Posl. br. 17 P- 205/2021

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U DUBROVNIKU

Dubrovnik, Dr. Ante Starčevića 23

Posl. br. 17 P-205/2021

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Dubrovniku, u ime Republike Hrvatske, po sucu tog suda Anki Muhoberac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja E. o. d.d, Z., OIB:…, zastupan po punomoćnici B. I. odvjetnici u OD G. i P. d.o.o., protiv tuženika Ad.1. Ž. U. Z. C. N. P. Ž. D.-N., D., OIB:… kojeg zastupa punomoćnik H. K. odvjetnik u D. i tuženika Ad.2. G. D., D., OIB:… zastupanog po punomoćnici I. J. diplomiranoj pravnici, zaposlenici toga tuženika radi regresne isplate, na glavnoj raspravi održanoj i zaključenoj dana 4. travnja 2022. godine, a objavljenoj dana 16. svibnja 2022. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se I. tuženiku Ž. U. Z. C. N. P. Ž. D.-NE., D., OIB:… isplatiti tužitelju E. o. d.d, Z., OIB:… iznos od 23.340,07 kn sa zateznom kamatom koja teče na ovaj iznos od 04.10.2011. godine do isplate, obračunatom do 31.7.2015.po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za osam postotnih poena, a od 1.8.2015.g. do isplate, obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Odbija se tužbeni zahtjev prema II. tuženiku G. D., D., OIB:… za solidarnu isplatu s I. tuženikom Ž. U. Z. C. N. P. Ž. D.-N., D., OIB:… iznosa od 23.340,07 kn sa zateznim kamatama.

III. Nalaže se I. tuženiku Ž. U. Z. C. N. P. Ž. D.-N., D., OIB:… naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 13.979,30 kuna, sa zateznim kamatama od 13. kolovoza 2021. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 8 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja E. o. d.d, Z., OIB:… za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 2.512,50 kn, kao neosnovan.

V. Odbija se u cijelosti zahtjev I. tuženika Ž. U. Z. C. N. P. Ž. D.-N., D., OIB:… za naknadu troškova parničnog postupka kao neosnovan.

O b r a z l o ž e n j e

1. U tužbi dostavljenoj Općinskom sudu u Dubrovniku poštom preporučenom pošiljkom dana 14. siječnja 2013. godine, a ovom sudu 19. siječnja 2017. godine tužitelj navodi da se dana 18.04.2011. godine dogodila prometna nezgoda na županijskoj cesti - ŽC 6254 u mjestu M. na način da je vatrogasno vozilo reg. oznake DU… prilikom odlaska na vatrogasnu intervenciju, s kojim je upravljao A. K., sa prednjim dijelom vozila upalo u veliku šahtu koja se nalazila neposredno uz kolnik i koja nije bila ničim osigurana i bez ikakvog znaka upozorenja o opasnosti uslijed čega da je na tom vozilu nastupila znatna šteta. Vatrogasno vozilo reg. oznake DU… da je u vrijeme nezgode bilo osigurano kod tužitelja kasko policom broj 220023964. Oštećeni J. D. V. da je 19.04.2011. godine tužitelju podnio prijavu i zahtjev za naknadu štete po kasko polici pa da mu je tužitelj, nakon što je utvrdio karakter i visinu štete i nakon dobivenih računa od servisera A. H. P. d.o.o. D. i nakon potpisanog sporazuma o izvansudskoj nagodbi od 27.09.2011. godine, dana 09.09.2011. godine isplatio iznos od 6.749,47 kn, te dana 03.10.2011. godine dva iznosa od 16.329,07 kn i iznosa od 261,53 kn, odnosno da je ukupno ispatio na ime naknade štete iznos od 23.340,07 kn. Solidarna odgovornost oba tuženika za predmetnu prometnu nezgodu kao i štetu obuhvaćenu ovom tužbom da se sastoji u tome što je prvotuženik legitimiran i odgovoran za štetu jer nije postupao u skladu sa odredbama čl.18., čl.37. st. 2. i čl.58. Zakona o javnim cestama (NN-180/2004 sa izmjenama i dopunama), te posebno postupio suprotno odredbama Pravilnika o održavanju i zaštiti javnih cesta (NN-25/1988), a u okviru ovog posebno suprotno čl. 35. st. 2. Pravilnika. Prvotuženik da je propustio, suprotno svojim osnovnim obvezama, osigurati sasvim sigurno prometovanje po cesti ŽC broj 6254 i to konkretno na dijelu na kojem se dogodila predmetna prometna nezgoda, pa da je tuženik shodno Zakonu i Pravilniku bio dužan osigurati sigurno prometovanje na način da prethodno spriječi objektivnu mogućnost da ovako opasan i veliki šaht ostane bez osiguranja i upozorenja, te da propusti prvotuženika predstavljaju direktno ugrožavanje sigurnosti prometa na tom dijelu ceste, što da je suprotno i odredbi čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/2008.), to da je odgovoran za nastanak predmetne prometne nezgode i nastale štete. Nastavno, da se predmetni šaht nalazi na teritoriju drugo tuženika, koji je također propustio osigurati predmetni šaht od opasnosti upadanje u njega, pa da je i drugotuženik solidarni dužnik s prvotuženikom.

