REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-4648/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Roberta Završkog kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. S.K., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 6. i dr. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi okr. S.K. podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici od 17. ožujka 2022., broj: Pp-2196/2021-9, u sjednici vijeća održanoj 17. svibnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba okr. S.K. i potvrđuje prvostupanjska presuda.

II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13.,157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) okr. S.K. je obvezan naknaditi paušalni trošak žalbenog postupka u iznosu 200,00 (dvjesto) kuna u roku od 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici od 17. ožujka 2022., broj: Pp-2196/2021-9 proglašen je krivim okr. S.K. da je na način činjenično opisan u t. 1. u izreci počinio prekršaj iz čl. 22. st. 6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji za koji mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju 80 dana i na način opisan u t. 2. u izreci prekršaj iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji za koji mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju 10 dana te mu je izrečena ukupna kazna zatvora u trajanju 90 dana i na temelju čl. 46. st 1. Prekršajnog zakona opozvana uvjetna osuda primijenjena okr. S.K. presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Klanjcu od 1. rujna 2021., broj:Pp-1913/2021-8, pravomoćna 1. rujna 2021. te je iz te presude utvrđena kazna zatora u trajanju 75 dana i na temelju čl.46. st 1. u vezi čl. 39. st. 1. t. 1. Prekršajnog zakona izrečena ukupna kazna zatvora u trajanju 165 dana, a sukladno odredbi čl. 39. st. 1. t. 1. Prekršajnog zakona ukupna kazna zatvora u trajanju 120 dana.

1.1. Istom presudom, na temelju čl. 139. st.3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi paušalne troškove prekršajnog postupka u iznosu 500,00 kuna.

2. Protiv te presude okr. S.K. osobno je podnio žalbu iz čijeg sadržaja proizlazi da je podnesena zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni, s prijedlogom da se žalba prihvati.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. toga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nije tvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

5. Žaleći se zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja okrivljenik ponavlja obranu pred sudom navodeći da kritičnog dana, 11. rujna 2022. nije bio kod kuće poslije 14 sati jer je otišao u G. Stubicu „na susrete za R.“. Osporava iskaz svjedokinje „strine i Jadranke, jer je sve jasno kao dan“, kao i svjedokinje I.F. koja je u svom svjedočenju „navela niz laži“, navodi razloge zbog kojih je njezino svjedočenje neprihvatljivo i napominje da njezine kćeri jedva poznaje, a ne da se one njega boje. Predlaže da se pobijana presuda ukine, njega oslobodi, a obećava da će se i dalje držati izrečene mjere.

5.1. Međutim, nasuprot tvrdnjama žalbe, prvostupanjski je sud na osnovu dokaza izvedenih u postupku potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje, dao pravilnu ocjenu izvedenih dokaza te ocjenom svakog dokaza pojedinačno u vezi s ostalim izvedenim dokazima pravilno utvrdio činjenično stanje na koje je pravilno primijenio materijalno pravo.

5.2. Prvostupanjski je sud pravilno cijenio izvedene dokaze, imajući u vidu obranu okrivljenika, koji poriče prekršaj, te iskaze ispitanih svjedoka, koje je opravdano u cijelosti prihvatio. Iskaze svjedoka ošt. J.K., svjedokinje Š.K., J.F. i I.F. kao dokaz, sukladno odredbi čl. 88. st. 2. Prekršajnog zakona prvostupanjski je sud slobodno cijenio, pri čemu nije bio ograničen i vezan nikakvim dokaznim pravilima, a za svoju odluku je dao razloge koji su, po mišljenju ovog suda, opravdani, logični i pravno utemeljeni, a navodi žalbe nisu doveli u sumnju činjenično stanje niti pravilnost provedenog prekršajnog postupka. Ispitani svjedoci svjedočili su sigurno, uvjerljivo, okolnosno i u bitnom suglasno, u njihovim iskazima nije bilo nelogičnosti i kontradiktornosti i nema elemenata koji bi upućivali na njihovu nevjerodostojnost. Stoga je pravilna ocjena prvostupanjskog suda da prihvati kao vjerodostojne iskaze ispitanih svjedoka, a obranu okrivljenika cijeni neuvjerljivom, budući je suprotna dokazima na kojima temelji odluku o krivnji. Okrivljenik paušalno osporava iskaz svjedokinja Š.K. i J.F., ne navodeći nikakve razloge zbog kojih bi njihov iskaz bio nevjerodostojan i zbog čega je „sve jasno kao dan i noć“, dok su razlozi koje iznosi za „neprihvatljivost“ iskaza I.F. irelevantni za ocjenu vjerodostojnosti njezinog iskaza. Svjedoci su propisno upozoreni na posljedice lažnog svjedočenja, a ističe se da se lažan iskaz može dokazivati samo pravomoćnom presudom kojom je navedena osoba proglašena krivom za dotično kazneno djelo.

