-u niti nakon što su napravljene usklade Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 24/17) te Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18) sa važećim Zakonom o radu i prema kojima radniku jasno i nedvojbeno pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor „u visini njegove ostvarene prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca“ ako je to povoljnije za njega.

16. Nakon takvog očitovanja sudskog vještaka, tuženik ustraje u svom prigovoru smatrajući da je obračun razlike naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja iz osnovnog vještva pogrešan, međutim sud nalaz i mišljenje vještaka od 11.3.2021. smatra jasnim, potpunim, u skladu s dokumentacijom u spisu u kojem je obračun u sklađe s mjerodavnim materijalnim pravom, a na koje se poziva i sama vještakinja u svom pisanom Očitovanju od 28.12.2021., a kako je tužbeni zahtjev postavljen u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka, prihvaćen je kao osnovan i naloženo je tuženiku da isplati tužitelju ukupan iznos od 6.947, 21 kn na ime razlike plaće i naknade plaće.

17. Na dosuđene iznose tužitelju su priznate zakonske zatezne kamate primjenom odredbe čl. 29. Zakona o obveznim odnosima ("NN" br. 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15.) koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa, 16-og dana u idućem mjesecu do isplate (čl. 84. st. 3. ZR/09 odnosno, č l. 92. st. 3. ZR/14), izuzev zatezne kamate na iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanima u dosuđenim iznosima razlike u bruto plaći.

18. Odluka o parničnom trošku donesena je na temelju odredbe čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku („NN“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19., u tekstu ZPP). Sud je prilikom određivanja potrebnih troškova postupka (čl. 155. st. 1. ZPP-a) primijenio Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („NN“ br. 148/09., 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15., dalje:Tarifa) pa su tužitelju određeni troškovi zastupanja po odvjetniku kako slijedi: za sastav tužbe i 2 podnesaka (26.1.2021. i 23.3.2021.) za svaku radnju iznos od 750,00 kn, za zastupanje na 4 ročišta na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari za svaku radnju iznos od 750,00 kn, za zastupanje na ročištu za objavu presude iznos od 375,00 kn (Tbr. 9. t. 3. Tarife), za sastav podneska od 12.2.2021. iznos od 187,50 kn (Tbr. 8. t. 3. Tarife), što zbrojeno i uvećano za 25% PDV-a i trošak vještačenja u iznosu od 1.500,00 kn daje iznos od 8.765,62 kn koliko je određeno da tuženik naknadi tužitelju na ime parničnog troška. Tužitelju nije određen trošak sastava podneska od 23.7.2021. kao potreban za vođenje parnice (čl. 155. ZPP-a) s obzirom tužitelj istim obavještava sud da je predujmio novčani iznos na ime troška vještačenja.

18.1. Na dosuđeni iznos parničnog troška tužiteljici pripadaju zakonske zatezne kamate od presuđenja pa do isplate na temelju čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (NN 112/12., 25/13.,93/14., 55/16., 73/17., 131/20).

19. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Split, 19. svibnja 2022.

s u t k i nj a

mr.sc. Ivana Erceg Ćurić v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, putem ovog suda u tri primjerka.

Presuda kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP (čl. 467. ZPP).

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis