Zakon.hr

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: 13 Gž-501/2022-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca i to Sanje Dujmović, predsjednice vijeća, Katije Hrabrov, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Željka Đerđa, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1) A. Ž., OIB: …, iz V., 2) S. Ž., OIB: …, iz V., 3) M. Ž., OIB: …, iz V., 4) M. A., OIB: …, iz V., tužitelji pod 1) do 4) osobno i kao nasljednici pok. J. Ž. i 5) R. Ž., OIB: …, iz V., svi zastupani po punomoćnicima-odvjetnicima u O. D. F. K., A. V. & P. u Z., protiv tuženice E.&S. B. d.d., OIB: …, iz R., zastupane po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćnicima-odvjetnicima u O. D . M. i P. d.o.o. u R., radi brisanja hipoteke, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, poslovni broj P- 2382/2021 od 17. ožujka 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 17. svibnja 2022.,

r i j e š i o j e

I Preinačuje se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, poslovni broj P-2382/2021 od 17. ožujka 2022., tako da se sudi:

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja pod 1) A. Ž., 2) S.Ž., 3) M. Ž., 4) M. A.i 5) R. Ž., koji glasi:

„I. Dužan je tuženik E.&S. B. d.d. izdati tužitelju A. Ž., brisovnu izjavu podobnu za brisanje u korist R. B. d.d. R. upisanog založnog prava-hipoteke u zemljišnoj knjizi za k.o. P. pod poslovnim brojem Z-1045/94 sa čest. zem. 81/3 k.o. P., površine 385 m[2] upisane u zk. ul. 730 k.o. P., te ujedno tuženik E.&S. B. d.d. dužan trpjeti brisanje označenog založnog prava u zemljišnoj knjizi, sve u roku 15 dana, jer će u protivnom takvu ispravu po pravomoćnosti, zamijeniti ova presuda.

II. Dužan je tuženik E.&S. B. d.d. izdati tužitelju R. R. Ž., brisovnu izjavu podobnu za brisanje u korist R. B. d.d. R. upisanog založnog prava-hipoteke u zemljišnoj knjizi za k.o. P. pod poslovnim brojem Z-1045/94 na čest. zem. 81/5 k.o. P., površine 955 m2, čest.zem. 81/10 k.o. P. površine 408 m2, čest.zem. 81/11 k.o. P., površine 67 m2, sve upisane u zk.ul. 734 k.o. P., te je ujedno tuženik E.&S. B. d.d. dužan trpjeti brisanje označenog založnog prava u zemljišnoj knjizi, sve u roku od 15 dana, jer će u protivnom takvu ispravu po pravomoćnosti, zamijeniti ova presuda

III. Dužan je tuženik E.&. B. d.d. izdati tužitelju J. Ž., brisovnu izjavu podobnu za brisanje u korist R. B. d.d. R., upisanog založnog prava-hipoteke u zemljišnoj knjizi za k.o. P. pod poslovnim brojem Z-1045/94 na čest.zem. 81/2 k.o. P., površine 707 m2, upisana u zk.ul. 528 k.o. P., te je ujedno tuženik E.&S. B. d.d., dužan trpjeti brisanje označenog založnog prava u zemljišnoj knjizi, sve u roku od 15 dana, jer će u protivnom takvu ispravu po pravomoćnosti, zamijeniti ova presuda.

IV. Dužan je tuženik E.&S. B. d.d. izdati tužitelju S. Ž., brisovnu izjavu podobnu za brisanje u korist R. B. d.d. R. upisanog založnog prava-hipoteke u zemljišnoj knjizi za k.o. P. pod poslovnim brojem Z-1045/94 sa čest.zem. 80/2 k.o. P., površine 385 m2, upisana u zk.ul. 728 k.o. P., te je ujedno tuženik E.&S. B. d.d. dužan trpjeti brisanje označenog založnog prava u zemljišnoj knjizi, sve u roku od 15 dana, jer će u protivnom takvu ispravu po pravomoćnosti, zamijeniti ova presuda.

V. Dužan je tuženik E.&S. B. d.d. izdati tužitelju M. Ž., brisovnu izjavu podobnu za brisanje u korist R. B. d.d. R. upisanog založnog prava-hipoteke u zemljišnoj knjizi za k.o. P. pod poslovnim brojem Z-1045/94 sa čest.zem. 89/46 k.o. P., površine 828 m2, upisana u zk.ul. 1452 k.o. P., te je ujedno tuženik E.&S. B. d.d. dužan trpjeti brisanje označenog založnog prava u zemljišnoj knjizi, sve u roku od 15 dana, jer će u protivnom takvu ispravu po pravomoćnosti, zamijeniti ova presuda.

