Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-7127/2021
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja ovog suda Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. pravne osobe NK ISTRA 1961 s.d.d. i okr. odgovorne osobe D.P., zbog prekršaja iz čl. 37. st. 3. i st. 4. Zakona o sprečavanju nereda na športskim natjecanjima (Narodne novine, broj 117/03, 71/06, 43/09 i 34/11), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave istarske, Policijske postaje Pula-Pola, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola, broj: 3. Pp J-153/2019 od 12. svibnja 2021., na sjednici vijeća održanoj 17. svibnja 2022.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave istarske, Policijske postaje Pula-Pola i potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okr. pravna osoba xx s.d.d. i okr. odgovorna osoba D.P. oslobođeni su od optužbe zbog prekršaja iz čl. 37. st. 3. i st. 4. u vezi sa st. 1. t. 1. Zakona o sprečavanju nereda na športskim natjecanjima na temelju odredbe članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18, dalje u tekstu: PZ), s obrazloženjem da u postupku nije dokazano da bi okrivljenici počinili terećene prekršaje te je određeno da trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv te presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući usvojiti žalbu, ukinuti presudu i predmet dostaviti na ponovno suđenje.
3. Žalba je neosnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. PZ-a, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je utvrđeno da ne postoje razlozi zbog kojih se pobija prvostupanjska presuda, niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Žaleći se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, tužitelj u žalbi u bitnome navodi da je pogrešno prvostupanjski sud na temelju iskaza ispitanih svjedoka, zaključio da zbog toga što je okr. pravna osoba platila račun zaštitarskoj tvrtki „S.“ uslugu osiguranja, nema odgovornosti na strani okr. pravne osobe, budući da je to samo dokaz o izvršenom plaćanju usluge i nebitna je činjenica kao što je nebitno i koliku materijalnu potporu je dobila okr. pravna osoba od Udruge građana „D.“. Naglašava da je bitna točka 9. Zapisnika sa sastanka djelatnika MUP-a i okr. pravne osobe uoči utakmice xx. i xx, u kojoj je jasno navedeno da „Redari na jugu moraju obavljati bolji pregled navijača kako bi se spriječio unos pirotehnike“. U žalbi osporava i paušalnu ocjenu prvostupanjskog suda da su se navijači mogli slobodno kretati unutar sportskog objekta što je neistina, jer se prilikom svakog ulaska vrši pregled navijača od strane zaštitara iz čega proizlazi da je provedeni pregled navijača bio nedostatan i nekvalitetan zbog čega je više nego očita odgovornost oba okrivljenika. Ističe i da je u disciplinskom postupku Hrvatskog nogometnog saveza, utvrđeno koliko je za sigurnost gledatelja opasno unošenje i paljenje pirotehničkih sredstva u stadionu, te da je „obveza kluba spriječiti unošenje i uporabu takvih predmeta“, a da je u vezi predmetne nogometne utakmice između xx. i xx utvrđen „neprijeporan propust organizatora te se klub ne može izuzeti odgovornosti“. Predlaže u novom postupku ispitati kao svjedoke i osobe koje su bile prisutne sigurnosnom sastanku od 19. rujna 2018.
6. Međutim, suprotno navodima žalbe, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, vrlo decidirano, jasno i u potpunosti iznio koje odlučne činjenice i iz kojih razloga je uzeo dokazanima, pri čemu je dao ocjenu vjerodostojnosti dokaza na temelju kojih je došao do zaključka da okrivljenici koji i sami poriču prekršaje, nisu počinili prekršaje za koje ih se tereti, kao i kojim se razlozima rukovodio kod donošenja oslobađajuće odluke. Naime, u smislu odredbe čl. 179. st. 5. PZ-a, prvostupanjski sud je oslobađajuću presudu temeljio na činjenicama i dokazima koji su izneseni tijekom postupka pa je tako sud, nakon što je u postupku izvršio između ostaloga, i uvid u Zapisnik sa sastanka djelatnika MUP-a i okr. pravne osobe uoči utakmice xx. i xx, prijavu javnog okupljanja, Izvještaj o predmetnoj utakmici, Odluku HNS kojom se xx. kažnjava u disciplinskom postupku, te ispitao u svojstvu svjedoka S.P. i G.V., utvrdio da okrivljenici nisu počinili predmetne prekršaje.
7. I po stavu ovog suda okr. pravna osoba xx s.d.d. i okr. odgovorna osoba D.P. su poduzeli sve naložene mjere kojima su osigurali odigravanje predmetne nogometne utakmice sukladno čl. 5. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima te preporukama i mjerama naloženim od strane nadležne policijske uprave te razrađenih u Zapisniku sa sastanka djelatnika MUP-a i okr. pravne osobe uoči utakmice xx. i xx (str. 12 spisa), a što je sve pravilno obrazložio i prvostupanjski sud na str 4. predzadnji odlomak presude na koji se upućuje tužitelj radi nepotrebnog ponavljanja.
