REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 2494/2018-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Viktorije Lovrić, Marine Paulić i Darka Milkovića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja P. K. pok. I. iz S., i tužitelja D. K. pok. I. iz O., koje zastupa punomoćnik Ž. Č. odvjetnik u Š., protiv tuženika S. K. pok. I. iz Z., tuženika A. K. pok. M. iz R., tuženika Ž. K. pok. J. iz S., tuženice A. H. ud. G. iz Z., koju zastupa punomoćnik P. P., odvjetnik u Z., tuženice M. K. ž. F. iz Z., koju zastupa punomoćnik P. P., odvjetnik u Z., tuženice Z. Č. pok. I. iz O., tuženika G. K. iz Z., tuženice G. D. iz Z. i tuženice J. V. iz D., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o reviziji tuženica A. H. i M. K. protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-1071/2016-2 od 18. lipnja 2018., kojom je djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu poslovni broj P-2691/15 od 30. svibnja 2016., u sjednici održanoj 17. svibnja 2022.,

r i j e š i o  j e

Ukida presuda Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-1071/2016-2 od 18. lipnja 2018. u pobijanom dijelu pod stavkom I. izreke i predmet se u tom dijelu vraća tome sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„1. Utvrđuje se da su tužitelji vlasnici dijela nekretnine zemljišno-knjižno označene kao čest. zem. 3774, Z.U. 70, k.o. R., koji su označeni na Geodetskom snimku izrađenom od '' G. '' d.o.o. D. po Z. M. dipl. ing. geodezije od 25. kolovoza 2010. godine, i to tužitelj ad) 1. dijela označenog slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A, površine od 2015 m2, a tužitelj ad) 2. dijela označenog brojevima 1-2-3-4-5-6-7-8-9- 10-11-12-13-1, površine od 2424 m2.

2. Dužne su tužene ad) 4. i 5. nadoknaditi tužiteljima parnični trošak u iznosu od 14.375,00 kn u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“.

2. Drugostupanjskom presudom suđeno je:

„I. Djelomično se uvažava žalba tuženika ad.4. i 5., te se djelomično preinačava presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, od 30. svibnja 2016. god., pod br. P – 2691/15, na način da izreka iste sada glasi: ''1.Utvrđuje se da su tužitelji stekli valjani pravni temelj za stjecanje prava vlasništva fizičkih dijelova nekretnine zemljišno-knjižne oznake čest. zem. 3774, Z.U. 70, K.O. R., koji su označeni na Geodetskom snimku od 25. kolovoza 2010. god., izrađenom od '' G. '' d.o.o. D. po Z. M. dipl.ing. geodezije, i to tužitelj ad.1. dijela označenog slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A u površini od 2015 m2, a tužitelj ad.2. dijela označenog brojevima 1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12-13-1,u površini od 2424 m2, dok se u preostalom dijelu (dio kojim su tužitelji tražili utvrđenje prava vlasništva opisanih fizičkih dijelova predmetne nekretnine) tužbeni zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan.

2. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak.''

II. U preostalom dijelu, žalba tuženika ad.4. i 5. se odbija kao neosnovana i prvostupanjska presuda potvrđuje.

III. Nalaže se tužiteljima da u roku od 15 dana tuženicima ad.4. i 5. naknade trošak žalbenog postupka u iznosu od 859,37 kn.“

3. Protiv drugostupanjske presude u dijelu pod točkom I. izreke tuženice A. H. i M. K. podnijele su reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 148/11- proč. tekst, 25/13, 28/13 i 89/14-dalje: ZPP). Predlažu da ovaj sud preinači pobijanu presudu pod točkom I. izreke, a podredno ukine pobijanu presudu i predmet vrati na ponovni postupak drugostupanjskom odnosno prvostupanjskom sudu.

4. Na reviziju nije odgovoreno.

5. Revizija je dopuštena i osnovana.

6. Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP-a, u slučajevima u kojima stranke ne mogu podnijeti reviziju prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP-a, mogu je podnijeti protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

7. U reviziji iz čl. 382. st. 2. ZPP-a stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih izvora prava koji se na njega odnose te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (čl. 382. st. 3. ZPP-a).

8. Smatrajući ih važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni tuženice naznačuju pitanja:

„I. Je li drugostupanjski sud postupio protivno zabrani reformacije in peius iz čl. 374. Zakona o parničnom postupku kada je rješavajući o žalbi IV i V tuženica izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku Stalna služba u Kninu od 30. svibnja 2016. godine, poslovni broj P-2691/15 preinačio tužbeni zahtjev kojim je prvostupanjski sud utvrdio pravo vlasništva tužitelja na način da je usvojio tužbeni zahtjev koji nije postavljen od strane tužitelja te odredio da su tužitelji stekli valjani pravni osnov za upis prava vlasništva te istaknuo da je djelomično usvojio žalbu IV i V tuženica iako IV i V tuženice nisu uložile žalbu iz razloga zbog kojih bi sud mogao preinačiti prvostupanjsku presudu.

II. Može li se geosnimka od „G.“ d.o.o. D. od 25. kolovoza 2010. godine privatno pribavljena od strane tužitelja, a nakon što su se IV i V tuženice protivile da se ista koristi u postupku, koristiti kao temelj za donošenje odluke o utvrđivanju opisanih fizičkih dijelova nekretnine.

