Republika Hrvatska

Poslovni broj Gž-1981/2020-7

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastvljenom od sutkinja Svjetlane Pražić, predsjednice vijeća, Filke Pejković sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Dubravke Butković Brljačić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja L. T. d.o.o. iz L., Šetalište OIB: ..., zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva V., J., S., J. &J. iz R., protiv tužene V. K. iz L., OIB: ..., zastupane po punomoćniku M. Z., odvjetniku iz R.i H. B. K. odvjetnici iz R., radi predaje u posjed nekretnine i prestanka uznemiravanja, rješavajući žalbu tužene izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-1430/2018 od 20. veljače 2020., u sjednici vijeća održanoj 18. svibnja 2022.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba tužene te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-1430/2018 od 20. veljače 2020. u točkama 2. i 3. izreke.

II Odbija se kao neosnovan zahtjev tužene za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1.Presudom suda prvog stupnja u točki 1. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim je tražio da se naloži tuženoj da prestane uznemiravati tužitelja u punom opsegu njegovih vlasničkih prava te posebno u posjedu k.č. br. ..... upisane u zk.ul. ....k.o. L., a posebno da na bilo koji način uznemirava tužitelja i po njemu ovlaštene osobe u korištenju predmetne nekretnine na način da iste onemogućuje u parkiranju vozila, da postavlja razne prepreke ili da mijenja samovlasno trenutno stanje na predmetnoj nekretnini.

1.2. U točki 2. izreke prihvaćen je tužbeni zahtjev tužitelja te je naloženo tuženoj da tužitelju potpuno preda u posjed njegovu nekretninu k.č. br. ... upisane u z.k.ul. ..... k.o. L. na način da odmah poruši na njoj izgrađene objekte - prizemnu pomoćnu građevinu sa 3 prostorije (spremišta) i nadstrešnicu sagrađene na južnom dijelu ove nekretnine vanjskih dimenzija 2,35 m x 3,50 m i 4,15 m x 1,95 m i nadstrešnicu dimenzija 4,10 m x 2,70 m, da nakon toga ukloni sav građevinski materijal i dovede teren u prvobitno stanje i to sve o svom trošku jer da će u protivnom, po proteku roka od 15 dana predmete radove izvršiti tužitelj o trošku tužene . U točki 3. izreke odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove parničnog postupka. Rješenjem suda odbijen je prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere.

2.Protiv citirane presude u odnosu na točku 2. i 3. izreke žalbu podnosi tužena zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19- dalje ZPP)predlažući da se pobijana presuda preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev tužitelja pobliže opisan u toč. 2. i 3. izreke, te da tužitelj tuženoj nadoknadi parnične troškove kao i troškove žalbenog postupka, ili da se presuda u pobijanom dijelu ukine i predmet vrati na ponovno suđenje. U bitnome tužena u žalbi navodi da sud prvog stupnja nije uzeo u obzir utvrđenja iz prijašnjih postupaka koji su vođeni kod suda prvog stupnja pod poslovnim broje P-582/2011 radi smetanja posjeda, a u kojem postupku je pravomoćno utvrđeno da je zakonski zastupnik tužitelja A. R. smetao tuženu u posljednjem mirnom suposjedu navedenih spremišta i nadstrešnice na način da je u razdoblju od 2. rujna 2011. do 6. rujna 2011. porušio prizemnu pomoćnu građevini i nadstrešnicu i uklonio sav materijal te mu je naloženo da o svom trošku uspostavi ranije posjedovno stanje te da se ubuduće suzdrži od takvog ili sličnog smetanja. Stoga da je sud prvog stupnja trebao uzeti u obzir činjenicu da je tužena nije bila u posjedu spremišta broj 3 nego samo spremišta označenog pod brojem 1. i 2. Navodi da iz presude pod poslovnim brojem P-875/04 u kojem je tužena kao tužiteljica podnijela tužbu radi smetanja posjeda proizlazi da su prednice tužene bile u posjedu legalno izgrađene pomoćne zgrade i spremišta dugi niz godina, a su se spremišta koristila za potrebe točno određenih stanova u zgradi broj 70, da su prednice tužene 1962. kada su kupovali stan od tadašnjeg vlasnika stekle isključivo pravo korištenja odnosno uporabe spremišta na nacrtu označenim brojem 1 i 2 i da su taj stan 1962. sa svim pravima na spremištima prodale tuženoj. Tvrde da sud prvog stupnja nije utvrdio odlučnu činjenicu da li se tuženi nalazi u posjedu prijepora u vrijeme donošenja prvostupanjske presude te da nije utvrđeno tko je posjedovao preostalo spremište i nadstrešnicu pa da je stoga u tom pravcu činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno.

