REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik br. 8
Poslovni broj: 63. Pp-17274/2021
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Gordani Prpić, uz sudjelovanje Mirjane Šupljika Svetec kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenika T. B. zastupanog po braniteljici M. T., odvjetnici iz Z., i drugookrivljene A. M. zastupane po braniteljici B. N. odvjetnici iz O. društva V., zbog prekršaja iz čl. 10. st. 1. i st. 3., kažnjiv po čl. 22. st. 3. ("Narodne novine" broj 70/17, 126/19 i 84/21), povodom optužnog prijedloga PU Zagrebačke, II Policijske postaje Zagreb, nakon glavne i javne rasprave održane 11. svibnja 2022.g. u odsutnosti predstavnika tužitelja a u prisustvu okrivljenika dana 13. svibnja 2022.g. javno je objavio i
p r e s u d i o j e
Temeljem čl. 182. toč. 3. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18)
Prvookrivljenik: T. B., sin S. i S. dj. L., rođen ... godine u Z., OIB. …, drž. RH, VŠS, inženjer prometa, zaposlen u M. promet d.o.o., srednjeg imovnog stanja, u tijeku je postupak raskida izvanbračne zajednice, otac dvoje djece, prekršajno kažnjavan za prometne prekršaje, nije u tijeku drugi prekršajni ili kazneni postupak, s prebivalištem u Z., J. kbr. 3,
Drugookrivljenica: A. M., dj. M., kći A. i V. dj. G., rođena ... godine u Z., OIB …, drž. RH, SSS, po zanimanju administrator, zaposlena u M. e., Z., s mjesečnim primanjima od 7.500,00 kuna, neudana, majka dvoje malodobne djece, prekršajno nekažnjavana, nije u tijeku drugi prekršajni ili kazneni postupak, s prebivalištem u Z., S. 123/1,
oslobađaju se od optužbe
da bi dana 29. kolovoza 2021.g. u 20,00 sati u Z., u stanu na adresi U.. D.. M. R. kbr. 35, počinili obostrano nasilje u obitelji na način da bi prvookrivljeni T. B. vikao i vrijeđao svoju nevjenčanu suprugu A. M. pred maloljetnom djecom Š. B. (rođen ...g.) i A. B. (rođen ...g.) govoreći joj: "glupačo, ti si kurvetina koja naplaćuje svoje usluge kao i tvoja majka, ti si jadna prevarantica", a da bi drugookrivljena A. M. vrijeđala svog nevjenčanog supruga T. B. vičući na njega i govoreći mu "ti si nesposobni jadnik", a da bi zatim drugookrivljena A. M. počinila i fizičko nasilje na način da bi prvookrivljenog B. T. udarila zatvorenim dlanovima sa obje ruke u predjelu leđa, a da se događaj odvio u prisustvu maloljetnih sinova Š. i A.,
dakle, da bi prvookrivljeni počinio psihičko nasilje prema svojoj nevjenčanoj supruzi, a da bi drugookrivljena počinila psihičko i fizičko nasilje prema svom nevjenčanom suprugu, u nazočnosti djece,
pa bi time počinili prekršaj iz čl. 10. st. 1. i st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj 70/17, 126/19 i 84/21), kažnjiv po čl. 22. st. 3. istog Zakona,
Temeljem čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 2. do 5. i 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
Policijska uprava zagrebačka, II Policijska postaja Zagreb pod brojem: 511- 19-28/05-5-604-1/2021 podnijela je dana 30. rujna 2021. godine optužni prijedlog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.