VI. Dužan je tuženik E.&S. B. d.d. izdati tužitelju M. A., brisovnu izjavu podobnu za brisanje u korist R. B. d.d. R. upisanog založnog prava-hipoteke u zemljišnoj knjizi za k.o. P. pod poslovnim brojem Z-1045/94 sa čest.zem. 327/2 k.o. P., zk.tijelo II, upisana u zk.ul. 507 k.o. P., te je ujedno tuženik E.&S. B. d.d., dužan trpjeti brisanje označenog založnog prava u zemljišnoj knjizi, sve u roku od 15 dana, jer će u protivnom takvu ispravu po pravomoćnosti, zamijeniti ove presuda.

VII Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljima parnični trošak u iznosu od 408.250,00 kn, sve u roku od 15 dana."

II Nalaže se tužiteljima pod 1) A. Ž., 2) S. Ž., 3) M. Ž., 4) M. A. i 5) R. Ž. da tuženici E.&S. B. d.d. naknade parnični trošak u iznosu od 147.312,50 kn, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

„I. Dužan je tuženik E.&S. B. d.d. izdati tužitelju A. Ž., brisovnu izjavu podobnu za brisanje u korist R. B. d.d. R. upisanog založnog prava-hipoteke u zemljišnoj knjizi za k.o. P. pod poslovnim brojem Z-1045/94 sa čest.zem. 81/3 k.o. P., površine 385 m2 upisane u zk.ul. 730 k.o. P., te ujedno tuženik E.&S. B. d.d. dužan trpjeti brisanje označenog založnog prava u zemljišnoj knjizi, sve u roku 15 dana, jer će u protivnom takvu ispravu po pravomoćnosti, zamijeniti ova presuda.

II. Dužan je tuženik E.&S. B. d.d. izdati tužitelju R. R. Ž., brisovnu izjavu podobnu za brisanje u korist R. B. d.d. R. upisanog založnog prava-hipoteke u zemljišnoj knjizi za k.o. P. pod poslovnim brojem Z-1045/94 na čest.zem. 81/5 k.o. P., površine 955 m2, čest.zem. 81/10 k.o. P. površine 408 m2, čest.zem. 81/11 k.o. P., površine 67 m2, sve upisane u zk.ul. 734 k.o. P., te je ujedno tuženik E.&S. B. d.d. dužan trpjeti brisanje označenog založnog prava u zemljišnoj knjizi, sve u roku od 15 dana, jer će u protivnom takvu ispravu po pravomoćnosti, zamijeniti ova presuda.

III. Dužan je tuženik E.&S. B. d.d. izdati tužitelju J. Ž., brisovnu izjavu podobnu za brisanje u korist R. B. d.d. R., upisanog založnog prava-hipoteke u zemljišnoj knjizi za k.o. P. pod poslovnim brojem Z-1045/94 na čest.zem. 81/2 k.o. P., površine 707 m2, upisana u zk.ul. 528 k.o. P., te je ujedno tuženik E.&S. B. d.d., dužan trpjeti brisanje označenog založnog prava u zemljišnoj knjizi, sve u roku od 15 dana, jer će u protivnom takvu ispravu po pravomoćnosti, zamijeniti ova presuda.

IV. Dužan je tuženik E.&S. B. d.d. izdati tužitelju S. Ž., brisovnu izjavu podobnu za brisanje u korist R. B. d.d. R. upisanog založnog prava-hipoteke u zemljišnoj knjizi za k.o. P. pod poslovnim brojem Z-1045/94 sa čest. zem. 80/2 k.o. P., površine 385 m2, upisana u zk.ul. 728 k.o. P., te je ujedno tuženik E.&S. B. d.d. dužan trpjeti brisanje označenog založnog prava u zemljišnoj knjizi, sve u roku od 15 dana, jer će u protivnom takvu ispravu po pravomoćnosti, zamijeniti ova presuda.

