REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 2396/2018-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Renate Šantek članice vijeća, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice M. I. S., OIB: ..., iz Z., koju zastupa punomoćnica S. H., odvjetnica u Z., protiv protustranke J. S., OIB: ..., iz Z., radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o reviziji predlagateljice protiv rješenja Županijskog suda u Splitu br. Gž Zk-153/18-2 od 19. lipnja 2018., kojim je potvrđena rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. Z-63211/17 od 29. studenoga 2017., u sjednici održanoj 17. svibnja 2022.,

r i j e š i o  j e:

Revizija predlagateljice odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvoga stupnja odbijen je prigovor podnositeljice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. Z-9159/16 od 20. travnja 2016. i potvrđeno je navedeno rješenje u cijelosti.

2. Rješenjem suda drugoga stupnja odbijena je žalba predlagateljice i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje.

3. Protiv rješenja suda drugog stupnja reviziju je podnijela predlagateljica na temelju odredbe čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14

– dalje: ZPP), postavljajući pritom pitanje za koje predlagateljica smatra da je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Predlaže se da se revizija prihvati, pobijano rješenje preinači na način da se dozvoli uknjižba prava vlasništva u korist predlagateljice na temelju pravomoćne i ovršne sudske odluke, podredno da se obje nižestupanjske odluke ukinu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

4. Odgovor na reviziju nije podnesen.

5. Revizija predlagateljice nije osnovana.

6. U zemljišnoknjižnom postupku dopuštena je jedino revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP. Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP, u slučajevima u kojima se ne može podnijeti revizija iz čl. 382. st. 1. ZPP, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kako se to primjerice navodi u toč. 1. do 3. čl. 382. st. 2. ZPP.

Prema odredbi čl. 382. st. 3. ZPP u reviziji iz čl. 382. st. 2. ZPP stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg je revizija podnesena, treba određeno navesti propise i druge važeće izvore prava koji se na pitanje odnose, te treba izložiti razloge zbog kojih smatra da je postavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

U slučaju da je u reviziji izostao bilo koji od navedenih elemenata, nema pretpostavki za meritorno razmatranje takve revizije.

7. Predlagateljica u reviziji postavlja sljedeća pitanja:

„1. Da li postojanje zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina temeljem rješenja Županijskog suda broj Kir-Us-859/13 od 23. listopada 2013. predstavlja zapreku za uknjižbu prava vlasništva predlagateljice na predmetnim nekretninama temeljem pravomoćne i ovršne sudske presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. P-740/15 od 13. siječnja 2016.?

2. Da li pravomoćna i ovršna sudska presuda kojom se utvrđuje vlasništvo tužiteljice sa nalogom da je tuženik dužan trpjeti upis prava vlasništva na nekretnini za korist tužiteljice predstavlja dobrovoljno raspolaganje tuženika (protivnika osiguranja), u smislu odredbe čl. 14. Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem (NN 45/10).“

8. Kao razlog važnosti za postavljena pitanja predlagateljica navodi shvaćanje prof. dr. T. J. u knjizi Zemljišnoknjižno pravo (izdanje I., Z., 2001., str. 230), kao i odluku Županijskog suda u Varaždinu br. Gž-145/08. Također se navodi da je u identičnom slučaju Općinski sud u Velikoj Gorici dozvolio prijenos prava vlasništva, usprkos upisane zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja.

9. U konkretnom slučaju zabilježba zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina upisana je u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja Županijskog suda u Zagrebu br. Kir- Us-859/13 od 23. listopada 2013., a sve u skladu s odredbama Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem („Narodne novine“ br. 145/10 i 70/17 – dalje: Zakon).

10. Prema odredbi čl. 11. st. 1. a) Zakona radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom predlagatelj osiguranja je ovlašten prije i nakon pokretanja kaznenog postupka ili postupka iz čl. 6. istog Zakona predložiti osiguranje bilo kojom privremenom mjerom kojom se postiže ta svrha, a posebno zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine ili stvarnih prava upisanih na nekretnini, uz zabilježbu zabrane u zemljišnu knjigu, oduzimanjem nekretnine i njezinim povjeravanjem na čuvanje i upravu Uredu. Za predmet ovog postupka bitna je i odredba čl. 14. Zakona prema kojoj pravni posao kojim protivnik osiguranja nakon upisa privremene mjere u javni upisnik raspolaže sa stvari ili pravom koje je predmet osiguranja, nema pravni učinak.

11. Revizijski sud smatra da u slučaju ako je privremena mjera upisana u skladu s odredbama navedenog Zakona, da tada nakon upisa takve zabrane otuđenja i opterećenja u zemljišnoj knjizi nije moguće vršiti daljnje upise utemeljene na raspoložbi protivnika osiguranja, jer radnje koje bi poduzimao protivnik osiguranja u smislu sklapanja pravnih poslova kojima bi raspolagao sa stvari ili pravom koje je predmet osiguranja, nemaju pravnog učinka.

12. Pritom valja naglasiti da se prema shvaćanju revizijskog suda pod raspoložbama protivnika osiguranja u smislu čl. 14. Zakona mora smatrati i izjava o priznanju tužbenog zahtjeva, budući da predlagateljica upis prava suvlasništva na spornoj nekretnini traži upravo na temelju pravomoćne presude na temelju priznanja.

13. Identično pravno shvaćanje zauzeto je i u sudskoj praksi drugostupanjskih sudova – Županijskog suda u Varaždinu br. Gž Zk-255/16-2 od 9. siječnja 2017. Neosnovano je pozivanje predlagateljice na drugačiju sudsku praksu, budući se u tim predmetima nije radilo o upisu zabrane otuđenja i opterećenja u skladu s citiranim Zakonom.

14. Kako revizijski razlozi nisu osnovani, valjalo je reviziju predlagateljice odbiti primjenom odredbe čl. 393. ZPP.

Zagreb, 17. svibnja 2022.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug, v.r.