Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-636/2022-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Mihe Mratovića kao predsjednika vijeća, te Nediljke Radić kao suca izvjestitelja i Arijana Bolanča, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Z. G., R., OIB: …, koga zastupa punomoćnik G. R., odvjetnik u P., protiv tuženika R. K. iz P., OIB: …, koga zastupaju punomoćnici B. Š., N. T. i L. Š., odvjetnici u Z. odvjetničkom uredu B. Š. & N. T. & L. Š., u P., radi uklanjanja i predaje u posjed, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj P-27/20 od 7. ožujka 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 19. svibnja 2022.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj P-27/20 od 7. ožujka 2022.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je kako glasi:

"I. Nalaže se tuženiku R. K., P., OIB: … da ukloni s nekretnine označene kao k.č. 254 k.o. R. u vlasništvu tužitelja Z. G., R., OIB:…, dio zgrade-objekta, označeno u stručnom nalazu – vještačenju vještaka mjernika M. V. iz M., od 27.09.2017., u skici lica mjesta kao lik C,D,E,C površine 0,65 m[2] , zaokruženo na 1 m , a koji stručni nalaz-vještačenje je sastavni dio ove presude, sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku R. K., P., OIB: … da preda u posjed, slobodno od tuženikovih stvari, dio nekretnine označene kao k.č. 254 k.o. R. tužitelju Z. G., R., OIB: …, označeno u stručnom nalazu –vještačenju vještaka mjernika M. V. iz M., M. od 27.09.2017. u skici lica mjesta kao lik C,D,E,C površine 0,65 m[2] , zaokruženo na 1 m[2] , a koji stručni nalaz-vještačenje je sastavni dio ove presude, u roku 15 dana, te mu se zabranjuje isto ili slično postupanje ubuduće.

III. Nalaže se tuženiku R. K., P., OIB: … da tužitelju Z. G., R., OIB:…, naknadi parnične troškove u svoti od 9.400,00 kuna, u roku 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja da se naloži tuženiku da mu tuženik naknadi parnični trošak poviše iznosa iz točke III. izreke ove presude, odnosno u iznosu od 250,00 kn."

2. Tuženik pobijaju presudu zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje u tekstu: ZPP), te predlaže da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači u skladu sa žalbenim navodima, podredno da istu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je neosnovana.

5. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, i na pravilnu primjenu materijalnog prava, a ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

6. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju upućuje tuženik u žalbi, jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva, te ne proturječi sama sebi, ni razlozima presude, presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koje nisu nejasne ni nerazumljive, te nema proturječnosti između razloga presude i sadržaja izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se naloži tuženiku da ukloni s nekretnine označene kao kat. čest. 254 k.o. R. u vlasništvu tužitelja dio zgrade – objekta, označenog u nalazu vještaka mjernika M. V. u skici na licu mjesta kao lik C, D,E,C, površine 0,65 m[2] , zaokruženo na 1 m , te da preda u posjed slobodno od tuženikovih stvari taj dio.

8. U provedenom dokaznom postupku prvostupanjski je sud utvrdio:

- da je tužitelj vlasnik kat. čest. 254 k.o. R., a tuženik međašne čestice 252 k.o. R.,

- da je tuženik na kat. čest. 252 izgradio montažni objekt, na izgrađenoj betonskoj deki,

- da je u izgradnji betonske deke sudjelovao i sam tužitelj i da se tijekom radova nije protivio izgradnji,

- da iz nalaza i mišljenja vještaka za geodeziju dipl. ing. M. V. proizlazi da predmetna nekretnina u naravi predstavlja montažni objekt površine 131 m[2] i da se nalazi u pretežitom dijelu kat. čest. 252, površine 130 m[2] , označene likom A,B,C,D,E,F,A, a da na dijelu kat. čest. 254 k.o. R. površine 0,65 m[2] odnosno 1 m označene likom C,D,E,C,

- da je tuženik građenjem montažnog objekta prekoračio u malom dijelu među i zahvatio dio tužiteljeva zemljišta i to u dijelu označenog likom C,D,E,C na dijelu kat. čest. 254 k.o. R., stvarne površine 0,65 m[2] ,

- da iz iskaza stranaka i svjedoka proizlazi da stranke nisu bile svjesne da tuženik radeći objekt na kat. čest. 252 k.o. R. jednim malim dijelom prelazi među na kat. čest. 254 k.o. R., budući da je tužitelj sudjelovao u pomoći prilikom izgradnje betonske deke, na kojoj je izgrađen objekt,

- da je tuženik pošteni graditelj jer nije znao da tijekom gradnje objekta prekoračuje među ulazeći s betonskom dekom u međašnu česticu tužitelja.

9. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, sud prvog stupnja smatra da se radi o prekoračenju međe građenjem pa je prihvatio tužbeni zahtjev pozivom na odredbu članka 155. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV).

10. Ovakva činjenična utvrđenja i pravni zaključak suda prvog stupnja su pravilni, a tuženik ih svojih žalbenim navodima nije doveo u sumnju.

11. Prekoračenje međe građenjem propisano je odredbom članka 155. ZV-a. Tako, ako je građenjem zgrade prekoračena međa i zahvaćen dio susjednog zemljišta uz među, vlasnik susjednog zemljišta ima pravo zahtijevati uspostavu prijašnjeg stanja (članak 155. stavak 1. ZV-a).

12. Prema odredbi članka 155. stavak 4. ZV-a propisano je da vlasnik zemljišta na kojem je izgrađen dio zgrade ima pravo zahtijevati da vlasnik zgrade otkupi cijelo njegovo zemljište po tržišnoj cijeni. To može zahtijevati i vlasnik zgrade koji je bio pošteni graditelj, ako je vlasnik zemljišta zahtijevao uspostavu prijašnjeg stanja, a ta nije moguća bez znatnije štete za ostali dio zgrade ili nesrazmjerno velikih troškova.

13. Pretpostavke za primjenu odredaba o prekoračenju međe građenjem u smislu citiranog članka su:

- da je izgrađena zgrada,

- da je građenjem prekoračena međa i zahvaćen dio susjednog zemljišta,

- da je susjedno zemljište tuđe vlasništvo,

- da ne postoji neka druga pravna osnova koja bi olakšavala graditelja da gradi preko međe.

14. Iz stanja spisa proizlazi da je tuženik pošteni graditelj koji u vrijeme gradnje betonske deke na kojoj je podignut objekt nije imao razloga sumnjati da gradi na tuđem zemljištu, budući da mu je u postavljanju betonske deke pomagao tužitelj.

15. Međutim, tuženik je kao pošteni graditelj sukladno odredbi članka 155. stavak 4. ZV-a trebao postaviti protutužbeni zahtjev za otkup cijelog zemljišta vlasništvo tužitelja na kojem je izgrađen dio njegova objekta, budući da je tužitelj kao vlasnik zemljišta na kojem je izgrađen dio zgrade tuženika zahtijevao uspostavu prijašnjeg stanja s tim da tuženik kao pošteni graditelj i vlasnik dijela zgrade koji je izgrađen na vlasništvu dijela tužitelja treba dokazati da uspostava u prijašnje stanje nije moguća bez znatnije štete za ostali dio zgrade, ili ne razmjerno velike troškove.

16. Prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja.

17. Naime, Ustav Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) člankom 48. jamči pravo vlasništva.

18. Nadalje, prema članku 1. Protokola 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i sloboda (Međunarodni ugovor - 18/97, 6/99, 14/02, 13/03 9/05, 1/06, 2/10) svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svoga vlasništva. Nitko ne može biti lišen svoga vlasništva, osim u javnom interesu i to samo uz uvjete predviđene zakonom i Općim načelima međunarodnog prava.

19. Neprihvaćanje tužbenog zahtjeva tužitelja dovelo bi do povrede Ustava i Protokola 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Dakle, tužiteljevo pravo vlasništva treba biti zaštićeno, a sve kako se izjasnila praksa Europskog suda za ljudska prava, pa tako i praksa suda Europske unije, a Republika Hrvatska kao članica Europske Unije je dužna poštivati europsku pravnu stečevinu.

20. Pri obračunu troškova postupka sud prvog stupnja je sukladno odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12, 103714, 118/14 i 107/15), pravilno obračunao troškove koji su bili neophodni za vođenje ovog postupka.

21. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu, potvrditi pobijanu presudu i odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Splitu 19. svibnja 2022.

Predsjednik vijeća:

Miho Mratović, v. r.