Republika Hrvatska
Županijski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 1
Poslovni broj: Gž-226/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca i to Antuna Dominka, kao predsjednika vijeća, suca mr. sc. Alena Goluba, kao suca izvjestitelja i člana vijeća te suca Vladimira Šestaka, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice B. Z., OIB ..., iz S., D., ..., zastupane po punomoćnici O. P., odvjetnici u U. protiv tuženice Đ. K., OIB ..., iz S., zastupane po punomoćnici O. M., odvjetnici u B., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, poslovni broj P- 1289/2019-20 od 3. siječnja 2022., u nejavnoj sjednici vijeća održanoj 19. svibnja 2022.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, poslovni broj P-1289/2019-20 od 3. siječnja 2022.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice radi naknade troškova podnošenja žalbe kao neosnovan.
Obrazloženje
1.Pobijanom prvostupanjskom presudom presuđeno je tako da izreka u cijelosti glasi:
" I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
„Utvrđuje se da je tužiteljica suvlasnik za 168/403 idealnih suvlasničkih dijelova nekretnine opisane i upisane kao k.č.br. 37/11 u z.k.ul. 1423 k.o. S., i to upravo onog dijela zemljišta koje je na "Preglednoj skici" premjeravanja iz travnja 2012., sačinjenoj po ovlaštenom projektantu Z. Š. iz U., označena kao južni dio te parcele, označen kosom šrafurom i iskazom površine od 167,39 m2, što je tužena dužna priznati, te trpjeti da tužiteljica temeljem ove presude, a nakon njezine pravomoćnosti, postigne u svoju korist uknjižbu tog svog prava u zemljišnoj knjizi za k.o. S."
II Odbija se tužiteljičin zahtjev za naknadu parničnih troškova.
III Nalaže se tužiteljici da tuženici naknadi parnične troškove u iznosu od 15.000,00 kn, u roku od 15 dana."
2. Protiv ove presude pravovremeno je izjavila žalbu tužiteljica zbog "svih žalbenih razloga", u kojoj predlaže da se pobijana prvostupanjska presuda preinači tako da se tužbeni zahtjev prihvati u cijelosti, uz naknadu troškova parničnog postupka tužiteljici, a podredno da se pobijana prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje te ujedno zahtijeva naknadu troškova podnošenja žalbe.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4.Žalba nije osnovana.
5.Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu povodom žalbe tužiteljice u smislu članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku, („Narodne novine“, broj 148/11.
- pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. i 70/19. – dalje: ZPP), pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 11.,13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj drugostupanjski sud smatra kako prilikom donošenja pobijane prvostupanjske presude nije počinjena niti jedna od prethodno naznačenih bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti te da je materijalno pravo pravilno primijenjeno.
6. Tužiteljica u podnesenoj žalbi neosnovano ističe žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, budući pobijana prvostupanjska presuda sadrži jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama te su također jasno izloženi pravni stavovi u primjeni materijalnog prava zbog čega je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.
7. Također, tužiteljica u podnesenoj žalbi neosnovano ističe žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP-a u vezi članka 109. ZPP-a, jer u konkretnoj procesnoj situaciji prvostupanjski sud nije bio dužan pozvati tužiteljicu na ispravak ili dopunu tužbe u smislu članka 109. ZPP-a, jer je 3 tužba tužiteljice razumljiva i sadrži razumljiv tužbeni zahtjev, kao i sve druge podatke koje tužba treba sadržavati prema članku 186. stavak 1. ZPP-a, međutim, iako je tužbeni zahtjev razumljiv isti nije osnovan zbog razloga koje je prvostupanjski sud jasno izložio u pobijanoj presudi, a koji se svode na to da se kvalificiranim ili barem poštenim posjedom, a time niti dosjelošću, određenog realnog dijela nekretnine, pa tako niti dijela nekretnine koji je na "Preglednoj skici" premjeravanja iz travnja 2012., sačinjenoj po ovlaštenom projektantu Z. Š. iz U., označena kao južni dio te parcele, označen kosom šrafurom i iskazom površine od 167,39 m2, ne može steći idealni suvlasnički dio cijele nekretnine, konkretno 168/403 dijela nekretnine upisane u zk.ul. br. 1423 k.o. S. kao kč.br. 37/11, kako tužiteljica zahtijeva tužbom, već se barem poštenim posjedom kroz zakonom propisano trajanje, realno određenog dijela nekretnine može steći isključivo pravo vlasništva samo tog realno određenog dijela nekretnine, a ne i suvlasništvo idealnog dijela cijele nekretnine, koji se odnosi na cijelu stvar, odnosno cijelu nekretninu, pa tako i onog dijela koji se nije nalazio u posjedu stjecatelja.
