Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

    Broj:Ppž-9586/2021

    Zagreb

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća te Mirjane Margetić i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Stanislava Walaszeka, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog I.Š. i okrivljenog S.Š., zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90, 29/94), odlučujući o žalbama okrivljenog I.Š. i okrivljenog S.Š., podnijetih protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom, poslovni broj: Pp J-116/2019-31 od 25. lipnja 20221., na sjednici vijeća održanoj 19. svibnja 2022.,

    p r e s u d i o  j e

    I Odbijaju se kao neosnovane žalbe okrivljenog I.Š. i okrivljenog S.Š. i prvostupanjska presuda potvrđuje.

    II Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3c. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) okrivljeni I.Š. i okrivljeni S.Š. dužni su naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od po 200,00 (dvjesto) kuna, svaki, u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude, svaki.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom okrivljeni I.Š. i okrivljeni S.Š. proglašeni su krivima zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci prvostupanjske presude, te su im na temelju citiranog propisa, izrečene novčane kazne u iznosu od 600,00 kuna, svakome i koji su upozoreni da ako u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude plate dvije trećine izrečene novčane kazne da će se smatrati u cijelosti plaćene. Istom presudom okrivljeni Ivan Šušak i okrivljeni Sveto Šušak su dužni naknaditi troškove prekršajnog postupka od 120,00 kuna, svaki.

    2. Okrivljeni I.Š. pravodobno je podnio žalbu zbog bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 3. i stavka 2. Prekršajnog zakona, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog povrede materijalnog prava, kako to proizlazi iz sadržaja žalbe, navodeći u bitnome da mu je povrijeđeno pravo na obranu te konfrontaciju budući nije zbog liječenja prisustvovati na glavnoj raspravi dana 29. siječnja 2019. godine i koji je opravdao izostanak te dostavio liječničku dokumentaciju pa stoga nije bilo uvjeta za održavanjem glavne rasprave, niti su stoga pravilno izvedeni dokazi i koji su iskazi ispitanih svjedoka bespredmetni, a ujedno i kontradiktorni i nezakoniti te da je iskaz svjedoka E.Z. proturječan i životno nelogičan kao i iskaz svjedoka Željka Jurišića te svjedoka Ivana Jurišića u odnosa na dinamiku događaja, dok iskazi svjedoka D. i P.Š. nisu cijenjeni iz kojih proizlazi da nisu vidjeli da okrivljeni I.Š. udara oštećenika i zbog čega je pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

    3. Okrivljeni I.Š. pravodobno je podnio žalbu zbog bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog povrede materijalnog prava, kako to proizlazi iz sadržaja žalbe, navodeći u bitnome da nisu jasno izneseni razlozi o odlučnim činjenicama budući su iskazi ispitanih svjedoka o odlučnim činjenicama nepodudarni i nesuglasni budući da iskazi svjedoka nisu podudarni o tome da li je žalitelj udario N.K., dok jedino svjedok oštećenik navodi da ga je žalitelj tukao po glavi i tijelu i zbog čega postoje suprotnosti o odlučnim činjenicama sadržanim u obrazloženju presude i zbog čega je došlo i do povrede materijalnog prava i koji je uz žalbu podnio liječničku dokumentaciju.

    4. Žalbe nisu osnovane.

    5. Rješavajući sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ovaj je sud ispitivao presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom, i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. ovoga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te je utvrđeno da ne postoje razlozi zbog kojih žalitelji pobijaju prvostupanjsku presudu, niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