Tužitelj da je svom kasko osiguraniku isplatio nastalu materijalnu štetu, a za nastanak štete da su odgovorni tuženici, pa da je tužitelj temeljem odredbe čl. 963. ZOO ušao u prava oštećenog i stekao regresno pravo prema oba tuženika u ovoj solidarnoj obvezi. Iz odgovora na tužbu prvotuženika zaprimljenog u ovom sudu 20. prosinca 2017. godine (l.s. 46-49) proizlazi protivljenje istoga tužbi i tužbenom zahtjevu. Nastavno sumira činjenice koje proizlaze iz tužbe, te navodi da iz zapisnika o očevidu slijedi:

- da se štetni događaj zbio 18. travnja 2011.,

- da se štetni događaj zbio danju, po sunčanom danu i po dnevnoj svjetlosti,

- da je zapisnik o očevidu sastavljen u 17,28 sati,

- da je kolnik ceste bio hrapav, dobar i suh,

- da je širina kolnika županijske ceste Ž6254 6,80 (3,10 sjeverne trake i 3,70 južne kolničke trake) s betonskom pasicom sa rubnjakom od po 0.70 sa južne i sjeverne strane kolnika,

- da su prometni znakovi i oznake na kolniku dobro vidljive,

- da su po izjavi vozača A. K. na vozilu bila uključena svjetla za osvjetljavanje ceste i - da su na vozilu DU… nastala oštećenja prednjeg desnog amortizera, opruge sa nosačima i odbojne gume te prednjeg desnog blatobrana.

2. Prvotuženik nadalje navodi da iz zapisnika o očevidu slijedi da je metalni poklopac 0,80 x 0,80 pronađen na oknu slivnika oborinskih voda sa sjeverne strane kolnika. Iz fotografija dostavljenih uz tužbu da slijedi da teretno vozilo DU… nije upalo u slivnik, već da je uslijed težine vozila iskrivilo metalni poklopac čime poriče da bi teretno vozilo DU… upalo u slivnik oborinskih voda, već da je skrenulo sa županijske ceste, te da je uslijed neprilagođene brzine i svoje težine iskrivilo poklopac slivnika. Pregledom Izvida štete 112203200288/1 i Dopunskog izvida štete 112203200288/2 da slijedi da je prvi izvid štete obavljen 19. travnja 2011.g., a drugi izvid štete 26. travnja 2011. godine. Oštećenja uočena zapisnikom o očevidu da ne odgovaraju oštećenjima iz izvida štete i dopunskog izvida štete jer da na licu mjesta nisu utvrđena oštećenja cijevi hidraulike dizanja kabine, niti nosača lisnate opruge (stražnji desni nosač). Nastavno navodi da se drugim izvidom od 26.4.2011. naknadno utvrđuju oštećenja nosača opruge (prednji desni, te ispušnih cijevi amortizera od 50% kao i ventila ručne kočnice, koja oštećenja da nisu u vezi sa štetnim događajem. Tuženik ad.1 navodeći kako osporava da bi oštećenja na vozilu DU… nastala uslijed pada u slivnik, jer da vozilo nije upalo u slivnik, već da je uslijed težine iz ležišta izbilo metalni slivnik dimenzija 0,80 x 0,80 m, a oštećenja pobrojana u izvidu štete, posebno dopunskom izvidu od 26.4.2011. da nisu i ne mogu nastati naletom na slivnik odvodnje, a niti su oštećenja ispušnih cijevi nastala u ovom štetnom događaju. U odnosu na pasivnu legitimaciju tuženika ad.1, tuženik ističe da je predmetna cesta uredno održavana, a da pojas uz cestu nije namijenjen prometovanju automobila (jer se ne radi o tzv. zaustavnom traku ceste. Pojas uz cestu na kojoj se nalazio slivnik da je u privatnom vlasništvu obiteljske kuće u neposrednom susjedstvu i da nije namijenjen prometovanju automobila, pa ni vatrogasnih i drugih teretnih vozila. Da je taj pojas namijenjen prometovanju i kad bi ŽUC bio odgovoran za slivnik odvodnje, tad da bi poklopac slivnika bio izrađen od materijala koji bi izdržao teret automobila i teretnih vozila, a tužiteljeva tvrdnja o odgovornosti na temelju čl.37. Zakona o javnim cestama da nije osnovana budući da tužitelj nije istaknuo nijednu činjenicu niti dostavio dokaz da je šaht odnosno poklopac slivnika na šahtu izveden mimo postupka izdavanja lokacijske dozvole od H. c. d.o.o. Zaštitni pojas ceste da nije namijenjen prometovanju da ukazuje odredba čl.39. st.1. Zakona o javnim cestama kojom je propisano da je zabranjeno poduzimati bilo kakve

radove ili radnje na javnoj cesti i njenom zaštitnom pojasu bez suglasnosti H. a. d.o.o., ž. u. z. c., U. t. G. Z. odnosno koncesionara ako bi ti radovi ili radnje mogli oštetiti javnu cestu, kao i ugrožavati ili ometati prometovanje na njoj. Nadalje ukazuje da je u smislu čl.39. st.6. Zakona, zabranjeno poduzimanje bilo kakvih radova ili radnji u zaštitnom pojasu javne ceste ako bi ti radovi ili radnje mogle oštetiti javnu cestu kao i ugrožavati i ometati promet na javnoj cesti. Iz sadržaja čl.39. Zakona o javnim cestama da proizlazi da zaštitni pojas ceste nije namijenjen prometovanju, pa time ni zaustavljanju automobila ili teretnih vozila. Zbog navedenog, vozač teretnog vozila DU… nije imao pravo voziti, niti zaustavljati se u zaštitnom pojasu ceste koji nije namijenjen prometovanju. Ukazuje da je, kojim slučajem, u zaštitnom pojasu bio reklamni stup u koje bi udarilo teretno vozilo, da je jasno da ne bi postojala odgovornost ŽUC-a za vožnju i zaustavljanje na zaštitnom pojasu koji nije namijenjen prometovanju. Poklopac slivnika uz javnu cestu Ž6254 da nije u evidenciji opreme ceste za koji bi postojala nadležnost ž. u. z. c.. Da bi ž. u. z. c. odgovarala za stanje ceste, mora se raditi o opremi koja se nalazi na cesti ili opremi koja se nalazi u zaštitnom pojasu za cestu za koju postoji evidencija opreme. U konkretnom slučaju, sporni otvor nije u evidenciji V. D. d.o.o., pa time ni Ž. u. z. c. nije mogla biti informirana i zadužena za održavanje otvora izvan ceste koji nigdje nisu evidentirani. Člankom 6. st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama da je propisano da se ceste moraju projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim na temelju tog zakona.

