Poslovni broj: Ref 13 P: Pr-621/2018-49

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLIT

Ex Vojarna Sv. Križ, Dračevac

21 000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda mr. sc. Ivani Erceg Ćurić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja J. K., OIB: …, iz K., …, zastupane po punomoćniku M. K., odvjetniku u Z., protiv

tuženice R. H., M.F., OIB:…, zastupane po

O. D.O. u S., radi isplate, nakon održane glavne i javne

rasprave zaključene dana 4. svibnja 2022. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja, K. K., odvjetničke vježbenice kod T. B., odvjetnice u S. i punomoćnika zakonskog zastupnika tuženice, J. M., sudskog savjetnika u O. D.O. S., objavljene dana 13. svibnja 2022.

godine,

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku R. H., M . F , OIB …, zastupan po ODO iz S., da tužitelju J. K., iz K., …OIB: … , na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 5.169,74 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od

- 757,44 kn od 16.06.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 326,64 kn od 16.07.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 296,94 kn od 16.09.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 190,20 kn od 16.02.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 416,72 kn od 16.04.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 198,88 kn od 16.06.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 624,96 kn od 16.07.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 199,80 kn od 16.02.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 437,36 kn od 16.02.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 437,28 kn od 16.08. 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 1.283,52 kn od 16.02. 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena te da plati trošak parničnog postupka u iznosu od 10.562,50 kn zajedno s zakonskim zateznim kamatama prema navedenoj stopi koja teče od presuđenja pa do isplate, a sve u roku od 15 dana."

Obrazloženje

1. Tužbom podnesenom pred sudom 27.7.2018. tužitelj navodi da je zaposlenik tuženice, djelatnik P. C.U. S., na radnom mjestu carinika, a

sve sukladno Rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 20.3.2013. do 5.4.2018. tužitelj da je ostvarivao prekovremeni rad koji mu nije plaćen u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati, u smjenama i turnusima i u radu na drugi način. Tužitelj napominje da je poslodavac u mjesečni fond sati uračunavao i dane blagdana kada bi oni padali u radne dane od ponedjeljka do petka, a što da je pogrešan način određivanja redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Stoga, tužitelj da je ostvario prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji rad mu nije plaćen pošto su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

2. U odgovoru na tužbu od 5.10.2018. tuženica ističe kako nisu ispunjene pretpostavke u smislu čl. 186.a. ZPP za vođenje ove parnice pa predlaže tužbu odbaciti budući nije okončan postupak mirnog rješenja spora. Naime, tužitelj da je podnio zahtjev za isplatu paušalno određenog iznosa od 50.000,00 kn na ime prekovremenog rada, a tuženica da je bila spremna isplatiti tužitelju određeni broj prekovremenih sati (28) koji mu prema obračunu tuženice nisu isplaćeni u ukupnom bruto iznosu od 1.748,81 kn. Unatoč činjenici da da je tuženica zahtjev za mirno rješenje spora ocijenila djelomično osnovanim, tužitelj je podni tužbu pa se predlaže istu odbaciti. U protivnom, osporava se tužba i tužbeni zahtjev te svakom potraživanju tužitelja preko iznosa od 1.784,81 kn.

3. Tužitelj u podnesku od 19.10.2018. dodatno ističe da nije imao nikakav dogovor sa rukovoditeljima službe u C. U. kojim bi se odricao prava na dio plaće koju je ostvarivao prekovremenim radom, a na ročištu od 14.11.2018. ističe da se sati ostvareni u prekovremenom radu prema tumačenju povjerenstava KU ne mogu prenositi u slijedeći mjesec niti se satnica mogla nadopunjavati ostvarenim prekovremenim radom i da taj prekovremeni rad ne bude plaćen tužitelju.

3.1. U podnescima od 28.12.2018. i 5.2.2019. tuženica u bitnom navodi kako su obračuni plaće za službenika izvršeni sukladno svim zakonskim propisima, napominje da rad službenika u turnusu koji je radio na dane blagdana, neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs, a koji dani su padali na dane od ponedjeljka do petka, predstavlja njegov redovan rad te da mu se osnovna plaća uvećava za svaki sat rada za dodatak propisan Kolektivnim ugovorom-rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, rad u turnusu, sve u skladu s odredbom čl. 38. st. 1. KU, da se uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad isplaćuje za stvarno odrađeni prekovremeni rad duži od mjesečnog fonda radnih sati, a ne zbog same činjenice da službenik radi u turnusu u dane blagdana, neradne dane i Uskrs koji padaju od ponedjeljka do petka i da u slučaju nadopune satnice C.U. u cijelosti postupa u skladu s tumačenjem Zajedničke komisije br. 32/44 od 31.10.2014.