VI. Dužan je tuženik E.&S. B. d.d. izdati tužitelju M. A., brisovnu izjavu podobnu za brisanje u korist R. B. d.d. R. upisanog založnog prava-hipoteke uzemljišnoj knjizi za k.o. P. pod poslovnim brojem Z-1045/94 sa čest.zem. 327/2 k.o. P., zk.tijelo II, upisana u zk.ul. 507 k.o. P., te je ujedno tuženik E.&S. B. d.d., dužan trpjeti brisanje označenog založnog prava u zemljišnoj knjizi, sve u roku od 15 dana, jer će u protivnom takvu ispravu po pravomoćnosti, zamijeniti ove presuda.

VII Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljima parnični trošak u iznosu od 408.250,00 kn, sve u roku od 15 dana."

2. Protiv citirane presude žalbu je izjavila tuženica pobijajući je zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba uvaži, pobijana presuda preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti i obveže ih da tuženici naknade trošak postupka zajedno s troškom sastava žalbe, koji popisuje. U žalbi ističe kako je predmetna hipoteka prenesena na Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (dalje: DAB), temeljem ugovora o prodaji potraživanja sklopljenog između R. b. d.d., kao prodavatelja i DAB, kao kupca, dana 13. prosinca 1996., pa tuženica nije ovlaštena izdati brisovnu izjavu za brisanje hipoteke, slijedom čega nije pasivno legitimirana u predmetnom postupku. Nadalje, ističe kako je neosnovano stajalište pobijane presude da ne postoji tražbina osigurana spornom hipotekom. Naime, prednik tuženice je izvršio plaćanja po izdanoj garanciji, a spornom hipotekom osigurava se tražbina po garanciji. Tužitelji nisu dokazali da su podmirili tražbinu osiguranu hipotekom predniku tuženice, tuženici niti DAB, slijedom čega nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 346. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima za prestanak hipoteke. Navodi kako čak i da prednik tuženice nakon sklapanja ugovora nije bio u obvezi izvršiti plaćanje po garanciji imao je pravni interes izvršiti plaćanje, budući da je izdao garanciju. Obvezu može ispuniti ne samo dužnik, nego i treća osoba, sukladno čl. 296. st. 1. Zakona o obveznim odnosima. Da prednica tuženice nije izvršila plaćanje po garanciji, S. b. d.d. tužila bi prednicu tuženice kao izdavatelja radi isplate po garanciji. Čak i da prednica tuženice nije bila u obvezi izvršiti plaćanje po garanciji, navedeno je plaćanje izvršeno za račun DAB pa je plaćanjem po garanciji DAB stekao tražbinu osiguranu hipotekom, koja do danas nije prestala. Točkom III izreke naloženo je tuženici da tužitelju J. Ž. izda brisovnu izjavu podobnu za brisanje sporne hipoteke, iako je isti preminuo i ne može biti stranka u postupku, zbog čega je bio i prekinut postupak. Neosnovana je i odluka o troškovima postupka, jer je nejasno za koje su radnje I sukladno kojim odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika pobijanom presudom tužiteljima dosuđeni troškovi postupka, u istoj se ne navodi za sastav kojih obrazloženih podnesaka i zastupanje na kojim ročištima su dosuđeni troškovi postupka, budući da se ne navode datumi tih radnji. Neosnovano su tužiteljima dosuđeni troškovi za sastav pet obrazloženih podnesaka, budući da se u punom iznosu trošak sastava podneska može dosuditi za najviše četiri obrazložena podneska, kao i troškovi za zastupanje na svim ročištima u jednakom iznosu, jer se na ročištima od 6. prosinca 2010. i 12. rujna 2019. raspravljalo samo o procesnim pitanjima. Također, neosnovano je tužiteljima dosuđen trošak sa sastav ustavne tužbe, koju tužitelji uopće nisu podnijeli, a čak i da je podnesena tuženica nije niti može biti obvezana snositi takve troškove.