8. Pri tome je potpuno neodlučno da li se radi o stjecanju realnog dijela nekretnine dosjelošću u vrijeme primjene članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14. – dalje: ZVDSP), da li za vrijeme važenja Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima („Narodne novine“, broj 53/91 – dalje: ZOVO) ili prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika, jer stjecanje određenog realnog dijela stvari, pa tako i nekretnine koji je geometrijski određen i individualiziran, isključuje stjecanje idealnog suvlasničkog dijela cijele nekretnine. Ovakvo pravno stajalište u primjeni prethodno naznačenog materijalnog prava iz članka 159. ZVDSP, podudarno je pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske u presudi Rev 1323/2015-2 od 22. siječnja 2020., koje je zauzeto i u presudi poslovni broj Rev x-995/13-2 od 29. siječnja 2014. prema kojem u slučaju kada su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dijela nekretnine dosjelošću, ne može se tražiti utvrđenje prava suvlasništva razmjerno utvrđenom omjeru u odnosu na cijelu nekretninu.
9. Stoga su neodlučni daljnji žalbeni navodi iz žalbe tužiteljice prema kojima interpretira zakonske odredbe članka 159. i 160. ZVDSP-a, mogućnost razvrgnuća suvlasničke zajednice ili mogućnost podjele posjeda nekretnine, kao što su neodlučni i činjenični navodi koje je izložila u tužbi, a sada ponavlja i pojašnjava u žalbi.
10. U pogledu žalbenih navoda da prvostupanjski sud nije analizirao tužbeni zahtjev u primjeni odredaba o stjecanju prava vlasništva na temelju pravnog posla odnosno kupoprodaje, valja reći da se prema članku 119. stavak 1. ZVDSP-a vlasništvo nekretnine na temelju pravnog posla stječe upisom stjecateljevog vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drugačije, a što prema činjeničnim navodima tužbe i navoda tužiteljice tijekom postupka ne proizlazi, pa stoga nisu ispunjeni niti zakonske pretpostavke radi utvrđenja da je tužiteljica na temelju pravnog posla u smislu članka 119. stavak 1. ZVDSP-a stekla suvlasništvo 168/403 idealnih suvlasničkih dijelova predmetne nekretnine upisane u zk ul. br. 1423 k.o. S. i to čkbr. 37/11 i to dijela zemljišta koje je na "Preglednoj skici" premjeravanja iz travnja 2012. sačinjenoj po ovlaštenom projektantu Z. Š. iz U. označeno kao južni dio te parcele označen kosom šrafurom i iskazom površine od 167,39 m2.
11. U preostalom dijelu žalbeni navodi koji se odnose na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje nisu osnovani, jer iz činjenica koje su izložene u tužbi ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva kako je tužbeni zahtjev postavljen u tužbi.
12. Ispitujući odluku o naknadi troškova parničnog postupka sadržanu u pobijanoj presudi, ocjena je ovoga suda da je odluka o naknadi troškova parničnog postupka zakonita i pravilna te da je pravilno naloženo tužiteljici naknaditi troškove parničnog postupka tuženici u iznosu od 15.000,00 kuna, pobliže naznačenih pod točkom 6. razloga pobijane presude, čija je visina pravilno određena s obzirom na naznačenu vrijednost predmeta spora.
13. Kako nisu osnovani žalbeni razlozi koje tužiteljica ističe u podnesenoj žalbi, a niti su ostvareni žalbeni razlozi na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 368. stavka 1. ZPP-a valjalo je odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu te potvrditi pobijanu prvostupanjsku presudu.
14. Budući je žalba tužiteljice odbijena kao neosnovana, na temelju članka 166. stavak 1. ZPP-a, valjalo je odbiti zahtjev tužiteljice radi naknade troškova podnošenja žalbe kao neosnovan.
15. Iz izloženih razloga presuđeno je kao u izreci.
Bjelovar, 19. svibnja 2022.
Predsjednik vijeća
Antun Dominko, v.r.