3.2. Tužitelj u podnesku od 14.2.2019. napominje da zahtjev za mirno rješenje spora nije prihvaćen, a da u obrazloženju dopisa tuženice stoji da tuženica ne raspolaže podacima koliko je sati prekovremenog rada mjesečno ostvarivao tužitelj u utuženom razdoblju, dakle tuženica da nije ponudila konkretni mjesečni novčani iznos na ime prekovremenog rada temeljem kojeg bi tužitelj mogao sklopiti nagodbu. Nadalje navodi, da je tuženica pogrešno postupila kada je mjesečno ostvarene sate rada u pojedinim mjesecima prenosila u slijedeći kalendarski mjesec iako ih je trebalo obračunati kao prekovremene sate u mjesecu u kojem su i ostvareni.

4. Sud je pročitao spisu priložen zahtjev za mirno rješenje spora od 5.4.2018. (list 7-8 spisa) i odgovor zakonskog zastupnika tuženice od 4.7.2018. (list 5-6 spisa) i utvrdio, da se tužitelj prije podnošenja tužbe obratio O.D.O. sa

zahtjevom za mirno rješenja spora, a da tuženica nije ponudila tužitelju određeni novčani iznos niti točan broj prekovremenih sati rada koji nisu isplaćeni tužitelju. Sud je pročitao i spisu priložen dopis ODO-a od 3.9.2018. iz kojeg proizlazi da je tužitelj pozvan na sklapanje nagodbe u iznosu od 1.784,81 kn na ime neplaćenog prekovremenog rada, međutim, navedeno je bilo nakon proteka roka od 3 mjeseca (5.7.2018.) i nakon što je tužitelj podnio tužbu (27.7.2018.). Stoga proizlazi da se stranke u roku od 3 mjeseca (do 5.7.2018.) nisu nagodile odnosno, nisu riješile spor na miran način pa je tužitelj podnošenjem tužbe po proteku roka od 3 mjeseca (27.7.2018.) postupio u skladu s odredbama čl. 186.a st. 1. i 5. ZPP-a, slijedom čega prijedlog tuženice za odbacivanje tužbe na temelju odredbe čl. 186.a st. 6. ZPP-a nije osnovan.

5. Tužitelj je podneskom od 2.3.2020. određeno postavio tužbeni zahtjev nakon što je sudski vještak u spis dostavio Dopunu nalaza i mišljenja financijskog vještaka od 11.12.2019. pa je zatražena isplata razlike plaće po osnovi neplaćenih prekovremenih sati za razdoblje od travnja 2013. do zaključno s siječnjem 2018. u ukupnom bruto iznosu od 13.675,48 kn.

6. Nadalje, podneskom od 23.11.2020. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev u skladu s dodatnom Dopunom nalaza i mišljenja financijskog vještaka od 7.9.2020. pa je zatražena isplata razlike plaće po osnovi neplaćenih prekovremenih sati u razdoblju od travnja 2013. do siječnja 2018. u ukupnom bruto iznosu od 8.822,46 kn.

7. Konačno, podneskom od 3.5.2022. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev u skladu s posljednjom Dopunom nalaza i mišljenja financijskog vještaka od 8.3.2022. pa je zatražena isplata razlike plaće po osnovi neplaćenih prekovremenih sati u razdoblju od svibnja 2013. do zaključno s siječnjem 2017. u ukupnom bruto iznosu od 5.169,74 kn.

8. Tijekom postupka izvedeni su dokazi čitanjem zahtjeva za mirno rješenje spora, dopisa tuženice od 4.7.2018., dopisa ODO-a od 3.9.2018., rješenja RH M.F. od 1.7.2012., 8.7.2013. i 26.6.2018., obračunskih isprava za isplatu plaća,

evidencije o korištenju radnog vremena, dopisa RH M.F. P.

C.U. od 27.1.2015., dopisa C.S.H. od

15.12.2017., 12.10.2015. i 19.4.2017., Mjesečnog fonda sati za 2013.-2018., pročitani su Izvodi iz zapisnika sa sjednica Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (list 309-326 spisa), izveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji financijsko-računovodstvene struke M. D., dipl. oec.

8.1. Tuženica je u prilogu dopisa od 12.11.2019. u spis dostavila Zamolbe za korištenje slobodnih radnih dana prema ostvarenom višku sati (list 382-386 spisa).

