REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1317/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja i Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice L. B. iz Z., OIB …, zastupana po punomoćnici B. K. Z., odvjetnici u Z., protiv I-tuženika M. B. iz Z., OIB …, zastupan po punomoćniku M. S., odvjetniku u Odvjetničkom društvu S. & Š. u Z., II-tužene M. B. iz Z., OIB …, III-tuženika K. B. iz Z., OIB … i IV-tuženika D. B. iz V. M., OIB …, radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije I-tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob- 589/20-9 od 20. listopada 2021., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P Ob-203/18 od 5. svibnja 2020., u sjednici održanoj 18. svibnja 2022.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije I-tuženika.
Obrazloženje
1. Presudom suda drugog stupnja presuđeno je:
„I. Odbija se kao djelomično neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P Ob-203/18 od 5. svibnja 2020. u pobijanom dijelu kojim je utvrđeno da je nekretnina katastarske oznake kčbr. 493/4 u naravi kuća prizemnica katastarski opisana kao kuća kod kuće B., površine 57 m2 sa dvorištem površine 148 m2, katastarske općine N., upisane u posjedovni list br. 1098, na ime tuženika B. M., te upisana u zk. ul. 319 k.o. N. kao kčbr. 493/4, u naravi kuća površine 57 m2 i dvorište veličine 148 m2 k.o. N., na kojoj katastarskoj i zemljišnoj čestici izgrađena i pomoćna zgrada koja se sastoji od prostorije za kamin, ostave i WC-a, predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice B. L. u 38/100 dijela i tuženika B. M. u 62/100 dijela, te su suvlasnici dužni trpjeti da tužiteljica temeljem ove presude upiše u zemljišne knjige svoj suvlasnički udio od 38/100 dijela.
II. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P Ob-203/18 od 5. svibnja 2020. u pobijanom dijelu kojim je utvrđeno da je nekretnina katastarske oznake kčbr. 493/4 u naravi kuća prizemnica katastarski opisana kao kuća kod kuće B., površine 57 m2 sa dvorištem površine 148 m2, katastarske općine N., upisane u posjedovni list br. 1098, na ime tuženika B. M., te upisana u zk. ul. 319 k.o. N. kao kčbr. 493/4, u naravi kuća površine 57 m2 i dvorište veličine 148 m2 k.o. N. , na kojoj katastarskoj i zemljišnoj čestici izgrađena i pomoćna zgrada koja se sastoji od prostorije za kamin, ostave i WC-a, predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice 2/100 dijela i sudi:
„Odbija se zahtjev tužiteljice za utvrđenjem da nekretnina katastarske oznake kčbr. 493/4 u naravi kuća prizemnica katastarski opisana kao kuća kod kuće B., površine 57 m2 sa dvorištem površine 148 m2, katastarske općine N., upisane u posjedovni list br. 1098, na ime tuženika B. M., te upisana u zk. ul. 319 k.o. N. kao kčbr. 493/4, u naravi kuća površine 57 m2 i dvorište veličine 148 m2 k.o. N. , na kojoj katastarskoj i zemljišnoj čestici izgrađena i pomoćna zgrada koja se sastoji od prostorije za kamin, ostave i WC-a, predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice 2/100 dijela.“.
2. Protiv presude suda drugog stupnja u dijelu u kojem nije uspio u sporu (pod I. izreke) prijedlog za dopuštenje revizije podnosi tuženik zbog pitanja:
„1. Može li bračnu stečevinu, odnosno vlastitu imovinu bračnog druga, predstavljati nekretnina u naravi kuća koja je nadograđena na već postojeće objekte sagrađene prije početka trajanja bračne zajednice (koji se u konkretnom slučaju navode u diobnom ugovoru iz 1962. godine) i to na zemljištu koje (nesporno) čini posebnu imovinu jednog bračnog druga?