III. Može li pravni osnov za stjecanje prava vlasništva biti naveden u izreci presude te može li geosnimka od „G.“ d.o.o. D. od 25. kolovoza 2010. godine odnosno ugovor o diobi nekretnine od 8. travnja 2011. godine iz kojeg ne proizlazi da su tužitelji vlasnici fizičkih opisanih dijelova nekretnina koje su predmet postupka budući da iz istog nije razvidan način diobe, površina i oblik čestica koji diobom navodno nastaju.“.

9. Obrazlažući razlog važnosti naznačenih pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni tuženice se pozivaju na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revt-39/2003, Rev-771/1999, Rev-2031/10 i Rev-2369/12 u kojima da je o istovjetnoj postupovnoj situaciji zauzeto shvaćanje s kojim postupanje drugostupanjskog suda nije sukladno.

10. Odlučujući o dopuštenosti revizije ovaj sud je ocijenio da je prvo pravno pitanje, kojim se implicira postojanje bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 374. ZPP-a, i povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 12. ZPP-a, važno za osiguranje jedinstvene primjene prava ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i da je stoga revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP-a u ovom slučaju dopuštena.

11. Predmet spora je tužbeni zahtjev za utvrđenje da su tužitelji vlasnici fizičkih dijelova zk.č.br. 2334, upisane u zk. ul. 70 k.o. R. koji su označeni na Geodetskom snimku od 25. kolovoza 2010., izrađenom od '' G. '' d.o.o. D. i to tužitelj Petar Kulić dijela označenog slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A, u površini od 2015 m2, a tužitelj D. K. dijela označenog brojevima 1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12-13-1, u površini od 2424 m2 utemeljen na činjeničnim navodima tužbe:

- da su tužitelji na temelju nasljeđivanja iza smrti njihove majke I. K., kao pravne slijednice supruga I. K. i materijalne diobe, vlasnici dijela sporne nekretnine, a koju diobu su Ugovorom o diobi nekretnine ovjerenog od javnog bilježnika D. B. iz D., broj OV-755/11 od 8. travnja 2011. i javnog bilježnika Z. D. iz Z., broj OV – 2437/11 od 15. travnja 2011., sastavni dio kojeg je i Tehničko izvješće, u kvadraturi definirali i njihovi pravni slijednici, ovdje stranke iz postupka, međusobno se ovlastivši i na upis svog prava u zemljišnim knjigama te katastarskoj evidenciji.

12. Sud prvog stupnja prihvatio je tužbeni zahtjev kako su ga tužitelji postavili u tužbi, a po žalbi tuženica drugostupanjski sud je djelomično preinačio prvostupanjsku presudu s obrazloženjem „da tužitelji po istaknutim pravnim osnovama nisu stekli pravo vlasništva utuženih fizičkih dijelova predmetne nekretnine, već samo valjani pravni temelj za upis tog prava u zemljišnu knjigu, a koje će i biti stečeno tek po navedenom upisu.“ te da je „djelomičnim uvažavanjem žalbe tuženika ad. 4. i 5. pobijanu presudu u navedenom smislu valjalo preinačiti, a tužbeni zahtjev tužitelja na utvrđenje prava vlasništva kao neosnovan odbiti, jednako kao i žalbu tuženika ad.4. i 5. u preostalom dijelu, te primjenom odredbi čl. 373. toč. 2. i čl. 368. st.1. ZPP odlučiti kao u izreci.“.

13. Odredba čl. 373. točka 2. ZPP-a, na koju se poziva drugostupanjski sud, ovlašćuje drugostupanjski sud da presudom preinači prvostupanjsku presudu ako je prvostupanjski sud iz činjenica što ih je utvrdio izveo nepravilan zaključak o postojanju drugih činjenica, a na tim je činjenicama utemeljena presuda, dakle, iz navedenog ne proizlazi ovlaštenje drugostupanjskog suda da odlučuje o tužbenom zahtjevu koji nije postavljen.

14. Tužitelji su postavili zahtjev za utvrđenje da su vlasnici dijela nekretnine te je ovlaštenje drugostupanjskog suda u pogledu postavljenog tužbenog zahtjeva limitirano odredbom čl. 2. st. 1. ZPP-a, kojom je propisano da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku (tako i ovaj sud npr. u odlukama Revr 1504/12-2 od 18. veljače 2014., Rev 2089/10-4 od 24. rujna 2013., Rev-2609/12 od 4. travnja 2017., Rev 1119/2015-2 od 29. siječnja 2020.).

15. Odlučivanje u granicama zahtjeva podrazumijeva donošenje meritorne odluke upravo o postavljenom zahtjevu, slijedom čega tuženice osnovano ukazuju na počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 12. ZPP-a, jer drugostupanjski sud nije bio ovlašten preinačiti prvostupanjsku presudu na temelju odredbe čl. 373. st. 2. ZPP-a na način da prihvati tužbeni zahtjev koji tužitelji nisu postavili.

16. Takvim postupanjem drugostupanjskog suda počinjena je i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 1. u vezi čl. 374. ZPP-a, jer su samo revidentice podnijele žalbu, a žalba je preinačena na njihovu štetu, na što osnovano ukazuju u reviziji.

17. Slijedom iznesenog, kako je osnovan revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka, valjalo je na temelju odredbe čl. 394. st. 1. ZPP-a ukinuti pobijanu presudu drugostupanjskog suda i predmet vratiti tom sudu na ponovno suđenje.

Zagreb, 17. svibnja 2022.

Predsjednik vijeća:

Ivan Vučemil, v.r.