U konkretnom slučaju da se cesta održava i odgovara svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa, a teretno vozilo DU… se da se zaustavilo izvan pojasa ceste i svojom težinom udubilo i iz ležišta izbilo postojeći poklopac na neevidentiranom otvoru, za koji ne odgovara niti njime upravlja ž. u. z. c.. Zbog navedenog tuženik smatra da je oštećenik odgovoran za nastanak štete jer da je vozilom upravljao zaštitnim pojasom ceste koji nije namijenjen prometovanju vozila.

3. Iz odgovora na tužbu drugotuženika zaprimljenog u ovom sudu 29. prosinca 2017. godine (l.s. 46-49) proizlazi kako se isti protivi navodima tužbe i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Kako tužitelj u tužbi navodi da se prometna nezgoda dogodila 18. travnja 2011. na Županijskoj cesti ŽC 6254 pa ističe kako je tuženik ad.1. taj koji je bio dužan sukladno zakonu osigurati sigurno prometovanje na istoj. Člankom 3. stavkom 6. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11) da je propisano kako je nadležna pravna osoba za upravljanje županijskim i lokalnim cestama Ž. u. z. c.. Nastavno navodi kako je dana18. travnja 2012. objavom u Narodnim novinama broj 44/2012 stupila na snagu Odluka o cestama na području velikih gradova KLASA:011- 01/11-02/83, URBROJ: 530-13-12-21 od 30. ožujka 2012.g. koje prestaju biti razvrstane u javne ceste čime je cesta oznake ŽC 6254 prestala biti razvrstana u županijsku cestu pa da je do dana stupanja na snagu Odluke nadležna pravna osoba za upravljanje cestom oznake ŽC 6254 bila isključivo Ž. u. z. c.. Stoga da u vrijeme nastanka prometne nezgode dana 18. travnja 2011. uslijed koje je vozilo registarskih oznaka DU… upalo u šaht prilikom koje je nastala šteta na istom, G. D. da nije bio nadležan za upravljanje cestom ŽC 6254.

4. Podneskom zaprimljenim u predmetni spis 28. ožujka 2017. godine tužitelj pravilno označava prvotuženika kao Ž. U. Z. C. N. P. Ž. D.-N., D., OIB:…, te drugotuženika kao G. D., D., OIB:…, te sukladno navedenom uređuje svoje tužbeno traženje.

5. Trgovački sud u Dubrovniku je dana 13. kolovoza 2021. godine u ovoj pravnoj stvari donio presudu posl. br. P-32/2019 kojom u odnosu na prvotuženika prihvaća tužbeni zahtjev, a u odnosu na drugotuženika tužbeni zahtjev odbija. Na navedenu presudu prvotuženik je izjavio žalbu.

6. Rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-4828/2021-2 od 22. studenog 2021. godine uvažena je prvotuženikova žalba, ukinuta presuda ovog suda posl. br. P- 32/2019 od 13. kolovoza 2021. godine i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak uz nalog otkloniti počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka.

7. U dokaznom postupku sud je pregledao isprave priložene spisu.

- Zapisnik o očevidu PPP Dubrovnik broj 511-03-14 broj- PU-3/122-11 od 08.05.2011. godine,(l.s. 5-8),

- Vozačka dozvola broj 7722058 izdana na ime A. K., l.s.9-12,

- prometna dozvola broj 1426788 (l.s. 11-12),

- polica kasko osiguranja motornog vozila broj 220023964 za vatrogasno vozilo reg. oznake DU… (l.s. 13),

- Zapisnik o prisutnosti alkohola, droga ili lijekova u organizmu, l.s.14,

- Prijava i zahtjev za naknadu štete, l.s.15-16,

- Izvid štete broj: 112203200288/1 (l.s. 17),

- Dopunski izvid štete broj: 112203200288/1 (l.s. 18)

- fotografije sa lica mjesta (l.s. 19-25),

- Račun A. H. P., broj 45-23000997-11 od 14.6.2011.g. (l.s.26),

- Račun A. H. P., broj 45-23000761-11 od 6.5.2011.g. (l.s.27-28),

- Sporazum o izvansudskoj nagodbi (l.s.29),

- Potvrda o izvršenom plaćanju (l.s.30-32),

- Stavke s izvoda (l.s. 31-32),

- Potvrda o izvršenom plaćanju (l.s.36),

- Očitovanje II. tuženikovog Upravnog odjela za poslove gradonačelnika KLASA: 711-02/17- 01/069, URBROJ: 2117/01- 11-17-3 od 22. prosinca 2017.(l.s. 53),

U dokaznom postupku sud je također pregledao isprave priložene spisu, a preslikane iz spisa prekršajnog suda u Dubrovniku i to;

- Optužni prijedlog (l.s.72),

- Zapisnik o očevidu PPP Dubrovnik broj 511-03-14 broj- PU-3/122-11 od 08.05.2011. godine,(l.s.74-77) sa situacijskom skicom (l.s. 78),