5.3. Valja istaknuti, a kako to osnovano navodi i prvostupanjski sud u obrazloženju odluke, da je okrivljenik dostavljanjem pisane obrane i nedolaskom na sud propustio da aktivno sudjeluje u postupku, postavlja pitanja svjedocima, po potrebi se suoči s njima i iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist.

5.4. Razloge prvostupanjske odluke prihvaća i ovaj sud, pa kako okr. S.K. nije naveo nikakve nove, niti uvjerljive razloge u smislu čl. 193. st. 5. Prekršajnog zakona, kojima bi potkrijepio svoje osporavanje odgovornosti za prekršaj koji mu se pobijanom presudom stavlja na teret, nije doveo u sumnju pravilnost i zakonitost odluke prvostupanjskog suda.

5.5. Iz navedenih razloga, nije osnovana žalba zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

6. Žaleći se zbog izrečene kazne zatvora okrivljenik navodi da u Remetinec neće ići i da samo mrtav izlazi iz svoje kuće.

6.1. Međutim, razmotrivši odluku o prekršajnopravnoj sankciji, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, te je okrivljeniku za počinjene prekršaje izrekao vrstu i mjeru kazne primjerenu stupnju njegove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona.

6.2. Pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da prekršajnim sankcijama koje su do sada izrečene okrivljeniku za istovrsni prekršaj nije postignuta svrha specijalne prevencije i da se nije utjecalo na okrivljenika da ubuduće ne čini prekršaje. Naime, okrivljenik je do sada izrečena ublažena novčana kazna za prekršaj iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i primijenjena uvjetna osuda za prekršaj iz čl. 22. st. 6. istog Zakona. Stoga je prvostupanjski sud osnovano okrivljeniku za počinjene prekršaje utvrdio težu vrstu propisane kazne, kaznu zatvora, koju je odmjerio u propisanom minimumu za svaki prekršaj. Budući je okrivljenik u vrijeme provjeravanja uvjetne osude počinio dva prekršaja te mu je za jedan utvrđena ista kazna kao uvjetnom osudom (80 dana), pravilno je prvostupanjski sud opozvao uvjetnu osudu izrečenu presudom pravomoćnom 1. rujna 2021., broj: Pp-1913/2021-8 i odredio izvršenje izrečene kazne te u pogledu izrečenih kazni postupio prema odredbama Prekršajnog zakona o odmjeravanju kazne za prekršaje u stjecaju (čl. 39. st. 1. t. 1.).

6.3. I ovaj drugostupanjski sud, jednako kao i prvostupanjski smatra da će se ovako utvrđenim kaznama zatvora za svaki pojedini prekršaj i sukladno čl. 39. st. 1. Prekršajnog zakona izrečenom ukupnom kaznom zatvora jedino utjecati na okrivljenika da u buduće ne čini nasilje u obitelji, budući da se dosada izrečenim kaznama pravomoćnim presudama očito nije ostvarila svrha specijalne prevencije.

6.4. Slijedom navedenog, utvrđene pojedinačne kazne kao i ukupna kazna zatvora primjerene su kako svim okolnostima počinjenih prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, imajući u vidu težinu, okolnosti i način počinjenja prekršaja, kao i vrijednost zaštićenog dobra, obitelj, nema osnove za ublažavanje utvrđenih kazni zatvora, niti za izricanjem druge vrste kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem.

7. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3. c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, sukladno čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenice. Naime, ovaj sud smatra da plaćanjem troškova žalbenog postupka u iznosu 200,00 kuna, dakle doista vrlo blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okr. Stanka Kožara.

8. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 17. svibnja 2022.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Robert Završki, v. r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, oštećenika i tužitelja.