3. U odgovoru na žalbu tužitelji pod 1) A. Ž., 2) S. Ž., 3) M. Ž., 4) M. A. i 5) R. Ž. (dalje: tužitelji pod 1) do 5)) osporili su žalbene navode tuženice ističući kako nikakva tražbina zbog koje je upisano založno pravo u korist R. b. d.d. ne postoji, a svakako ne može postojati niti u odnosu na DAB, kao treće osobe. Ugovorom o prodaji potraživanja jasno je ugovoreno da su i rizični plasmani te banke na dan 13. prosinca 1995., zajedno sa danim garancijama, preneseni na DAB. Stoga R. b. d.d. 1. kolovoza 1998. temeljem te garancije nije ni mogla S. b. d.d. vršiti bilo kakvo plaćanje, a isto slijedi i iz čl. 9. navedenog Ugovora. R. b.d.d. mogla je izvršiti plaćanje, ali kako nije bila vjerovnik predmetne tražbine, a i sama garancija je prenesena skoro dvije godine ranije na treću osobu, plaćanje izvršeno 1. kolovoza 1998. s tražbinom osiguranom upisanim založnim pravom ne može biti u nikakvoj vezi. U tom smislu potpuno su neosnovani navodi žalbe gdje se žalba poziva na čl. 8. Ugovora. Nije sporno da je uknjiženo založno pravo na predmetnim nekretninama kao osiguranje eventualne tražbine R. b. d.d. po izdanoj garanciji, kao i da takva eventualna tražbina do trenutka prijenosa svih potraživanja 13. prosinca 1996. kao i same garancije na DAB nikad nije nastala.

Nesporno je da S. b. d.d. prema R. b.d.d., a niti prema DAB, garanciju nije aktivirala pa za plaćanje po garanciji, koja je znatno ranije prenesena na treću osobu i po kojoj uopće nije tražena isplata nije bilo nikakvog temelja. Kako ne postoji tražbina osiguranja pisanim založnim pravom, a niti takva tražbina pravno i stvarno više ikad može nastati, to je sasvim jasno da je tuženica, kao pravna slijednica R. b. d.d. dužna izdati brisovno očitovanje i trpjeti brisanje uknjiženog založnog prava. Navodi kako tijekom postupka od strane tuženice prigovor promašene pasivne legitimacije nije bio iznesen pa njegovo iznošenje u žalbi prvi puta nije niti procesno dopušteno. U svakom slučaju, takav prigovor je neosnovan, jer nije sporno da je u zemljišnim knjigama uknjiženo založno pravo čije se brisanje traži u korist pravne prednice tuženice. Predlaže da se žalba tuženice odbije kao neosnovana i potvrdi presuda suda prvog stupnja.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga iznesenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 – dalje: ZPP), koji se ovdje primjenjuje temeljem čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP ("Narodne novine", broj 70/19 - dalje ZID ZPP), na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. istoga Zakona, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi da bi takve povrede bile počinjene pred sudom prvog stupnja.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja pod 1) do 5) da se naloži tuženici izdati im brisovnu izjavu podobnu za brisanje u korist R. banke d.d. R. upisanog založnog prava – hipoteke u zemljišnoj knjizi za k.o. P. i to za tužitelja pod 1) A. Ž. za čest. zem. 81/3 k.o. P., za tužitelja pod 5) R. Ž. sa čest. zem. 81/5, čest. zem. 81/10 i čest. zem. 81/11, sve k.o. P., za tužitelja J. Ž. sa čest. zem. 81/2 k.o. P., za tužitelja pod 2) S. Ž. sa čest. zem. 80/2 k.o. P., za tužitelja pod 3) M. Ž. sa čest. zem. 89/46 k.o. P. te sa tužiteljice pod 4) M. A. sa čest. zem. 327/2 k.o. P., te ujedno naložiti tuženici trpjeti brisanje navedenih založnih prava u zemljišnoj knjizi, jer će u protivnom takvu ispravu po pravomoćnosti zamijeniti donesena presuda, sve to iz razloga jer tražbina na temelju koje je zasnovano založno pravo na nekretninama u vlasništvu tužitelja, a u korist tuženice, nije niti nastala.

7. Sud prvog stupnja je, na temelju izvedenih dokaza i postupajući po uputi iz ukidnog rješenja ovog drugostupanjskog suda poslovni broj Gž-897/18 od 26. lipnja 2019., a imajući u vidu i stajalište zauzeto u Odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1549/14 od 27. veljače 2018., utvrdio kako tuženica nema potraživanja prema tužiteljima, jer je potraživanje prema ugovoru o prodaji potraživanja preuzeo DAB, a tuženica nije dokazala da je potraživanje prema garanciji izdanoj od pravne prednice tuženice od 25. srpnja 1994. postojalo kao stvarna tražbina do dana prijenosa na DAB, jer samo je takvo potraživanje osigurano založnim pravom. Prestankom glavne obveze u smislu čl. 295. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99 - dalje ZOO), odnosno čl. 160. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 78/15 i 29/18 – dalje: ZOO/05) gase se jamstvo, zalog i druga sporedna prava, a kako je u predmetnom slučaju došlo do prestanka glavne obveze, to se gasi i založno pravo, slijedom čega je u cijelosti sud prvog stupnja udovoljio postavljenom tužbenom zahtjevu.

