Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

16 Kž-145/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od suca Ante Ujevića kao predsjednika vijeća, te Leona Kovačića i Mladena Kosijera, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Monike Budimir, u kaznenom predmetu protiv I okrivljenog M. B.1 i II okrivljenog S. B., zbog kaznenog djela iz članka 236. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11, 144/12, 56/15 i, 61/15 – u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući o žalbi I optuženog M. B.1 podnesenoj po branitelju L. B., odvjetniku iz Z., te žalbi II optuženog S. B. podnesenoj po branitelju M. B.2 , odvjetniku u K., protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu od 5. travnja 2022., poslovni broj K-435/2018-18, u sjednici vijeća održanoj 18. svibnja 2022.,

r i j e š i o  j e

Djelomično se prihvaćaju žalbe I okrivljenog M. B.1 i II okrivljenog S. B., te se pobijano rješenje ukida u cijelosti, a predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Karlovcu odbijen je kao neosnovan prijedlog obrane I okrivljenog M. B.1 i II okrivljenog S. B. za izdvajanjem zapisnika o prometnom vještačenju s listova 11-21 spisa kao nezakonitog dokaza.

2. Na pobijano rješenje žalbu je pravodobno uložio I okrivljeni M. B.1 po branitelju L. B. radi pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te bitne povrede odredaba zakona o kaznenom postupku (ne navodi koje) s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

3. Žalbu je pravodobno uložio i II okrivljni S. B. po branitelju M. B.2 zbog pogrešne primjene kaznenog zakona s prijedlogom da se žalba uvaži, pobijano rješenje ukine te nalaz vještaka utvrdi kao nezakonit dokaz.

4. Žalba I okrivljenog osnovana je u cijelosti, a žalba II okrivljenog osnovana je djelomično.

5. Branitelj I okrivljenog M. B.1 te branitelj II okrivljenog S. B. u svojim žalbama ističu da je vještak prometne struke prilikom sačinjavanja nalaza i mišljenja uzeo u obzir i službene bilješke razgovora s građanima (branitelj II okrivljenog pogrešno navodi da se radi o iskazima okrivljenika) i to M. B.1 i S. B. koje su tek kasnije izdvojene iz spisa predmeta.

6. Uvidom u predmetni nalaz i mišljenje prometnog vještaka B. B.-J. (listovi 11-21), sačinjen 26. svibnja 2017., razvidno je da je vještak uzeo u obzir i izjavu M. B.1 koji je u svojstvu okrivljenika ispitan tek 28. rujna 2017. (list 61). Dalje, u tom nalazu navodi se da su Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja I. V. u okviru dokumentacije dostavljene i službene bilješke, no ne navodi se koje. U samom mišljenju (list 13) pod brojem 3. zaključka vještak navodi da se prometna nesreća nije dogodila na način na koji su to prikazali sudionici M. B.1 i S. B..

7. Prema tome, za sada je evidentno da je navedeni nalaz i mišljenje prometnog vještaka temeljen barem na izjavi M. B.1 koji je ovaj dao u svojstvu građana. Time je činjenično stanje ostalo pogrešno utvrđeno jer je prvostupanjski sud u ovom dijelu pogrešno zaključio da je navedeni nalaz i mišljenje sačinjen na zakonit način. Uz to, nejasno je da li je prometni vještak prilikom sačinjavanja nalaza i mišljenja koristio i neke druge službene zabilješke o razgovoru policijskih službenika s građanima, primjerice sa S. B. te je u tom dijelu činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno. Ovo vijeća u postupanju prvostupanjskog suda nije pronašlo bitnu povredu odredaba kaznenog postupka na koju se paušalno poziva branitelja I okrivljenika. Odredba članka 468. stavak 2. ZKP/08 navodi da bitna povreda odredaba kaznenog postupka postoji ako se presuda (odnosno rješenje) temelji na nezakonitom dokazu iz članka 10. ZKP/08 što međutim ovdje nije slučaj jer ne postoji odluka koja bi se temeljila na nezakonitom dokazu, već se radi o pitanju da li je prvostupanjski sud pravilno zaključio da li se radi o nezakonitom dokazu ili ne.

8. Nije osnovana žalba branitelja II okrivljenog, M. B.2 u dijelu u kojem se navodi da je državno odvjetništvo provelo nezakonit dokaz koji se odnosi na prometno vještačenje jer da je taj nalaz sačinjen bez naloga suca istrage. U tom dijelu prvostupanjski sud pravilno obrazlaže da se nalaz i mišljenje sačinjava temeljem naloga državnog odvjetništva sukladno članku 308. u svezi s člankom 309. stavak 1. ZKP/08. Naime, članak 309. ZKP/08 propisuje da vještačenje određuje pisanim nalogom tijelo koje vodi postupak, a što je u konkretnom slučaju državno odvjetništvo. Naime, u članku 202. točka 35. ZKP/08 navodi se da je tijelo koje vodi postupak u prethodnom postupku državni odvjetnik.

9. Slijedom svega navedenog, vijeće zaključuje da je za sada činjenično stanje u ovom predmetu ostalo nepotpuno utvrđeno, odnosno pogrešno utvrđeno, a odluka preuranjena. Stoga će prvostupanjski sud u ponovljenom postupku ukloniti navedene nedostatke, utvrditi navedene činjenice ispitivanjem vještaka B. B.-J. na okolnosti kojim se je dokazima koristio pri sačinjavanju nalaza i mišljenja, a potom na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja donijeti na zakonu osnovanu odluku.

10. Iz navedenih razloga, a na temelju članka 483. stavak 1. ZKP/08, riješeno je kao u izreci.

U Karlovcu 18. svibnja 2022.

Predsjednik vijeća

Ante Ujević, v.r.