7.1. Neosnovan je navod žalbe da se prekršajna odgovornost okrivljenika za predmetne prekršaje očituje ponajprije u ne postupanju po t. 9. navedenog Zapisnika koji glasi: „Redari na jugu moraju obavljati bolji pregled navijača kako bi se spriječio unos pirotehnike“, a koja je, kao i ostale točke „činjenica sa sastanka“, što je razvidno iz samog Zapisnika. Naime, iz ovako koncipirane činjenice, proizlazi uputa redarima na koji način trebaju spriječiti unos pirotehnike. Potrebno je istaknuti da je dužnost redara posebno propisana u čl. 10. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima koji glasi:
„(1) Redari su dužni:
– štititi sudionike športskog natjecanja te imovinu koja se nalazi u športskom objektu,
– utvrditi posjeduje li osoba ulaznicu ili drugu odgovarajuću ispravu izdanu od strane organizatora te spriječiti neovlašten ulazak u športski objekt,
– utvrditi posjeduje li osoba koja ulazi ili se nalazi na športskom objektu alkoholna pića, drogu, pirotehnička sredstva, oružje ili druge predmete pogodne za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja te takve predmete privremeno oduzeti,
– utvrditi posjeduje li osoba koja ulazi ili se nalazi u športskom objektu transparente, zastave, simbole i sl. kojima se iskazuje ili potiče mržnja ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti ili neke druge posebnosti i privremeno oduzeti takve predmete,
– zabraniti pristup u športski objekt osobi koja je u alkoholiziranom stanju iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka ili pod utjecajem droge, ili koja pokušava unijeti u športski objekt alkohol, drogu, pirotehnička sredstva, oružje ili druge predmete pogodne za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja,
– zabraniti gledateljima prijelaz iz jednog dijela športskog objekta u drugi dio,
– zadržati gledatelja koji se nasilno ponaša ili drugačije remeti red i mir na športskom natjecanju i predati ga policiji,
– onemogućiti gledatelje u pristupu u one dijelove športskog objekta koji nisu namijenjeni gledateljima,
– osobe zatečene u počinjenju prekršaja predati policiji.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. podstavka 5. ovoga članka, redari neće zabraniti pristup športskom objektu športašima koji unose športsko oružje namijenjeno natjecanju u odgovarajućem športu ako se natjecanje održava u tom objektu. (3) Radi provedbe dužnosti iz stavka 1. ovoga članka redari su ovlašteni:
– izdati upozorenje i zapovijed, pregledati osobu, privremeno oduzeti predmete, utvrditi osobne podatke, podvrgnuti utvrđivanju prisutnosti alkohola u organizmu, zabraniti i spriječiti ulazak u športski objekt.
(4) Redari u obavljanju svojih poslova smiju uporabiti tjelesnu snagu ako na drugi način ne mogu odbiti:
– napad usmjeren prema sebi, prema gledateljima, prema natjecateljima i drugim osobama,
– napad usmjeren na uništenje ili oštećenje dijelova športskog objekta i njegove opreme.
(5) Redari zaposlenici trgovačkog društva koje obavlja zaštitarsku djelatnost i pripadnici policije imaju i ovlasti propisane posebnim zakonima.“
7.1.1. Ne postupanje redara po navedenim dužnostima i postupanju po zapovijedima policije podliježe prekršajnoj odgovornosti redara propisanoj u čl. 38. a za što je propisana novčana kazna. Stoga su radnje i dužnosti redara jasno odvojene od propisanih mjera i obveza organizatora športskog natjecanja. Budući da je po stavu ovog suda, u konkretnom slučaju pravilno utvrđeno da su okrivljenici poduzeli sve što im je bilo naloženo, bez propusta u smislu čl. 37. st. 1. t. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, to je za eventualni propust redara zbog neadekvatnog pregleda gledatelja prilikom ulaska na u stadion, tužitelj mogao teretiti osobno redare raspoređene na južni i sjeverni ulaz, ukoliko je smatrao da je zbog toga došlo do paljenja baklji od strane navijača, kako je to naveo u činjeničnom opisu optužnog prijedloga, a sve u smislu citiranog čl. 10., odnosno čl. 38.a istog Zakona.
7.2. Zbog svega iznesenog, okolnost vođenja disciplinskog postupka protiv okr. pravne osobe pred Hrvatskim nogometnim savezom, u kojem je xx. kažnjena novčanom kaznom zbog postupanja protivno odredbi Disciplinskog pravilnika Hrvatskog nogometnog saveza, po stavu ovog suda, ne utječe ni na koji način na (ne)postojanje prekršajne odgovornosti za djelo prekršaja iz područja Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima za koji su okrivljenici u konkretnom slučaju oslobođeni od optužbe.
7.3. U odnosu na prijedlog žalbe da se u postupku kao svjedoci ispitaju osobe koje su bile prisutne sigurnosnom sastanku od 19. rujna 2018. ističe se da je isti neosnovan iz razloga što to očito nije dokaz koji ne bi postojao i u vrijeme prvostupanjskog postupka, odnosno, za koji tužitelj ne bi znao u to vrijeme pa ga ne može s uspjehom isticati niti u žalbi, a u smislu odredbe čl. 195. st. 3. PZ-a. Stoga, po ocjeni ovog suda, navodi žalbe u kojima tužitelj ne navodi nove činjenice i ne predlaže nove dokaze u smislu navedene odredbe, ne dovode u sumnju činjenično stanje utvrđeno u prvostupanjskom postupku, a suprotno navodima žalbe.
7.4. Zaključak prvostupanjskog suda o nesmetanom kretanju navijača za vrijeme utakmice te, a koji tužitelj ističe kao pogrešan te činjenica materijalne potpore okr. pravnoj osobi od strane Udruge građana „Demoni“ za potrebe osiguranja predmetne utakmice, nisu odlučne činjenice te po stavu ovog suda ne dovode u sumnju na pravilnost i zakonitost pobijane presude.
8. Slijedom iznesenog, budući da tužitelj u postupku ničim nije učinio izvjesnim da bi okrivljenici propustili poduzeti sve mjere u smislu čl. 5. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima kao i naložene mjere po nadležnoj policijskoj postaji, pravilno je prvostupanjski sud okrivljenike oslobodio od optužbe za terećene prekršaja.
9. Stoga je trebalo odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi pobijanu prvostupanjsku presudu te je na temelju članka 205. PZ-a, odlučeno kao u izreci.
U Zagrebu, 17. svibnja 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Puli-Pola 4 otpravka: za spis, okrivljenike i tužitelja.