8. Založno pravo na predmetnim nekretninama, kao zalogu, osnovano je na temelju pravnog posla osoba čiji je zalog i to Sporazuma zaključenog 16. rujna 1994. između prednice tuženice R. banke d.d., kao predlagateljice, društva Ž. p.o., kao dužnika, te tužitelja, kao predloženika, sukladno odredbi čl. 64. st. 1. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 9/92 i 77/92 - dalje ZOVO) prema kojoj se na temelju pravnog posla ili sudske odluke hipoteka stječe upisom u javnu knjigu ili na drugi odgovarajući način određen zakonom.

9. Prema odredbi čl. 66. st. 1. ZOVO hipoteka se može prenijeti na drugog samo zajedno s prijenosom potraživanja koje je tom hipotekom osigurano.

10. Odredbom čl. 68. ZOVO propisano je da se prestanak hipoteke može tražiti kad hipotekarni dužnik plati potraživanje osigurano hipotekom; kad se hipotekarni vjerovnik odrekne hipoteke pismenom izjavom danom kod nadležnog državnog organa koji vodi javnu knjigu u koju je upisana hipoteka; kad je ista osoba postala nositelj prava vlasništva i nositelj hipoteke na istoj nekretnini i kad propadne hipoteka opterećena hipotekom, ako ne bude obnovljena.

11. Prestanak zaloga u smislu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 81/15 - pročišćeni tekst - dalje ZVDSP) reguliran je odredbama čl. 344. (odreknućem založnog vjerovnika), čl. 345. (istekom roka ili ispunjenjem uvjeta), čl. 346. (prestankom cijele osigurane tražbine i svih sporednih tražbina), čl. 350. (ako založni vjerovnik izgubi svoju osobnost, a nema sveopćega pravnoga slijednika).

12. U odnosu na navode tužitelja tijekom postupka i u žalbi prema kojima tražbina osigurana založnim pravom nije niti nastala, jer nije izvršeno plaćanje po osnovi ugovora o izdavanju garancije broj 33/94, za odgovoriti je da je u konkretnom slučaju došlo do osnivanja založnog prava na predmetnim nekretninama, slijedom čega su irelevantni njihovi navodi o (ne)nastanku tražbine osigurane založnim pravom, budući da je upis založnog prava pretpostavka postojanja određene tražbine.

13. Osim toga, iz dopisa OTP banke d.d. (l.s. 77) proizlazi kako je iz dopisa S. b. d.d. upućenog R. b. d.d. dana 11. ožujka 1999. razvidno kako su banke zaključile ugovor o prijevremenom plaćanju po garanciji broj 33/94 dana 9. ožujka 1999. te da je R. b. izvršila ugovorenu isplatu obveza društva Ž.p.o. u cijelosti, a navedeno potvrđuje i izvadak Financijske agencije, Regionalnog centra R. broj 000175 (l.s. 105).

14. Nadalje, iz spisa predmeta proizlazi da je Vlada RH na svojoj sjednici održanoj 15. veljače 1996. donijela Odluku o sanaciji i restrukturiranju prednice tuženice R. b. d.d., a predmetnu tražbinu na temelju pravnog posla i to ugovora o prodaji potraživanja zaključenog između prednice tuženika i DAB dana 13. prosinca 1996., stekla je DAB, kako to u postupku ističu tužitelji, a u odgovoru na tužbu i sama tuženica pozivajući se na ugovor koji je zaključila sa DAB

15. Pogrešno sud prvog stupnja zaključuje kako je time što je sva potraživanja u odnosu na dužnike, tužitelje, stekla DAB, prestala i sama tražbina i to od dana prijenosa svih potraživanja, i to stoga što tražbina osigurana založnim pravom ne prestaje kada prijeđe na drugu osobu, već kada se ispune zakonske pretpostavke koje propisuju način prestanka založnog prava, kako je to propisivala odredba čl. 68. ZOVO do stupanja na snagu ZVDSP, a nakon toga odredbe čl. 344., čl. 345., čl. 346. i čl. 350. ZVDSP.

16. I u smislu odredbe čl. 319. ZVDSP, a koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 388. st. 1. ZVDSP, jer se pravni učinci hipoteke protežu i do podnošenja predmetne tužbe, prijeđe li na bilo kojem pravnom temelju tražbina osigurana založnim pravom na drugu osobu, na nju je time ujedno prešlo i to založno pravo bez posebnog pravnog temelja za to i bez posebnog načina stjecanja, osim ako je što drugo bilo određeno.