    6. Razmatrajući žalbene navode okrivljenog Ivana Šuška da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 3. i stavka 2. Prekršajnog zakona te protivno odredbama zakona proveo glavnu raspravu te da je povrijedio pravo obrane na način da mu nije omogućio sudjelovati na raspravi kao i branitelju okrivljenika, potrebno je navesti da iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud u tijeku glavne rasprave na ročište dana 29. siječnja 2019. uredno pozvao okrivljenog I.Š. i njegovog branitelja odvjetnika Ž.G. koji se nisu odazvali uredno dostavljenim pozivima suda niti su opravdali svoje izostanke, već je okrivljeni S.Š. naveo kako njegov sin okrivljeni I.Š. nije u mogućnosti pristupiti na ročište jer se nalazi na liječenju fizijatriji u Daruvarskim toplicama, a nakon čega je prvostupanjski sud sukladno odredbi članka 167. stavku 3. Prekršajnog zakona proveo glavnu raspravu na kojoj je ispitao okrivljenog S.Š. te svjedoke P.Š., E.Z., I.J. i N.K., nakon čega je donio osuđujuću presudu. Slijedom navedenog prvostupanjski sud je zakonito i pravilno proveo glavnu raspravu te pri tome okrivljenom I.Š. i branitelju Ž.G. omogućio pravo na konfrontaciju koje je propisano člankom 85. stavka 2. Prekršajnog zakona kao i pravo na pravično suđenje, budući je uredno pozvao okrivljenika na ročište za dan 29. siječnja 2019. godine koji se nisu odazvali pozivima suda niti su prethodno opravdali svoje izostanke, a koji je nakon provedenog postupka i prvostupanjske presude tek naknadno u žalbi opravdavaju svoje izostanke i u tom smislu podnose dokumentaciju, a koju su bili dužni opravdati svoje izostanke i dostaviti odgovarajuću dokumentaciju prije provedene glavne rasprave održane dana 29. siječnja 2019. godine, poštujući procesnu disciplinu, a o čemu je branitelj okrivljenika bio dužan voditi računa i pravodobno štiti interese branjenika, a koji u tom smislu nije poduzeo odgovarajuće radnje, već navedeno čini tek u žalbi. Stoga budući da su okrivljeni Ivan Šušak i njegov branitelj bili dužni pravodobno prije održavanja zakazanog ročišta dana 29. siječnja 2019. opravdati svoje izostanke i dostaviti odgovarajuću dokumentaciju te poštivati sudsku procesnu disciplinu i obvezu pravovremenog odazivanja sudskim pozivima, a koji su to propustili učiniti i koji su tek naknadno u žalbenom postupku dostavili odgovarajuću dokumentaciju kojom opravdavaju izostanak za glavnu raspravu, trebalo je odbiti žalbu okrivljenog I.Š. kao neosnovanu jer je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud zakonito i pravilno proveo glavnu raspravu vodeći pri tome računa o zakonskim uvjetima za provođenje rasprave kao i pravo okrivljenika da mu se omogući neposredno sudjelovati u postupku kao sastavnom dijelu prava na pravično suđenje, a sukladno članku 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10.).

    7. Nadalje, u odnosu na žalbene navode okrivljenog S.Š. da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, ovaj je sud na temelju stanja spisa utvrdio da su u pobijanoj presudi detaljno i jasno izneseni svi razlozi o odlučnim činjenicama na kojima prvostupanjski sud temelji svoju odluku i da ne postoje proturječje u iznesenim razlozima kao niti među provedenim dokazima, te da su utvrđene sve odlučne jasno dokazano i razvidno da je žalitelj počinio prekršaj koji mu se činjenice iz kojih je

    stavlja na teret, a o čemu je sud u obrazloženju dao jasne i na zakonu osnovane razloge koje prihvaća i ovaj sud iz kojih nedvojbeno proizlaze sva konstitutivna obilježja predmetnog prekršaja.

