Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Kž-704/2021-5

U I M E R E P U B L I K E H R VA T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Marice Šćepanović kao predsjednice vijeća, te Marie Majić i Nevena Cambja kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Jasne Veršić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog R. H., zbog kaznenog djela iz članka 228. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovnog broja 11. K-242/19-6 od 5. veljače 2021., u sjednici održanoj 17. svibnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Općinski kazneni sud u Zagrebu pobijanom presudom na temelju članka 455. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda broj 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 – dalje u tekstu: ZKP/08) optuženog R. H. proglasio je krivim zbog počinjenja produljenog kaznenog djela krađe iz članka 228. stavka 1. u svezi sa člankom 52. KZ/11 te ga je na temelju članka 228. stavka 1. KZ/11 osudio na kaznu zatvora u trajanju od po 5 (pet) mjeseci, a potom primjenjujući odredbe članka 56. stavaka 2. i 3. KZ/11 izrekao mu uvjetnu osudu na način da se kazna zatvora na koju je navedeni osuđen neće izvršiti, ako u roku od 1 (jedne) godine po pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

2. Na temelju članka 148. stavka 6. u svezi sa člankom 145. stavkom 2. točkom 6. ZKP/08 optuženi R. H. oslobođen je obveze naknade troškova kaznenog postupka u paušalnom iznosu.

3. Na temelju članka 158. stavka 2. ZKP/08 oštećenoj S. L., OIB: …. iz …. dosuđen je imovinskopravni zahtjev od 1.800,00 kuna, koji iznos je optuženi R. H. dužan naknaditi, dok je O. B. K. s imovinskopravnim zahtjevom upućena u parnicu.

4. Na temelju članka 544. stavka 1. KZ/11 (očigledno je da se radi o grešci u pisanju jer je pravilno ZKP/08) kazneni nalog izdan presudom tog suda poslovnog broja K-242/19 od 29. travnja 2019., kojom je okrivljenik proglašen krivim zbog kaznenog djela iz članka 228. stavka 1. u svezi sa člankom 52. KZ/11 te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, a po članku 56. KZ/11 izrečena mu je uvjetna osuda, s time da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti, ako u roku od 2 (dvije) godine navedeni po pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo, je stavljen izvan snage.

5. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu zbog odluke o kazni, s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači na način da se optuženiku "izreče stroža kazna".

6. Odgovor na žalbu nije podnesen.

7. Prije održavanja sjednice vijeća u suglasju sa člankom 474. stavkom 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, nakon čega je vraćen ovom sudu na daljnje postupanje.

8. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

9. Državni odvjetnik u žalbi navodi kako je prvostupanjski sud prilikom ocjene olakotnih okolnosti precijenio značaj optuženikovog priznanja počinjenja kaznenog djela jer se s obzirom na prikupljene dokaze kazneni postupak protiv navedenog "mogao brzo i učinkovito provesti neovisno o njegovom priznanju". Nadalje državni odvjetnik u žalbi navodi i to kako je prvostupanjski sud precijenio i olakotnu okolnost koja se odnosi na optuženikovo zdravstveno stanje jer bez obzira na okolnost da se optuženik u vrijeme počinjenja kaznenog djela, a i nakon toga, liječio zbog psihičkih problema i da mu je zbog tjelesnog i mentalnog oštećenja utvrđen stupanj težeg invaliditeta, da u postupku nije utvrđivana veza između okrivljenikovog psihičkog stanja i počinjenog djela. I konačno državni odvjetnik u žalbi navodi kako kazna zatvora u trajanju od 5 (pet) mjeseci uz izricanje uvjetne osude s rokom provjeravanja od 1 (jedne) godine nije prikladna da bi se ostvarila svrha kažnjavanja.

9.1. Ispitujući prvostupanjsku presudu u povodu istaknutih žalbenih navoda ovaj drugostupanjski sud je utvrdio kako je prvostupanjski sud na pravilan i odgovarajući način cijenio sve okolnosti koje su od značaja za odabir vrste i mjere kazne, a kako je to propisano člankom 47. KZ/11. Tako je pravilno optuženiku prvostupanjski sud kao olakotne okolnosti cijenio potpuno priznanje počinjenog kaznenog djela, izraženo kajanje zbog toga, neosuđivanost prije počinjenja ovog kaznenog djela, kao i njegovo narušeno psihičko zdravlje, dok mu je kao otegotnu okolnost cijenio osuđivanost, ali nakon počinjenja ovog kaznenog djela, i to zbog kaznenog djela oštećenja tuđe stvari iz članka 235. stavak 1. KZ/11 presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovnog broja K-1634/18 od 15. veljače 2019. I po stavu ovog drugostupanjskog suda, uzimajući u obzir brojnost i značaj olakotnih okolnosti u odnosu na samo jednu otegotnu okolnost, primjereno je optuženog R. H. osuditi na kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) mjeseci. Upravo tako izrečena kazna zatvora sukladna je konkretnim okolnostima počinjenog kaznenog djela i stupnju krivnje optuženika. No, isto tako, imajući u vidu da se optuženik u vrijeme počinjenja kaznenog djela, ali i nadalje, psihijatrijski liječi zbog ozbiljno narušenog psihičkog zdravlja, da je 1993. pokušao suicid, uslijed čega ima epileptične napadaje, a zbog nastalog tjelesnog i mentalnog oštećenja utvrđen mu je stupanj težeg invaliditeta te mu je potrebna tuđa pomoć i njega u punom opsegu (što proizlazi iz dopisa Centra za socijalnu skrb od 27. listopada 2020.), prvostupanjski sud pravilno je zaključio kako se svrha kažnjavanja propisana člankom 41. KZ/11, i to posebice ona u vidu specijalne prevencije, može postići i bez izvršavanja kazne zatvora, dakle izricanjem uvjetne osude s rokom provjeravanja od 1 (jedne) godine. Stoga prijedlog iz žalbe državnog odvjetnika da se optuženik strože kazni zbog odluke o kazni nije osnovan.

10. Kako drugostupanjski sud nije utvrdio da bi prvostupanjski sud počinio kakvu povredu zakona na koju pazi po službenoj dužnosti prema članku 476. stavku 1. točkama 1. i 2. ZKP/08, a žalba državnog odvjetnika je neosnovana, to je tu žalbu valjalo odbiti u suglasju sa člankom 482. ZKP/08.

Split,17. svibnja 2022.

Predsjednica vijeća:

Marica Šćepanović, v. r.