odnosno
2. Može li sud utvrditi da bračnu stečevinu čini nekretnina u naravi kuća, sagrađena za vrijeme trajanja bračne zajednice (bez navođenja točnog dana ni početka niti završetka gradnje), s pomoćnim građevinama (kuhinjom i spremištem), sagrađenima nakon prestanka bračne zajednice, i to na zemljištu koje (nesporno) čini posebnu imovinu jednog bračnog druga, pozivom na odredbu čl. 277. Zakona o braku i porodičnim odnosima (NN br. 11/1978, 27/1978, 45/1989, 59/1990, 25/1994, 162/1998) i čl. 2. st.3 i čl. 9. st. 1. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012)?
odnosno
3. Može li bračnu stečevinu, odnosno vlastitu imovinu bračnog druga predstavljati nekretnina u naravi kuća s pomoćnim građevinama (kuhinjom i spremištem), koja je sagrađena na zemljištu koje (nesporno) čini posebnu imovinu jednog bračnog druga te koju je taj bračni drug stekao darovanjem odnosno nasljeđivanjem (dakle na temelju različitom od onog iz čl. 271. ZBPO-a)? odnosno
4. Jesu li sudovi trebali primijeniti pravila o građenju na tuđem zemljištu u vidu i odredbe čl. 24. do 26. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN br: 53/91) ako su bračni drugovi sagradili kuću na zemljištu koje je u trenutku gradnje bilo u vlasništvu prednika jednog bračnog druga (oca I-tuženika), a koje je kasnije postalo njegova posebna imovina?
5. Je li ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a pred drugostupanjskim sudom i je li sud pogrešno primijenio materijalno pravo, kada je utvrdio da je zemljište na kojem je sagrađena kuća usmeno darovano tužiteljici i I-tuženiku od strane oca I-tuženika bez navođenja kada je zemljište (navodno) darovano i kada je isto predano u posjed obdareniku, da bi u obrazloženju drugostupanjske presude utvrdio da je I-tuženik od 1998. godine upisan kao posjednik prijeporne kč. br. 493/4 temeljem darovnog ugovora od 16.10.1997.?
6. Jesu li sudovi, prilikom utvrđivanja doprinosa bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine (koji je između stranaka sporan), pogrešno primijenili materijalno pravo kada su doprinos stranaka utvrđivali na način da su od procijenjene vrijednosti građevina, za koje su utvrdili da (navodno) predstavljaju zajedničku imovinu bračnih drugova, oduzimali procijenjenu vrijednost zemljišta, koje nesporno čini posebnu imovinu jednog bračnog druga (I-tuženika), pri čemu nisu utvrđivali podatke o primanjima stranaka u vrijeme stjecanja zajedničke imovine, odnosno je li teret dokazivanja doprinosa u stjecanju zajedničke imovine na bračnom drugu koji tvrdi da takav doprinos postoji?“
ističući da se radi o pitanjima koja udovoljavaju uvjetima važnosti iz čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP).
3. Na prijedlog je odgovoreno.
4. Prijedlog nije osnovan.
5. U ovom sporu radi se o zahtjevu tužiteljice za utvrđenje omjera prava vlasništva na nekretnini koja je stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice po pravilima ranije važećeg Zakona o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine“, broj 11/78., 27/78, 45/89, 51/89 - službeni pročišćeni tekst, 59/90, 25/94, 162/98 - dalje: ZBPO) pa stoga pitanja koja postavlja I-tuženik, tako da pitanja i koja zadiru u činjenične zaključke suda drugog stupnja glede odlučnih činjenica doprinosa svakog od bračnih drugova stjecanju zajedničke imovine (čl. 277. ZBPO) ne mogu biti pitanja važna za jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer odgovor na ova pitanja nema element univerzalnosti koji je sukladno odredbi čl. 385.a ZPP-a zahtjeva da bi se radilo o važnim pitanjima, već odgovor na njih ovisi jedino o posebnim i jedinstvenim okolnostima ovog konkretnog spora i odgovor bi imao utjecaj samo i jedino na odluku u konkretnom sporu.
6. Stoga je prijedlog za dopuštenje revizije odbaciti na temelju odredbe čl. 392. st. 6. u svezi s čl. 387. st. 3. i 5. ZPP-a i odlučiti kao u izreci.
Zagreb, 18. svibnja 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud, v.r.