8.2. Tužitelj napominje da je tuženik naknadno, nakon što je izrađen osnovni nalaz i mišljenje, dakle nakon što je zaključen prethodni postupak, dostavio dokumentaciju u spis te se pozivao na nove činjenice i nove dokaze, zbog čega tužitelj stavlja prigovor prekluzije, pozivanje na nove činjenice i nove dokaze, jer dokumentacija (zahtjevi za korištenje slobodnih dana, prema kojima tužitelj nije iskoristio slobodne dan za ostvarene prekovremene sate), a koju je tuženik dostavio u spis, tužitelju bila poznata i prije zaključenje prethodnog postupka i nije nastala nakon zaključenje prethodnog postupka. Na ove navode tužitelj upućuje odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 2689/2018-2 od 19. studenog 2019.

8.3. Kako se radi o novim dokazima koje je tuženica iznijela tijekom glavne rasprave, ne navodeći razloge zašto ti dokazi nisu iznijeti prije zaključenja prethodnog postupka, sud je u skladu s odredbama čl. 299. ZPP-a odlučio da Zamolbe za korištenje slobodnih radnih dana prema ostvarenom višku sati neće uzeti u obzir.

9. Tužbeni zahtjev je osnovan.

10. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće po osnovi neplaćenih prekovremenih sati u razdoblju od svibnja 2013. do zaključno s siječnjem 2017. u ukupnom bruto iznosu od 5.169,74 kn.

11. Među strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju radio u turnusima u ciklusima 12-24-12-48.

12. Među strankama je sporno je li tuženica pravilno obračunala i isplatila prekovremene sate rada: koje je tužitelj u pojedinom mjesecu odradio duže od redovnog mjesečnog fonda radnih sati; koje je tužitelj odradio na blagdane i druge neradne dane koji su padali od ponedjeljka do petka, a imaju tretman prekovremenih sati.

13. Čanak 44. st. 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ br. 104/13., dalje KU/13) i čl. 38. st. 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ br. 112/17 i 12/18., dalje KU/17) propisuju da se prekovremenim radom kada je rad službenika organiziran u turnusu smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

13.1. Čanak 44. st. 12. KU/13 i čl. 38. st. 12. KU/17 propisuje da su redovni mjesečni fond radnih sati, sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

14. Na temelju citiranih odredbi KU-a sud izvodi slijedeće zaključke: da se redovni mjesečni fond radnih sati dobije na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati, a isti ne uključuje blagdane koji „padaju“ od ponedjeljka do petka već samo radne dane; da su prekovremeni sati rada svi sati rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, bez obzira radi li se o satima odrađenima za vrijeme radnih dana ili o satima odrađenima za vrijeme blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i za Uskrs.

15. Kako bi se utvrdilo je li tuženica obračunala i isplatila tužitelju ostvareni prekovremeni rad u skladu s odredbama čl. 44. KU-a, sud je izveo dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku financijsko-računovodstvene struke M. D..

16. Sudska vještakinja M. D. podnijela je pisani Nalaz i mišljenje 16.9.2019. u kojem navodi da je vještačenja provela na temelju dokumentacije priložene spisu tj. obračunskih lista, evidencija o korištenju radnog vremena po mjesecima, mjesečnih evidencija dolazaka i odlazaka s posla i radnih naloga. U Tablici 1. (list 351-353 spisa) sudska vještakinja je prikazala podatke o ostvarenim radnim satima tužitelja u utuženom razdoblju specificirajući ih po mjesecima i kategoriji rada (mjesečni fond sati, mjesečni sati redovnog rada, ostvareni sati rada, godišnji odmor i plaćeni dopust, prekovremeni sati, sati rada noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, itd.).

16.1. Vještakinja D. daje mišljenje da je tužitelj kod tuženice u spornom razdoblju ostvario 168 prekovremenih sati rada, kao razlika između ostvarenog i redovnog mjesečnog fonda sati rada. Od toga da je tužitelju ostalo neisplaćeno 84 sata rada, odnosno manja bruto plaća u ukupnom bruto iznosu od 4.468,78 kn, sve kako je prikazano u Tablici br. 2. Vještva (list 354 spisa).

16.2. Nadalje, tužitelj da je kod tuženice u spornom razdoblju ostvario 268 sati rada na blagdane i neradne dane utvrđene zakonom, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a za koje tužitelj traži da mu se obračunaju kao prekovremeni rad. Sudska vještakinja navodi da je postupila po prijedlogu tužitelja, ne ulazeći u osnovanost zahtjeva pa je obračunala sve sate rada na blagdane i neradne dane koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka kao prekovremene u ukupnom bruto iznosu od 13.675,48 kn sve kako je prikazano u Tablici br. 3. Vještva (list 355 spisa).