- Zapisnik o prisutnosti alkohola, droga ili lijekova u organizmu, l.s.79,

- Fotodokumentacija očevida (80-86),

- Presuda Prekršajnog suda u Dubrovniku posl.br. VIII-3152/11 od 11. svibnja 2015.g. (l.s. 87-88). U daljnjem dokaznom postupku sud je saslušao svjedoka A. K. (l.s. 90-91) iz čijeg iskaza proizlazi da se u travnju mjesecu 2011.g. dogodila prometna nesreća na način da je vatrogasno vozilo kojeg je on vozio upalo u šaht. Iskazuje da je toga dana vatrogasna postrojba čiji je on djelatnik pošla na intervenciju u M. na području pokraj dvorca gdje da je gorila trava. Nadalje iskazuje da su po dolasku na lice mjesta toga dana utvrdili da vatra nije prijetila većom opasnošću i da je svjedok htio skloniti vozilo s puta pri čemu da nije primijetio da je ispred vozila otvoren šaht odnosno pojašnjava da šaht nije bio otvoren već da je preko njega bio željezni pokrov i dolaskom prednjim desnim kotačem na taj pokrov taj kotač da je upao u šaht pri čemu da je došlo do štete na vozilu u vidu pucanja šarafa koji su držali gume. Svjedok nadalje iskazuje da se

vatrogasno vozilo kretalo iz smjera M. prema L. i ispred dvorca da je bio prostor za parkirati se odnosno na tom mjestu da nije postojao zaustavni trak. Prednja desna guma da je potpuno upala u šaht tako da je kabina vozila pošla prema naprijed, a misli kako je poklopac koji je bio na šahtu potpuno uletio unutar šahta.

U daljnjem dokaznom postupku sud je izveo i dokaz vještačenjem – prometno tehničko vještačenje po vještaku za djelatnost cestovnog prometa i procjene vozila L. K. d.o.o., D. na okolnost dinamike nastanka prometne nesreće i o visini nastale štete odnosno uzročno posljedičnoj vezi između predmetnog štetnog događaja i imovinske štete nastale na vatrogasnom vozilu reg.ozn. D…. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi; da iz fotodokumentacije očevida (l.s. 80-86) proizlazi da je na poklopcu došlo do ulegnuća ali ne i do puknuća (točka 1.3.8. vještva na l.s. 112). Iz navoda vještaka na l.s. 115 proizlazi da kada prednji desni kotač naglo propadne 30-ak centimetara niže od preostala tri kotača, glavnina mase cijelog vozila da se prebacuje na taj deni kotač. Zbog toga da se prednja desna guma djelomično deformira, a masa vozila komprimira prednji desni amortizer tako da se prednji desni kraj vozila spušta prema tlu za još 30- ak centimetara što znači da se prednji desni kraj vozila spustio prema tlu za ukupno 60-ak cm. Vještak navodi da je u tom slučaju moglo doći do svih oštećenja koja se navode u izvidima štete. Vještak navodi da se, nakon što je pomno proučio spis, može reći da se na temelju podataka iz Zapisnika o očevidu (l.s. 5-8), Izvida štete broj 112203200288/1 od 19.04.2011.g. (l.s. 17), Dopunskog izvida štete broj 112203200288/2 od 26.4.2011.g. (l.s. 18), računa i fotografija priloženih u spis nedvojbeno može zaključiti da su na vatrogasnom vozilu nastala sva navedena oštećenja. Nadalje, da se na temelju računa broj 45-23000997-11 od 6.5.2011.g. (pravilno treba stajati "od 14.06.2011.g.") (A. P. d.o.o.) nedvojbeno može zaključiti da zbog nastalih oštećenja vatrogasno vozilo nije bilo u voznom stanju pa da je "odšlepano" iz D. u D. na popravak. Iznos računa za šlepanje da iznosi 5.700,00 kuna + ODV =7.011,00 kn. Na temelju računa broj 45-23000761-11 (A. P. d.o.o.) od 6.5.2011.g. da se nedvojbeno može zaključiti da je popravak vatrogasnog vozila obavljen u A. P. d.o.o. u D.. Zbog djelomične amortiziranosti (50%) nekih ugrađenih dijelova račun da je umanjen za ukupni iznos od 16.590,60 kuna s uključenim PDV-om, od 23%. Ukupna visina štete, po mišljenju vještaka, da je određena stručno i da se može smatrati objektivnom i vjerodostojnom. Poklopac okna koji je oštećen pod opterećenjem vatrogasnog vozila da nije bio odabran u skladu s normom HRN EN-124, dok da vozač vatrogasnog vozila nije mogao ni znati ni pretpostaviti da poklopac (nekog) okna nema potrebnu nosivost. 8. Na ročištu glavne rasprave na kojem je vještak imao usmeno izložiti svoj nalaz i mišljenje 19. srpnja 2021.g. (l.s. 142) ročištu prisutne parnične stranke i to punomoćnica tužitelja i punomoćnica drugo tuženika suglasno su predložile da se vještak ne saslušava s obzirom da nitko od parničnih stranaka nije imao primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka. Navedeno ročište održalo se na daljinu uz korištenje odgovarajućih audiovizualnih uređaja (čl. 115, st.3. ZPP-a), te su o istome parnične stranke pravovremeno obaviještene putem svojih punomoćnika tako i prvotuženik (potvrda na l.s. 131) ujedno uz dostavu pred ročište putem e-maila poveznice putem koje se moguće priključiti ročištu na daljinu (l.s. 143). Stoga ovaj sud nije saslušavao imenovanog vještaka, s napomenom da niti prvotuženik, koji se nije priključio predmetnom ročištu koje se održavalo na daljinu, iako uredno pozvan očitovati se na nalaz i mišljenje vještaka rješenjem ovoga suda posl.br. P-32/2019 od 18. lipnja 2021.g. (potvrda na l.s. 127) nije prigovorio nalazu i mišljenju vještaka.

9. U daljnjem dokaznom postupku sud je izvodio dokaze na okolnost odgovornosti društva V. d.o.o., D. za nastalu štetu odnosno na okolnost postojanja odgovornosti toga društva za održavanje predmetnog slivnika budući da je prvotuženik

osporio postojanje svoje ugovorne obveze održavanja šahta u području uz kolnik ceste i istaknuo prigovor pasivne legitimacije.

10. S obzirom da je ostala neutvrđenom činjenica da li je predmetni slivnik uz dio predmetne javne ceste vezan na mjesnu kanalizacijsku mrežu (u kojem potvrdnom slučaju se slivnik i šaht kao dio sustava odvodnje ne bi održavali kao sastavni dio te javne ceste i društvo V. d.o.o. bi bilo odgovorno za štetu, a ne prvotuženik) to je sud u daljnjem dokaznom postupku, sukladno uputi iz Rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-4828/2021-2 od 22. studenog 2021. godine, a kako je to predlagao prvotuženik, upitom od 27. siječnja 2022.g. (l.s. 243) od trgovačkog društva V. D. d.o.o. zatražio dostaviti u predmetni spis podatak o tome da li je otvor koji se nalazi neposredno uz kolnik na županijskoj cesti ŽC 6254 kod km stupa 2 i 350 metara 1. dionice na predjelu „M.“ u naselju M. evidentiran u projektima vodovodnih instalacija za koje odgovara trgovačko društvo V. D. d.o.o., te, također sukladno prijedlogu prvotuženika, da li je poklopac na takvom slivniku izveden u skladu s projektom kod izdavanja lokacijske dozvole za izvedbu otvora od strane H. C. d.o.o., te da li je trgovačko društvo V. D. d.o.o., na predmetnoj lokaciji postavilo slivnike.

11. U dokaznom postupku sud je pregledao i pročitao dopis koji je na predmetni spis dostavilo trgovačko društvo V. d.o.o., D., broj 1643-22-G-DP od 16. veljače 2022.g. (l.s. 254) u kojem navodi da otvor na opisanom dijelu prometnice iz spomenutog upita suda od 27. siječnja nije evidentiran kao instalacija pod upravom trgovačkog društva Vodovod d.o.o., Dubrovnik, odnosno da isti nije dio sustava oborinske odvodnje već je sastavni dio same prometnice.

O toj bitnoj činjenici ovisi i postojanje odgovornosti prvotuženika (i drugotuženika) za njegovo održavanje.

12. Ocjenom izvedenih dokaza, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje u tekstu: ZPP), sud je zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan u odnosu na I. tuženika, a neosnovan u odnosu na II. tuženika.

13. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 23.340,07 kn s pripadajućim zateznim kamatama koji iznos je tužitelj isplatio svom osiguraniku temeljem police kasko zbog nastanka imovinske štete na vatrogasnom vozilu registarske oznake DU…. Naime, predmetno vatrogasno vozilo je prilikom dolaska na vatrogasnu intervenciju (18. travnja 2011.) prednjim desnim kotačem upalo u šaht (slivnik), koji se nalazi neposredno uz kolnik, u mjestu M.. Tužitelj je tvrdio da šaht nije bio ničim osiguran, da nije bilo oznake upozorenja o opasnosti uz šaht, uslijed čega da je došlo do prometne nezgode i štete na vozilu. Stoga smatra da postoji solidarna odgovornost za nastanak štete prvotuženika kao pravne osobe koja je dužna održavati državne ceste u naselju (županijska cesta 6254 u mjestu M.) i drugotuženika kao jedinice lokalne samouprave koja je također dužna održavati županijske ceste.

14. Između stranaka sporno je da li je do prometne nesreće došlo na način da je vatrogasno vozilo reg. oznake DU… prilikom odlaska na vatrogasnu intervenciju s prednjim dijelom vozila upalo u veliku šahtu koja se nalazila neposredno uz kolnik i koja nije bila ničim osigurana i bez ikakvog znaka upozorenja o opasnosti uslijed čega je na tom vozilu nastupila šteta kao i činjenica da li je predmetni slivnik uz dio predmetne javne ceste vezan na mjesnu kanalizacijsku mrežu. Prvotuženik osporava da bi oštećenja na vozilu DU… nastala uslijed pada u slivnik, jer da vozilo nije upalo u slivnik, već da je uslijed težine iz ležišta izbilo metalni slivnik dimenzija 0,80 x 0,80 m, a oštećenja

pobrojana u izvidu štete, posebno dopunskom izvidu od 26.4.2011. da nisu i ne mogu nastati naletom na slivnik odvodnje, a niti su oštećenja ispušnih cijevi nastala u ovom štetnom događaju. Prvotuženik još navodi da je vozilo skrenulo sa županijske ceste, te da je uslijed neprilagođene brzine i svoje težine iskrivilo poklopac slivnika.

15. Drugotuženik je pozivom na Odluku o cestama na području velikih gradova KLASA: 011-01/11- 02/83, URBROJ: 530-13-12-21 od 30. ožujka 2012. naveo da je za predmetni štetni događaj odgovoran isključivo prvotuženik.

16. Između stranaka sporna je i pasivna legitimacija u odnosu na koju pasivnu legitimaciju prvotuženik ističe da pojas uz cestu nije namijenjen prometovanju automobila (jer da se ne radi o tzv. zaustavnom traku ceste, te da je pojas uz cestu na kojoj se nalazio slivnik u privatnom vlasništvu obiteljske kuće u neposrednom susjedstvu i da nije namijenjen prometovanju automobila, pa ni vatrogasnih i drugih teretnih vozila. U odnosu na pasivnu legitimaciju drugouženik ističe je dana 18. travnja 2012. objavom u Narodnim novinama broj 44/2012 stupila na snagu Odluka o cestama na području velikih gradova KLASA:011- 01/11-02/83, URBROJ: 530-13-12-21 od 30. ožujka 2012.g. koje prestaju biti razvrstane u javne ceste čime je cesta oznake ŽC 6254 prestala biti razvrstana u županijsku cestu pa da je do dana stupanja na snagu Odluke nadležna pravna osoba za upravljanje cestom oznake ŽC 6254 bila isključivo Ž. u. z. c.. Stoga da u vrijeme nastanka prometne nezgode dana 18. travnja 2011.g. uslijed koje je vozilo registarskih oznaka DU… upalo u šaht prilikom koje je nastala šteta na istom, G. D. da nije bio nadležan za upravljanje cestom ŽC 6254.

Dakle, između stranaka je sporna prvotuženikova i drugotuženikova pasivna legitimacija, budući da oba tuženika otklanjaju od sebe odgovornost i smatraju da postoji odgovornost onoga drugoga, odnosno društva V. D. d.o.o.

17. Odredbom čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., dalje u tekstu: ZOO) propisano je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

Odredbom čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj: 67/2008., dalje u tekstu: ZSPC) propisano je da se ceste, kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim na temelju toga zakona (st. 1). Pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna je voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa.(st. 2.).

Sukladno odredbi čl. 4. ZJC-a javne ceste se razvrstavaju u autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste, a sukladno odredbi čl. 5. st. 1. tog zakona akt o razvrstavanju javnih cesta kojim se određuju autoceste, državne, županijske i lokalne ceste i njihovom označavanju donosi ministar nadležan za promet i objavljuje se u Narodnim novinama.

Ovaj sud je sukladno Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne (Narodne novine, broj: 17/2010., dalje u tekstu: Odluka razvrstavanju javnih cesta) koja je bila na snazi u vrijeme nastanka prometne nezgode dana 18. travnja 2011.g. utvrdio da je ŽC 6254, opisana kao cesta "L. (D8)- M.-K.-S. (D-420), razvrstana u županijske ceste, te je ista tek dana 18. travnja 2012. objavom u Narodnim novinama broj 44/2012 kada je stupila na snagu Odluka o cestama na području velikih gradova KLASA:011- 01/11-02/83, URBROJ: 530-13-12-21 od 30. ožujka 2012.g. prestala biti razvrstana u javne ceste čime je cesta oznake ŽC 6254 prestala biti razvrstana u županijsku cestu. Budući je u vrijeme nastanka prometne nezgode dana 18. travnja 2011.g. cesta na kojoj se dogodila predmetna prometna nesreća bila razvrstana u županijske ceste to je njome upravljao prvotuženik. Odredbom čl. 58. ZJC-a propisano je da županijskim cestama upravlja, gradi ih, rekonstruira i održava, županijska uprava za ceste, pravna osoba kojoj je osnivač županija (st. 1.), te da županijska uprava za ceste u okviru svoje djelatnosti organizira, odnosno obavlja i poslove i održavanja županijskih i lokalnih cesta iz članka 18. toga zakona (st. 2.).

Sukladno odredbi čl. 18. st. 1. ZJC-a poslovi održavanja javnih cesta su redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, te je odredbom čl. 19. st. 2. ZJC-a izričito određeno da se slivnici uz javnu cestu u naselju koji nisu vezani na mjesnu kanalizacijsku mrežu, te zamjena i popravak slivničkih rešetki i poklopaca revizijskih okana na kolniku javne ceste održavaju kao sastavni dio te javne ceste.

Odredbom čl. 23. st. 1. ZJC-a određeno je da su H. a. d.o.o., H. c. d.o.o., Ž. u. z. c., U. t. G. Z. odnosno korisnik koncesije dužni na temelju toga zakona i drugih propisa osigurati neometan i siguran promet na javnim cestama za koji su te ceste građene, uklanjanje oštećenih i napuštenih vozila te drugih stvari s javne ceste, obavješćivanje javnosti o stanju i prohodnosti javnih cesta, te o izvanrednim događajima i meteorološkim uvjetima značajnim za odvijanje prometa na njima, očuvanje i zaštitu okoliša.

19. Sud je u predmetnom postupku utvrdio da je predmetnom ŽC 6254, opisanom kao cesta "L. (D8)-M.- K.-S. (D-420), u vrijeme nastanka prometne nezgode upravljala Ž. u. z. c. nadležna za D.-n. ž., odnosno I. tuženik.

20. Sukladno odredbi čl. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., dalje u tekstu: ZVDSP) predmet prava vlasništva i drugih stvarnih prava može biti svaka pokretna (pokretnina) ili nepokretna stvar (nekretnina), osim onih koje nisu za to sposobne (st. 1), a nekretnine su definirane kao čestice zemljine površine, zajedno sa svime što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje, ako zakonom nije drukčije određeno (st. 3.).

Odredbom čl. 2. ZJC-a određeno je da su javne ceste opće dobro i da se na njima ne može stjecati pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.

Odredbom čl. 3. st. 1. ZJC-a određeno je da javnu cestu čine cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina zemljišnog pojasa, te površina zemljišta na kojima su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima, te naplatu cestarine predviđeni projektom ceste (objekti za održavanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, naplatu cestarine, benzinske postaje, servisi, parkirališta, odmorišta itd.).

Sukladno odredbi čl. 3. st. 2. i 3. ZVDSP-a opća dobra nisu sposobna biti objektom prava vlasništva niti drugih stvarnih prava, a brigu o njima vodi, njima upravlja i za njih odgovara Republika Hrvatska, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

Budući da je cesta, koja je u konkretnom slučaju trajno spojena s predmetnim poklopcem odnosno šahtom odnosno slivnikom opće dobro nad kojim se ne može steći pravo vlasništva, to je neosnovan navod prvotuženika da je pojas uz cestu na kojoj se nalazio slivnik u privatnom vlasništvu obiteljske kuće i time nije namijenjen prometovanju automobila.

21. Iz rezultata dokaznog postupka proizlazi osnovanim tužbeno traženje tužitelja spram prvotuženika.

22. z iskaza saslušanog svjedoka A. K. proizlazi da je svjedok htio skloniti vozilo s puta pri čemu da nije primijetio da je ispred vozila otvoren šaht odnosno pojašnjava da šaht nije bio otvoren već da je preko njega bio željezni pokrov i dolaskom prednjim desnim kotačem na taj pokrov taj kotač da je upao u šaht pri čemu da je došlo do štete na vozilu u vidu pucanja šarafa koji su držali gume. Prednja desna guma da je potpuno upala u šaht tako da je kabina vozila pošla prema naprijed, a misli kako je poklopac koji je bio na šahtu potpuno uletio unutar šahta. Stoga je utvrđenjem proizašlim iz navedenog dokaza tužitelj uspješno opovrgnuo navode prvotuženika da teretno vozilo DU… nije upalo u slivnik, već da je uslijed težine vozila iskrivilo metalni poklopac, odnosno da je vozilo skrenulo sa županijske ceste, te da je uslijed neprilagođene brzine i svoje težine iskrivilo poklopac slivnika.

23. Iz dopisa trgovačkog društva V. d.o.o., D., broj 1643-22-G-DP od 16. veljače 2022.g. (l.s. 254) u kojem isto navodi da otvor na opisanom dijelu prometnice iz spomenutog upita suda od 27. siječnja (uz kolnik na županijskoj cesti ŽC 6254 kod km stupa 2 i 350 metara 1. dionice na predjelu „M.“ u naselju M.) nije evidentiran kao instalacija pod upravom trgovačkog društva V. d.o.o., D., odnosno da isti nije dio sustava oborinske odvodnje već da je sastavni dio same prometnice ovaj sud je odlučio o bitnoj činjenici da slivnik uz predmetnu dionicu javne ceste, a čiji sastavni dio je i šaht kao dio sustava odvodnje nije spojen na mjesnu kanalizacijsku mrežu iz čega proizlazi da je šaht trebao biti održavan kao dio javne ceste. Iz navedenog proizlazi odgovornost prvotuženika za održavanje predmetnog šahta, a time i odgovornost istoga za nastaluštetu.

24. Naime, odredbom čl. 18. st. 1. ZJC-a propisano je da se dio javne ceste koja prolazi kroz naselje održava kao sastavni dio te javne ceste osim, između ostalog, sustava za odvodnju, ako je dio kanalizacijske mreže, dok je st. 2. istog članka Zakona propisano da se slivnici uz javnu cestu u naselju koji nisu vezani na mjesnu kanalizacijsku mrežu, te zamjena i popravak slivničkih rešetki i poklopaca revizijskih okana na kolniku javne ceste održavaju se kao sastavni dio te javne ceste. U konkretnom se slučaju predmetni šaht nalazi u naseljenom mjestu Mokošica što nije sporno među parničnim strankama. Dakle, sukladno ovoj odredbi, pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne održava sustav za odvodnju ako je dio mjesne kanalizacijske mreže.

25. Navode prvotuženika da oštećenja uočena zapisnikom o očevidu ne odgovaraju oštećenjima iz izvida štete i dopunskog izvida štete, te da oštećenja na koja ukazuje tužitelj nisu u vezi sa štetnim događajem tužitelj je uspješno opovrgnuo utvrđenjima izvedenog dokaza prometnim vještačenjem. Naime, nastavno utvrđenjima iz iskaza svjedoka; da je prednja desna guma vozila potpuno upala u šaht tako da je kabina vozila pošla prema naprijed, iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da se kada prednji desni kotač naglo propadne 30-ak centimetara niže od preostala tri kotača glavnina mase cijelog vozila prebacuje na taj desni kotač. Zbog toga da se prednja desna guma djelomično deformira, a masa vozila komprimira prednji desni amortizer tako da se prednji desni kraj vozila spušta prema tlu za još 30-ak centimetara što znači da se prednji desni kraj vozila spustio prema tlu za ukupno 60-ak cm. Vještak potvrđuje da je u tom slučaju moglo doći do svih oštećenja koja se navode u izvidima štete. U odnosu na

visinu štete vještak je utvrdio da je ukupna visina štete određena stručno i da se može smatrati objektivnom i vjerodostojnom.

26. Dakle, iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da oštećenja na vatrogasnom vozilu odgovaraju oštećenjima iz izvida štete i dopunskog izvida štete te da je na dan nastanka prometne nezgode betonsko okno (šaht) u koji je predmetno vatrogasno vozilo upalo desnim prednjim kotačem, bilo pokriveno neodgovarajućim poklopcem, te da do te nezgode ne bi došlo da je ono bilo pokriveno poklopcem odgovarajuće nosivnosti.

27. Ovdje s napomenom da sud kod donošenja odluke nije uzeo u obzir one činjenice do kojih je vještak došao opažanjima dobivenim izlaskom na lice mjesta kojeg nije odobrio ovaj sud. Međutim, sve da je sud i uzeo u obzir takve činjenice kod donošenja ove odluke za ukazati je da niti jedna parnična stranka nije prigovorila toj okolnosti iz predmetnog vještva kao niti na vještvo općenito.

28. Budući da je I. tuženik bio dužan održavati predmetnu cestu, što obuhvaća i popravak slivničkih rešetki i poklopaca revizijskih okana na kolniku, a uzrok predmetne prometne nezgode, kako to navodi tužitelj u svojoj tužbi, je upadanje vatrogasnog vozila u veliku šahtu koja se nalazila neposredno uz kolnik, to je prvotuženik budući nije dokazao da njegove krivnje nema (budući isti odgovara po načelu presumirane krivnje temeljem čl.