Prvookrivljeni T. B. obranu je iznio neposredno na glavnoj raspravi održanoj dana 10. ožujka 2022.g. i to bez svoje odabrane braniteljice M. T., odvjetnice iz Z., punomoć koje prileži spisu. Okrivljenik je prigovorio isprici svoje bivše partnerice A. M. koja na to ročište nije pristupila navodeći da ista nije vjerodostojna i da je ona već ranije znala za termin da će se upravo toga dana održati tretman sa njihovim maloljetnim sinovima na Poliklinici za zaštitu djece i mladih koju ispriku je za okrivljenicu iznijela njezina braniteljica. Dalje je naveo da je točno da je A. kritične zgode verbalno izvrijeđao sličnim riječima kako ga se tereti, ali da su u sobi bili sami i porekao je da bi prisutni bili njihovi malodobni sinovi A. i Š. navodeći da su se isti nalazili u svojoj sobi i da nisu mogli niti čuti što je on A. govorio ali da su mogli čuti da ga je A. naknadno vrijeđala i da ga je pri odlasku udarila. Prvookrivljenik dalje elaborira da je kritični događaj eskalacija dugotrajnijih nesuglasnosti između A. i njega, i da je osobno mišljenja da je ista inscenirala čitav događaj na način na koji joj je sugerirano od strane jednog visokog pozicioniranog dužnosnika čije ime ne želi iznositi, ali je činjenica da je isti telefonskim putem i intervenirao za A. pri davanju iskaza na policiji, pa prema tome smatra da je on kritične zgode manipulativno bio isprovociran, svjesno i namjerno od strane A., da on priprema sve materijale za podnošenje kaznene prijave protiv A. o čemu za sada ne želi govoriti, te je dalje ponovio da su se kritične zgode svađali vezano za Š. i A. koji su se prethodno posvađali, te je on tražio da donesu pernice, što je A. učinio, a Š. mu je rekao da je jadnik kojeg on ne mora slušati te je odbio to učiniti, a nakon čega je on dosita u sobi u kojoj su bili sami izvrijeđao A. nakon čega je izašao iz sobe i sjeo u dnevni boravak sa A., gledali su TV kada je A. otvorila širom vrata od stubišta, iznijela nekoliko vrećica pretpostavlja sa njezinom garderobom, te je uzela Š., a on ju pitao kuda vodi Š. kada ga je A. izvrijeđala među ostalim i sa riječima da je nesposoban jadnik, te je počela vuči Š. iz stana na što ju je on zamolio da pusti Š. da ostane, a ona se dalje derala na njega dok su vrata stana bila širom otvorena prema stubištu i vrištala je da ju pusti na miru, a da on čak nije bio niti u njezinoj neposrednoj blizini nego je kleknuo pred Š. i molio ga da ne ode i da ga je u tom trenutku A. udarila u predjelu leđa točnije vrata, a on ne može točno reći da li s jednom ili obje ruke da je to je vidio A. koji je počeo plakati i da je to vidio i Š. kojega A. izvela iz stana dok je on uzeo A. u namjeri da ga smiri i da je A. otišla je u policiju, a da su policijski službenici došli naknadno po njega i odveli ga u stanicu radi davanja iskaza.
Drugookrivljena A. M. podnijela je putem Odvjetničkog ureda V., odvjetnika Antonija V. svoju pisanu obranu a u postupku je sudjelovala u prisustvu odvjetnice B. N. iz O. ureda V., punomoć kojih prileži spisu. U svojoj pisanoj obrani okrivljena je porekla prekršaj koji joj se stavlja na teret i porekla je da bi T. B. rekla da je nesposobni jadnik i pogotovo da bi istog udarila zatvorenim dlanovima sa obje ruke u predjelu leđa. Iznijela je da se kritične zgode nalazila u stanu sa svojim nevjenčanim suprugom T. i sa dvoje maloljetne djece Š. i A. koji su se svađali te je otišla do njih i rekla je da prestanu sa svađom, a na što je T. pozvao djecu i rekao im da donesu pernice što je mlađi A. i učinio, a Š. se je tome protivio pa je T. Š. na grub i agresivan način rekao da skine odjeću koju mu je on (otac) kupio i neka obuće odjeću koju mu je kupila majka, a da je nakon tih riječi dijete zaplakalo pa je ona reagirala prema T. B. na način da mu je rekla da ne može tako razgovarati sa sinom, a nakon čega da je T. B. krenuo prema njoj sa brojnim uvredama govoreći joj među ostalim da je glupača, da je kurvetina koja naplaćuje svoje usluge kao i njezina majka, da je jadna, da je prevarantica i slično, nakon čega da je ona zbog straha od eskalacije sukoba u brzini pokupila neke svoje stvari i zajedno sa Š. otišla iz stana te je iz automobila odmah nazvala policiju i otišla je u prostorije II PP Zagreb gdje je dala svoj iskaz. Drugookrivljena dalje elaborira da je opisani događaj samo kulminacija dotadašnjeg kontinuiranog i dugotrajnog