17. Tužitelj je u podnesku od 25.10.2019. prigovorio na takav nalaz i mišljenje jer je sudska vještakinja u tablicama iskazivala razliku ostvarenih i isplaćenih prekovremeni sati na način da je prikazivala minus i da je vršila prijeboj novčanih potraživanja.

17.1. Tuženica u podnesku od 12.11.2019. osporava u cijelosti financijsko vještačenje jer da je tužitelj nesporno iskoristio 7 radnih dana (56 sati ostvarenog prekovremenog rada) pa da je vještakinja ostvarene i iskorištene slobodne dane u obvezi uzeti u obzir prilikom obračuna neplaćenih prekovremenih sati u smislu odredbe čl. 44. st. 14. KU-a. Kao dokaz o navedenom dostavlja Zamolbe za korištenje slobodnih radnih dana prema ostvarenom višku sati (list 382-386 spisa), a koje dokaze sud nije uzeo u obzir iz razloga navedenih u obrazloženju ove odluke pod točkom 8.3.

18. Sudska vještakinja je pozvana na očitovanje pa je dana 11.12.2019. u spis podnijela pisanu Dopunu nalaza i mišljenja u kojoj navodi da je po prijedlogu tužitelja izvršila obračun bez da prikazuje minuse i vrši prijeboj novčanih potraživanja pa je pod varijantom Ad 1) obračunala neplaćene prekovremene sate za utuženo razdoblje u ukupnom bruto iznosu od 6.057,74 kn.

18.1. Pod varijantom Ad 2) sudska vještakinja je u obračun uzela u obzir iskorištene slobodne dane, sve na temelju obračunskih lista, evidencija o korištenju radnog vremena po mjesecima, mjesečnih evidencija dolazaka i odlazaka s posla i radnih naloga i primjenom odredbe čl. 44. st. 14. KU-a koji propisuje da umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1.5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) pa je utvrđeno da tužitelju za utuženo razdoblje nije isplaćen ukupan bruto iznos od 5.169,74 kn na ime prekovremenih sati rada, u pojedinačnim mjesečnim iznosima kako je to prikazano na str. 3. Dopune nalaza i mišljenja od 11.12.2019. (st. 393. spisa). Naime, tužitelju da je u spornom razdoblju ostvario sveukupna 252 prekovremena sata, od čega mu je isplaćeno 168 sati, 56 je iskorišteno preko slobodnih dana, a da je preostalo za isplatu 28 sati prekovremenog rada.

18.2. Nadalje, sudska vještakinja prilaže i Tablicu 2A (list 394) u kojoj je potraživanje tužitelja obračunala u ukupnom bruto iznosu od 1.373,82 kn, a iz koje tablice je razvidno da je sudska vještakinja iskazivala razliku ostvarenih i isplaćenih prekovremeni sati na način da je prikazivala minus i da je vršila prijeboj novčanih potraživanja.

19. Tužitelj je nakon toga određeno postavio tužbeni zahtjev podneskom od 2.3.2020. i zatražio isplatu ukupnog bruto iznosa od 13.675,48 kn po utuženoj osnovi i za utuženo razdoblje.

20. Međutim, sud je na temelju odredbe čl. 259. st. 1. ZPP-a rješenjem od 22.5.2022. zatražio od sudskog vještaka razjašnjenje i dopunu nalaza i mišljenja, a nakon čega je sudska vještakinja u spis dostavila dodatnu Dopunu Nalaza i mišljenja od 7.9.2020.

20.1. U varijanti Ad 1) sudska vještakinja je kao prekovremene sate rada obračunala sve sate rada duže od redovnog mjesečnog fonda radnih sati tijekom radnog djela tjedna u ukupnom bruto iznosu od 5.169,74 kn. U varijanti Ad 2) sudska vještakinja je kao prekovremene sate rada obračunala sve sate rada duže od redovnog mjesečnog fonda radnih sati tijekom blagdana ili drugog neradnog dana utvrđenog zakonom koji pada od ponedjeljka do petka u ukupnom bruto iznosu od 3.652,72 kn. U varijanti Ad 3) sudska vještakinja je zbrojila iznose iz 1. i 2. varijante pa je dobiven bruto iznos od 8.822,46 kn.