17. U konkretnom slučaju hipoteka je i dalje upisana na prednicu tuženice, iako je ona stvarno s prijenosom tražbine prešla na DAB, koja nije ishodila upis stečenog prava (hipoteke) u zemljišnu knjigu, zbog čega postoji nesklad između upisa u zemljišnoj knjizi i stvarnog, izvanknjižnog pravnog stanja nekretnina.

17.1. Brisovnom tužbom nositelj knjižnog prava štiti svoje pravo zahtijevajući brisanje založnog prava, koja tužba se može podnijeti samo protiv osobe u čiju je korist provedena uknjižba založnog prava u zemljišnim knjigama, s tim da se davanje suglasnosti upisanom zemljišnoknjižnom vlasniku za izdavanje brisovnog očitovanja ili da trpi brisanje založnog prava osobe u čiju je korist provedena uknjižba založnog prava može tražiti samo od stvarnog hipotekarnog dužnika, u kom pravcu u konkretnom slučaju nije postavljen tužbeni zahtjev, jer tužbom nije obuhvaćen stvarni hipotekarni dužnik, pa u odnosu na taj dio tužbenog zahtjeva tuženica nije pasivno legitimirana.

17.2. U odnosu na navode tužitelja iz odgovora na žalbu kako prigovor promašene pasivne legitimacije nije bio iznesen tijekom postupka, zbog čega nije dopušten, valja reći kako se takav prigovor odnosi na primjenu materijalnog prava, a na pravilnu primjenu materijalnog prava sud pazi po službenoj dužnosti po odredbi čl. 365. st. 2. ZPP.

18. Međutim, i pored toga, predmetno založno pravo, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, nije prestalo, jer tražbina osigurana istim nije namirena, a niti iz rezultata raspravljanja proizlazi da je založno pravo prestalo na drugi način. 18.1. Naime, tužitelji u tužbi i tijekom postupka tvrde da sporna tražbina nije niti nastala, što je u suprotnosti s provedenim dokazima u predmetu, kako je to već ranije obrazloženo, a iz stanja spisa ne proizlazi da je tražbina osigurana predmetnim založnim pravom namirena.

19. Prema tome, kako u smislu čl. 190. st. 1. ZOO, odnosno čl. 160. st. 1 ZOO/05 nije prestala glavna obveza u konkretnom slučaju, to i dalje egzistira upisano založno pravo na predmetnim nekretninama, slijedom čega je pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo odbiti kao neosnovan zahtjev tužitelja u cijelosti.

20. Slijedom iznesenog valjalo je, temeljem čl. 373. toč. 3. ZPP, preinačiti pobijanu presudu suda prvog stupnja te odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske presude.

21. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19), koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 117. st. 3. ZID ZPP, te čl. 166. st. 2. ZPP, a u koji trošak je tuženici priznato zastupanje po punomoćniku iz redova odvjetnika i to po 1220 bodova za sastav odgovora na tužbu, za zastupanje na ročištima od 14. ožujka 2012., 25. travnja 2012., 7. svibnja 2012., 11. lipnja 2012. i 3. veljače 2022. te za sastav obrazloženog podneska od 21. prosinca 2011., 50% od nagrade, odnosno 610 bodova za zastupanje na ročištima od 6. prosinca 2011. i 12. rujna 2019., po 50 bodova za sastav podnesaka od 16. travnja 2012. i 26. ožujka 2021., te 1525 bodova za sastav žalbe, što uz vrijednost boda od 10,00 kn te PDV od 25% ukupno iznosi 142.312,50 kn. Tuženici je u trošak valjalo priznati i iznos od 5.000,00 kn na ime uplaćene sudske pristojbe na izjavljenu žalbu, sveukupno 147.312,50 kn.

21.1. Tuženici u trošak nije priznat trošak sastava podnesaka od 23. travnja 2012., 7. svibnja 2012., 4. svibnja 2012., 2. lipnja 2014. te 4. lipnja 2021., budući da isti nisu bili nužni za vođenje postupka, kao ni zatražena sudska pristojba na ime odgovora na tužbu, budući da u spisu nema dokaza da je takva pristojba plaćena.

Zadar, 17. svibnja 2022.

Predsjednica vijeća

Sanja Dujmović

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte