REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
Tome Skalice 2, Slavonski Brod
Poslovni broj: 6 Gž Ovr-44/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Draženki Ilak, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Z. K. G., OIB …, iz S., kojeg zastupa punomoćnik L. A., odvjetnik iz S., protiv ovršenika B. G. d.o.o., OIB … iz S., radi ispražnjenja i predaje nekretnine u posjed, rješavajući žalbu trećih osoba M. S. i R. T. S. protiv rješenja Općinskog suda u Splitu od 28. listopada 2020., poslovni broj Ovr-1932/2020. (ranije Ovr-4707/17), 16. svibnja 2022.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba trećih osoba M. S. i R. T. S., ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu od 28. listopada 2020.; poslovni broj: Ovr-1932/2020 (ranije Ovr-4707/17) i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja upućene su treće osobe M. S. i R. T. S. da u roku od 15 dana od dana dostave rješenja pokrenu parnični postupak protiv ovrhovoditelja, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.
2. Treće osobe M. S. i R. T. S. pravovremeno su podnijeli žalbu u kojoj navode kako se u pobijanom rješenju navodi da treće osobe ne dokazuju kako bi ovrha u odnosu na njih bila nedopuštena temeljem vlasničkog lista, a niti se iste činjenice mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama, zbog čega je bilo potrebno donijeti pobijano rješenje. Međutim, upravo suprotno i protivno utvrđenju prvostupanjskog suda, u spis je dostavljen vlasnički list kojim treće osobe dokazuju da su vlasnici navedene nekretnine. Osim toga, u pobijanom rješenju se navodi kako se ovrhovoditelj nije očitovao na podnesak trećih osoba, što nije točno jer su treće osobe 5. ožujka 2020. zaprimile očitovanje ovrhovoditelja kojim isti ne spori da je nekretnina koja je predmetom postupka, prenesena u vlasništvo trećih osoba. Zaključno, treće osobe u žalbi navode da su one uknjižene kao vlasnici, da je ovrhovoditelj, odnosno njegov pravni prednik, pravomoćno odbijen sa prijedlogom za uknjižbu, da nema ovršne isprave protiv trećih osoba temeljem koje bi bili u obvezi predati posjed i vlasništvo poslovnog prostora, te da ovrhovoditelj ne spori da su treće osobe upisane kao vlasnici poslovnog prostora, zbog čega se predlaže da se njihova žalba uvaži, te da prvostupanjski sud proglasi ovrhu nedopuštenom na predmetnom posebnom etažnom dijelu u vlasništvu trećih osoba.
4. Žalba je osnovana.
5. Pravilno žalitelji u žalbi navode da nije jasno zašto prvostupanjski sud u pobijanom rješenju navodi da treće osobe nisu dostavile vlasnički list, kao dokaz o vlasništvu predmetnog poslovnog prostora, kada je vlasnički list dostavljen uz prigovor trećih osoba kojim su iste zatražile proglašenje ovrhe nedopuštenom (strana 126 – 129 spisa).
6. Nije jasno ni zašto se prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja pozvao na odredbe Ovršnog zakona objavljenog u Narodnim novinama broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/00, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08, kada se u konkretnom slučaju radi o ovršnom postupku koji je pokrenut prijedlogom od 10. studenog 2017. kada je na snazi bio Ovršni zakon objavljen u Narodnim novinama 112/12, 93/14, 53/16 i 73/17, koji je u konkretnom slučaju trebalo primijeniti.
7. Osim toga, iz izreke pobijanog rješenja proizlazi da je prvostupanjski sud treće osobe uputio na pokretanje parnice samo protiv ovrhovoditelja, što je suprotno članku 60. stavku 1. OZ/12 iz kojeg proizlazi da će, ako se ovrhovoditelj u propisanom roku ne očituje o prigovoru ili ako se jedna stranka usprotivi prigovoru, sud podnositelja prigovora zaključkom uputiti da protiv stranaka u roku od petnaest dana pokrene parnicu da ovrha na predmetu ovrhe nije dopuštena, osim ako podnositelj ne dokaže opravdanost svoga prigovora pravomoćnom presudom ili drugom javnom ispravom, ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako činjenice na kojima se temelji prigovor treće osobe nisu općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama.
8. Prema stajalištu ovoga suda, a kako to proizlazi iz članka 60. stavka 1. OZ/12, prvostupanjski je sud, ukoliko je smatrao da su ispunjeni zakonski razlozi, trebao treće osobe uputiti u parnicu protiv obje stranke, dakle protiv ovrhovoditelja i ovršenika, jer u postupku po tužbi radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, ovrhovoditelj i ovršenik imaju položaj jedinstvenih i nužnih suparničnara u smislu članka 196. stavka 1. u vezi sa člankom 201. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, dalje u tekstu: ZPP).
9. Zbog svega navedenog, a kako je materijalno pravo pogrešno primijenjeno, na što ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavka 2. ZPP-a u vezi sa člankom 21. stavkom 1. OZ/12, pobijano rješenje valjalo je ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
10. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će, imajući u vidu utvrđenja iz ovog rješenja, ponovno odlučiti o prigovoru trećih osoba od 1. srpnja 2019., s tim da se skreće pozornost prvostupanjskom sudu da, ukoliko bude smatrao da je treće osobe potrebno uputiti na pokretanje parničnog postupka, ima u vidu da se takva odluka donosi zaključkom, sukladno članku 60. stavku 1. OZ/12.
11. Slijedom navedenog, a temeljem članka 380. točka 3. ZPP-a u vezi sa člankom 21. stavkom 1. OZ-a, odlučeno je kao u izreci.
Slavonski Brod, 16. svibnja 2022.
Sutkinja
Draženka Ilak