2.1. Nadalje tužena u žalbi navodi da sud prvog stupnja nije utvrdio da tužena ima stečena prava na predmetnoj nekretnini koja spriječavaju rušenje spremišta na zemljištu koje služi za redovnu upotrebu zgrade, pa da činjenica što je tužitelj bio 2006. postao suvlasnikom predmetne nekretnine u ¼ dijela, a 2017. u preostalih ¾ dijela ne utječe na stečena prava tužene na legalno izgrađenim pomoćnim građevinama i nadstrešnici kao i na zemljištu koje služi za redovnu upotrebu zgrade. Tvrdi tužena da je zajedno s drugim stanarima stekla pravo vlasništva pomoćnih građevina i nadstrešnice građenjem i po samom zakonu pa da primjenom odredbe čl. 368. st. 1. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br.91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08,38/09, 153/09 ,143/12 i 152/14 - dalje: ZV) suvlasnici zgrade postali suvlasnicima zemljišta na kojem se nalazi zgrada odnosno na k.č. br. ... k.o. L., jer da je po samom zakonu uspostavljeno jedinstvo zemljišta i zgrade u korist suvlasnika zgrade, stoga smatra da je materijalno pravo u okviru odredbe čl. 161. ZV-a pogrešno primijenjeno kada je naloženo tuženoj da tužitelju potpuno preda u posjed k.č. br. .... k.o. L. i da poruši na njoj izgrađene objekte sa navedenim spremištima i da ukloni nadstrešnicu i ukloni sav građevinski materijal i dovede teren u prvobitno stanje. Nadalje, tužena u žalbi navodi da sud uopće nije nadležan donositi odluku o rušenju legalno sagrađenog objekta već da je za to rušenje nadležno upravno tijelo temeljem odredbe čl. 153. Zakona o gradnji.

3.U odgovoru na tužbu tužitelj u cijelosti osporava navode iz žalbe tužene, navodeći da je sud prvog stupnja pravilno utvrdio da tužena nema prava na posjed utužene nekretnine i da to pravo nije stekla ostvarivanjem posjedovne zaštite u sudskom postupku koji se vodio pod poslovnim broj P-582/2011. Poziva se na presudu Općinskog suda u Opatiji pod poslovnim brojem P-716/07 od 10. srpnja 2014., kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice V. K. za utvrđenje da je izvanknjižno stekla pravo suvlasništva na k.č. br. .... k.o. L. u ¼ idealnog suvlasničkog dijela, da je u tom postupku utvrđeno da prednici tužiteljice V. K.nikada nisu imali nikakva prava, odnosno da nisu bili nositelji prava korištenja na predmetnoj nekretnini a iz kojeg prava bi se po samom zakonu pretvorilo u pravo vlasništva. Također u tom postupku je utvrđeno da su tuženi između ostalog i tužitelj temeljem valjanih pravnih poslova kupoprodajom stekli pravo suvlasništva na predmetnoj nekretnini. Navodi da u ovršnom postupku koji je vođen kod suda prvog stupnja pod poslovnim brojem Ovr-6000/2015 povodom ovrhe iz ovršne isprave radi smetanja posjeda, sudski ovršitelji su tuženoj predali ključeve od sva tri spremišta te su je uveli u posjed navedenih spremišta, što proizlazi iz zapisnika od 4. svibnja 2018. iz čega da proizlazi da je tužena bila u posjedu predmetnih spremišta.

4.Žalba nije osnovana.

5. Nakon provedenog dokaznog i to uvidom u vlasnički list sud prvog stupnja je utvrdio a je tužitelj upisan kao vlasnik predmetne nekretnine, zatim da je odbijen tužbeni zahtjev tužene u postupku pod posl. brojem P-716/07 kojim je tužena tražila utvrđenje prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini.