verbalnog zlostavljanja kako nje tako posredno i maloljetne djece od strane T. B., a nakon kojeg događaja je i trajno napustila zajedničko kućanstvo, a da su djeca pošla sa njom. Ona navodi da je točno da je kritične zgode došlo do tenzija između nje i njezinog bivšeg partnera, no da je sve bilo inicirano od strane prvookrivljenog te dalje ponavlja navode već iznesene obrane i zaključno navodi da smatra da se u riječima koje je zaista uputila prvookrivljenom ne mogu ostvariti obilježja prekršaja koji joj je stavljen na teret jer mu je samo rekla da ne može na opisani način razgovarati sa sinom Š. i da ga nipošto nije udarila već je stala u obranu svog sina i da je životno nelogično da bi ona prvookrivljenog koji je puno krupnije građe udarila i time riskirala njegovu daljnju reakciju, već je njezina intencija bila jedino spriječiti daljnje verbalno nasilje prvookrivljenog prema maloljetnom Š.. Zaključno ističe da navodi optužnog prijedloga nisu točni i da postoji neujednačenost onoga što joj je stavljeno na teret jer u optužnom prijedlogu stoji da je vrijeđala svog nevjenčanog supruga na način da je vikala na njega i da m se obratila riječima da je nesposobni jadnik dok u obrazloženju istog optužnog prijedloga stoji da se nije obratila prvookrivljenom već da je maloljetnom Š. rekla ne trebaš slušati svog tatu, tvoj tata je nesposobni jadnik. Zaključno je navela da zaštitne mjere koje je predložio tužitelj su drastične i da su nesvrsishodne jer oni, okrivljenici ne žive u istom kućanstvu, a zajednička djeca provode vrijeme sa oba roditelja čime bi zabrana približavanja bila nemoguća. Na kraju je istakla da nije počinila prekršaj koji joj je stavljen na teret i predložila je sudu da ju oslobodi od optužbe.
Budući su obrane okrivljenika u bitnim dijelovima bile potpuno suprotne sudac je odredio da se između istih provede dokaz suočenjem pri kojem su okrivljenici sukladno iskazali kako smatraju da su naveli preteške riječi kojima okrivljuju jedan drugoga i da ne žele da se navodi njihovih ranijih obrana koriste u ovome postupku i da ne žele iskazivati o kritičnom događaju, a sudu su sukladno ukazali da su se njihovi međusobni odnosi u međuvremenu normalizirali u dijelu koji se odnosi na njihovu zajedničku maloljetnu djecu Š. i A. te da ovakovim svojim izjavama mijenjaju svoje ranije iznesene obrane te su sukladno zamolili sud da ih se oslobodi od optužbe.
Na temelju ovako provedenog postupka obrane okrivljenika koje su u bitnim dijelovima kontradiktorne i prema kojima nije moguće utvrditi da li se je događaj dogodio u nazočnosti maloljetne djece niti što su točno govorili jedan drugome i na kojemu mjestu niti da li je izrečenim riječima ostvareno obilježje prekršaja koje je okrivljenicima stavljeno na teret i to prvookrivljenom psihičko nasilje, a drugookrivljenoj psihičko i fizičko nasilje i da li bi izrečene riječi uopće mogle izazvati kod drugog sudionika ovog događaja povredu dostojanstva i uznemirenosti a pogotovo da bi drugookrivljena primijenila fizičku silu prema drugookrivljenom ili je stala u obranu djeteta što iz činjeničnog opisa optužnog akta uopće nije vidljivo, a valja napomenuti i to da se ovlašteni predstavnik tužitelja niti jednom sudskom pozivu nije odazvao da bi se eventualno razjasnila određena nesuglasja iz činjeničnog opisa prekršaja iz samog optužnog akta odnosno njegovog obrazloženja, a osobito budući da po provedenom dokazu suočenjem okrivljenika koji su sukladno sudu naveli da su naveli preteške riječi kojima su optuživali jedan drugoga, sudac iako je uvjerenja da je među okrivljenicima doista kritične zgode došlo do tenzija koje su očito i eskalacija dugotrajnih nesuglasnosti okrivljenika bivših izvanbračnih supružnika po ovako provedenom dokazu nije mogao utvrditi da bi okrivljenici svojim postupanjem doista i ostvarili obilježja prekršaja koja su im stavljena na teret pa je okrivljenike u nedostatku drugih dokaza, u skladu sa pravnim načelom "in dubio pro reo" na temelju odredbe čl.182. toč. 3. Prekršajnog zakona oslobodio od optužbe.
Okrivljenici su oslobođeni optužbe, pa je shodno tome odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
Zagreb, 13. svibanj 2022.
Zapisničar
Sudac
Mirjana Šupljika Svetec
Gordana Prpić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, na adresu Zagreb, Av. Dubrovnik 8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