    8. Nadalje, razmatrajući pobijanu presudu povodom podnesenih žalbi okrivljenog I.Š. kao i okrivljenog S.Š., zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio postojanje svih odlučnih činjenica koje tvore obilježja navedenog prekršaja izvođenjem svih potrebnih dokaza tijekom postupka budući je na glavnoj raspravi održanoj dana 29. siječnja 2019. godine izveo dokaze ispitivanjem okrivljenog S.Š. kao i svjedoke P.Š., E.Z., I.J., uključujući i oštećenog N.K., a na temelju kojeg je iskaza prvostupanjski sud utvrdio sva obilježja prekršaja u odnosu na žalitelje koji stoga neosnovano osuđujuću presudu pobijaju žalbama. Prvostupanjski sud je nakon zakonito provedene glavne rasprave, cijenio sve provedene dokaze pojedinačno i u međusobnoj povezanosti sukladno načelu slobodne ocjene dokaza propisanim u odredbi članka 88. stavka 2. Prekršajnog zakona, te iznio u obrazloženju valjane razloge na temelju kojih je nesporno utvrdio ostvarena obilježja prekršaja budući je oštećeni N.K. decidirano u iskazu opisao dinamiku događaja koje se odnosi na protupravni napad okrivljenog I.Š. kao i okrivljenog S.Š. i koji su kao supočinitelji u inkriminirano vrijeme na javnom mjestu fizički napali oštećenika u prisustvu većeg broja ljudi, a koji događaj sadrži elemente naročite nepristojnosti koja proizlazi iz bezrazložnog provokativnog i nasrtljivog ponašanja okrivljenika i što nesporno predstavlja biće prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te je u tom smislu prvostupanjski sud iznio u obrazloženju valjane i na zakonu osnovane razloge, a koje razloge prihvaća i ovaj sud. Žalbeni navodi okrivljenog I.Š. kao i okrivljenog S.Š. ne dovode u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja budući je ispitani svjedok oštećeni N.K. izričito naveo kako su ga upravo okrivljenici bili akteri inkriminiranog događaja i koji su ga fizički napali na način kako je to navedeno u izreci presude, niti iz stanja spisa proizlazi da je trebalo provoditi druge dokaze budući su odlučne činjenice pravilno i potpuno utvrđene zbog čega je trebalo odbiti žalbe okrivljenika kao neosnovane.

    9. Nadalje, razmatrajući prvostupanjsku presudu povodom žalbi okrivljenika sukladno odredbi članka 202. stavka 5. Prekršajnog zakona, ovaj je Sud našao da su izrečene novčane kazne u iznosu od 600,00 kuna, svakome okrivljeniku, pravilno i zakonito izrečene, uzimajući u obzir utvrđenu krivnju okrivljenika, opasnost djela kao i druge okolnosti konkretnog slučaja te vrstu i visinu propisane kazne za navedeni prekršaj. Za prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira alternativno je propisana novčana kazna u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 350 DEM preračunato u EUR ili kazna zatvora do 30 dana. Prvostupanjski je sud okrivljenom Ivanu Šušku te okrivljenom Sveti Šušku izrekao za počinjeni prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira novčane kazne u nižem iznosu od 600,00 kuna, svakome, a koje su zakonito i pravilno odmjerene s obzirom na utvrđene okolnosti slučaja te je pri tome pravilno cijenio kao olakotne okolnosti raniju nekažnjavanost okrivljenika, dok nije utvrdio otegotne okolnosti, pa stoga ovaj sud smatra da će se ovako izrečenim kaznama ostvariti kako opća tako i specijalna svrha kažnjavanja iz članka 6. i članka 32. Prekršajnog zakona.

    10. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3. c) Prekršajnog zakona, koji predviđa da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju i paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi okrivljenika, ovaj je sud na temelju članka 139. stavka 5. Prekršajnog zakona obvezao okrivljenog I.Š. i okrivljenog S.Š., svakog, na naknadu paušalnog iznosa troškova drugostupanjskog prekršajnog postupka, uzimajući u obzir složenost i duljinu postupka.

    Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

    U Zagrebu, dana 19. svibnja 2022. godine

    Zapisničar:

    Predsjednica vijeća:

    Stanislav Walaszek, v.r.

    Anđa Ćorluka, v.r.

    Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Makarskoj, u 6 (šest) otpravaka: za spis, okrivljenicima, branitelju i ovlaštenom tužitelju.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.