154 ZOO-a) odgovoran za nastalu štetu pa je njegov prigovor promašene pasivne legitimacije potpuno neosnovan.

29. U odnosu na visinu štete sud je čitanjem i pregledom potvrda o plaćanju utvrdio da je tužitelj svom osiguraniku dana 09.09.2011. godine isplatio iznos od 6.749,47 kn, te dana 03.10.2011. godine dva iznosa od 16.329,07 kn i iznosa od 261,53 kn, odnosno da je ukupno ispatio na ime naknade štete iznos od 23.340,07 kn (l.s. 30-32). Budući je tužitelj dokazao da je prije podnošenja tužbe I. tuženika pozvao da podmiri predmetno dugovanje u mirnom postupku (l.s. 15-16), to su tužitelju zatezne kamate dosuđene od dana kako je to tužitelj zatražio odnosno od dana nakon izvršene posljednje isplate svome osiguraniku (4.10.2011.g.) pa do isplate tužitelju po stopi određenoj odredbom čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a.

30. Stoga je u odnosu na prvotuženika odlučeno kao u točki I. izreke presude.

31. U odnosu na drugotuženika; Zakonom o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine" broj: 36/95, 109/95, 21/96, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 153/09; dalje: ZKG), propisana je obveza jedinice lokalne samouprave da osigura trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti (čl. 2. st. 2.). U komunalnu djelatnost uključeno je i održavanje javnih površina. Pod tim se podrazumijevaju i dijelovi javnih cesta koja prolaze kroz naselje kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnomu zakonu (čl. 3. st. 1. t. 6. u vezi sa st. 7.). Obveza održavanja javne ceste (čije neizvršavanje je prouzročilo nastanak prometne nezgode u ovoj pravnoj stvari), zakonski je podijeljena između prvotuženika kao osobe koja upravlja državnim cestama, ako se radi o slivniku uz javnu cestu u naselju koji nije vezan na mjesnu kanalizacijsku mrežu, te drugotuženika kao pravne osobe koja obavlja komunalnu djelatnost održavanja javnih površina, ako se radi o slivniku uz javnu cestu koja prolazi kroz naselje i koji je dio mjesne kanalizacijske mreže. Budući se u predmetnom radi o slivniku uz javnu cestu u naselju koji nije vezan na mjesnu kanalizacijsku mrežu to je prvotuženik taj, a ne drugotuženik koji je bio dužan otkloniti uzrok zbog kojeg je nastala prometna nezgoda.

32. Budući da je tužitelj u cijelosti uspio u sporu u odnosu na I. tuženika, to se odluka o naknadi troška parničnog postupka temelji na odredbama čl. 154. st. 1. i čl.155. ZPP-a.

Sukladno vrijednosti predmeta spora u iznosu od 23.340,07 kn i sadržaju postavljenog zahtjeva za naknadu troškova parničnog postupka, tužitelju pripada pravo na trošak sastava tužbe 100 bodova odnosno 1.000,00 kuna što uvećano za 25% PDV-a iznosi 1.250,00 kuna (prema Tbr. 7/1 i Tbr. 42 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /Narodne novine, broj: 142/2012., 103/2014., 118/2014., dalje u tekstu: OT/), za pristup ročištima koja su održana 11. lipnja 2018.g., 12. srpnja 2018.g., 19. srpnja 2021.g., 27. siječnja 2022.g. i 4. travnja 2022.g. u iznosima od po 1.250,00 kn (Tbr. 9/1 i Tbr. 42 OT), za pristup ročištu koje je održano 19. veljače 2018.g. koje je odgođeno prije početka raspravljanja 25 bodova odnosno 250,00 kuna što uvećano za 25% PDV-a iznosi 312,50 kuna kao i trošak pristojbe na na tužbu i presudu u iznosu od po 583,40 kn prema Tarifi sudskih pristojbi sadržanoj u Zakonu o sudskim pristojbama /Narodne novine, broj: 74/1995., 57/1996., 137/2002., 125/2011., 112/2012., 157/2013., 110/2015., dalje u

tekstu: Tarifa sudskih pristojbi/), što s troškovima vještačenja u iznosu od 5.000,00 kuna iznosi sveukupno 13.979,30 kn, uvećano za zatezne kamate od dana donošenja presude (točka III. izreke presude).

Tužitelj se odbija u zahtjevu za naknadom iznosa troška od 2.512,50 kuna iz razloga što isti nije bio potreban za vođenje parnice i to trošak zastupanja na ročištu održanom 16. travnja 2018.g. (zatraženo 12,50 kuna) iz razloga što je tužitelja zastupao njegov zaposlenik. Nije bio potreban za vođenje parnice trošak sastava podneska od 22.3.2017.g. na l.s. 43 odnosno troška nije bilo jer je tužitelja zastupao njegov zaposlenik (zatraženo 1.250,00 kuna), ni trošak sastava podneska od 16.7.2021.g. na l.s. 43 nije bio potreban za vođenje parnice iz razloga što tužitelj nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka (zatraženo 1.250,00 kuna) (točka IV. izreke presude).

33. Budući da je prvotuženik u cijelosti izgubio predmetnu parnicu, to mu ne pripada pravo naknada troškova parničnog postupka (točka V. izreke presude).

U Dubrovniku, dana 16. svibnja 2022. godine

S u d a c :

Anka Muhoberac

|

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu odnosno od dana uručenja ovjerenog prijepisa presude na ročištu za objavu za stranku koja je pristupila na ročište za objavu, pozivom na gornji poslovni broj spisa. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Dubrovniku, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka. U sporu male vrijednosti (do 50.000,00 kn) presuda se ne može pobijati žalbom zbog nepotpuno ili pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP, osim zbog povrede iz članka 354. stavak 2. točke 3. ZPP-a.