6. Utvrđeno je da je tužena u posjedu predmetne nekretnine posebno navedenih spremišta, pa stoga primjenom odredbe čl. 161. st. 1. i čl. 162. ZV-a prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja te odlučuje na način kako je to odlučeno u toč. 2. izreke presude na način da nalaže tuženoj da preda u posjed tu nekretninu i da poruši na njoj izgrađene objekte pobliže opisane u izreci i da uklone sav građevinski materijal i dovede teren u prvobitno stanje. Sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da odluka povodom smetanja posjeda koja se vodila kod suda prvog stupnja pod poslovnim brojem P-582/2011 kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice V.K. u odnosu na tuženika A.R. zakonskog zastupnika tužitelja te je utvrđeno da ju je smetao u posljednjem mirnom suposjedu prizemne pomoćne građevine sa tri spremišta i i povodom koje odluke se vodio i ovršni postupak pod poslovnim brojem Ovr-6000/2015 te da tom posjedovnom zaštitom tužena nije stekla pravo na posjed, jer da predmet rasprave u posjedovnoj parnici nije pravo na posjed, već isključivo utvrđenje posljednjeg posjeda i čina smetanja posjeda.

Stoga je sud prvog stupnja pravilno utvrdio relevantne činjenice za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, a to je da je tužitelj vlasnik predmetne nekretnine, dok da je tužena u posjedu dijela predmetne nekretnine, pa pravilno prihvaća tužbeni zahtjev na način kako je to označeno u toč. 2. izreke presude suda prvog stupnja na način da tužena preda u posjed tu nekretninu slobodnu i da poruši na njoj izgrađene objekte.

Ostali žalbeni navodi tužene kojima navodi da tužena ima stečeno pravo na predmetnoj nekretnini u pravcu da se radi o zemljištu koji služi redovnoj upotrebi zgrade da je stan zajedno sa pomoćnim objektima kupila od prijašnjeg vlasnika i da je za te objekte izdana i uporabna dozvola još 15. veljače 1968., a da tužena ima valjani pravni temelj posjedovanja predmetnih objekata nisu osnovani jer se sud prvog stupnja pravilno poziva na utvrđenja iz postupka pod posl. brojem P-716/07 u kojem postupku je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice V. K. protiv tužitelja da je stekla izvanknjižno suvlasništvo u ¼ dijela na predmetnoj nekretnini u kojoj je utvrđeno da prednici ovdje tužene nikada nisu imali nikakvih prava niti su mogli biti i nositelji prava korištenja pa da bi se to pravo po zakonu pretvorilo u pravo vlasništva, da je tužena vlasnica posebnog dijela zgrade koja je sagrađena na k.č. br.... i da su njezini prednici imali pravo korištenja na toj katastarskoj čestici i na k.č. br. .... i da su jedino prava na tim nekretnina mogli prenijeti na tuženu.

Također nisu osnovani žalbeni navodi tužene da sud prvog stupnja nije vodio računa o činjenici da je u postupku radi smetanja posjeda na predmetnoj nekretnini utvrđeno da je A. R. kao zakonski zastupnik tužitelja smetao je u posljednjem mirnom suposjedu navedenih spremišta i nadstrešnice pa stoga ona nije u posjedu spremišta pod rednim brojem 3. jer su tijekom tog postupka i prilikom provođenja ovršnog postupka tuženoj predani u suposjed sva tri spremišta koji su po nalogu iz rješenja o smetanju posjeda ponovno izgrađena.

Odluka o troškovima parničnog postupka utemeljena je na pravilnoj primjeni odrede čl. 154. st. 2. ZPP-a jer su stranke djelomično uspjele u ovom postupku budući da je tužbeni zahtjev tužitelja radi uznemiravanja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini odbijen dok je prihvaćen tužbeni zahtjev koji se odnosi na vlasnički zahtjev za povrat stvari.

Ispitujući po službenoj dužnosti da li je sud prvog stupnja počinio neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 365. st. 2. ZPP-a utvrđuje da nije počinjena niti jedna bitna povreda koja bi utjecala na zakonitost donesene odluke.

Slijedom obrazloženog žalbu tužene je kao neosnovanu je trebalo odbiti i presudu suda prvog stupnja u pobijanom dijelu u toč. 2. i 3. izreke potvrditi, pa je stoga primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno kao u toč. I. izreke ove presude.

Tuženoj nisu dosuđeni troškovi žalbenog postupka jer nije uspjela u žalbenom postupku te je primjenom odredbe čl. 166. st. 1. ZPP-a odlučeno kao u toč. II. izreke ove presude.

Presuda suda prvog stupnja u nepobijanom dijelu u toč. 1. izreke kao i rješenje suda prvog stupnja kao nepobijane odluke ostaju neizmijenjene.

U Rijeci 18. svibnja 2022.

Predsjednica vijeća

Svjetlana Pražić