21. Tužitelj nije ima primjedbi na dodatnu Dopunu Nalaza i mišljenja od 7.9.2020. te je u skladu s obračunom iz varijante Ad 3) podneskom od 23.11.2020. zatražio isplatu po osnovi neplaćenih prekovremenih sati bruto iznos od 8.822,46 kn.

21.1. Tuženica, s druge strane, u podnesku od 9.10.2020. navodi kako s e protivi izračunu neplaćenih prekovremenih sati rada odrađenih iznad RMFRS tijekom radnog dijela tjedna u točki Ad1). Naime, vještakinja da u navedenoj točci utvrđuje neplaćene prekovremene sate rada u utuženom razdoblju, ali iste ne umanjuje prekovremene sate rada koje je tužitelj iskoristio kroz institut slobodnih dana. Tužitelj da je iskoristio 7 slobodnih dana, a što da proizlazi iz Zamolbe za korištenje slobodnih radnih dana prema ostvarenom višku sati i iz Evidencije o radnom vremenu, dok da je vještakinja u ovoj točci priznala samo dva slobodna dana iskorištena 29.9.2016. i 13.2.2017. Isto tako, tuženica odbacuje vještakov obračun neplaćenih prekovremenih sati u točki Ad 2) jer da je vještak svaki rad odrađen tijekom blagdana ili drugog neradnog dana utvrđenog zakonom koji pada od ponedjeljka do petka obračunao kao prekovremeni, umjesto da ga takvim tretira damo u situaciji ako broj njegovih stvarno odrađenih sati prijeđe mjesečni fond radnih sati ili ukoliko odradi više sati u danu od dnevnog radnog vremena. Posljedično navedenom, tuženica se protivi obračunu pod točkom Ad 3) u kojem je vještakinja zbrojila potraživanja iz točke Ad1) i Ad2).

22. Po prijedlogu tuženice pozvana je vještakinja M. D. da dodatno obrazloži svoje mišljenje pa je vještakinja 8.3.2022. u spis dostavila posljednju Dopunu nalaza i mišljenja pa vještakinja pod točkom Ad 1) navodi da je obračun prekovremenih sati u ukupnom bruto iznosu od 5.169,74 kn izvršila na temelju utvrđenja da je tužitelj u spornom razdoblju ostvario sveukupna 252 prekovremena sata, od čega mu je isplaćeno 168 sati, a 56 je iskorišteno preko slobodnih dana pa da je preostalo za isplatu 28 sati prekovremenog rada. Takvim izračunom, bez prikazivanja minusa i prijeboja potraživanja, utvrđeno je da je tužitelju isplaćena manja bruto plaća u iznosu od 5.169,74 kn.

22.1. U slučaju da se vrši prijeboj sati te prenosi manjak ostvarenih sati u jednom mjesecu u idući kalendarski mjesec i pokriva ih se viškom ostvarenih sati u tom mjesecu, a kako to predlaže tuženica, u tom slučaju sudska vještakinja navodi, da bi potrživanje tužitelja iznosilo 1.373,82 kn bruto.

23. Nakon tako provedenog sudskog vještačenja tužitelj je podneskom od 3.5.2022. konačno postavio tužbeni zahtjev pa je za razdoblje od svibnja 2013. do zaključno sa siječnjem 2017. zatražio isplatu po utuženoj osnovi bruto iznos od 5.169,74 kn, a što je u skladu s obračunom iz varijante Ad 2) Dopune nalaza i mišljenja od 11.12.2019, a koji nalaz je sudska vještakinja dodatno obrazložila posljednjom Dopunom nalaza i mišljenja od 8.3.2022.

24. Sud kao ispravnu varijantu obračuna potraživanja tužitelja prihvaća onu iz varijante Ad 2) Dopune nalaza i mišljenja od 11.12.2019, dodatno obrazložene posljednjom Dopunom nalaza i mišljenja od 8.3.2022. U toj varijanti, sudska vještakinja je obračun izvršila u skladu s odredbama čl. 44. st. 1. i st. 14 KU-a i to na temelju obračunskih lista, evidencija o korištenju radnog vremena po mjesecima, mjesečnih evidencija dolazaka i odlazaka s posla i radnih naloga, odnosno dokaza predloženih i dostavljenih u spis do zaključenja prethodnog postupka.

25. Kako je tužitelj tužbeni zahtjev postavio u skladu s varijantom obračuna koju sud prihvaća kao ispravnu, valjalo ga je prihvati kao osnovan.

26. Tužitelju je na svaki pojedinačni dio iznosa priznata zatezna kamata tekuća od 16-og dana u idućem mjesecu (čl. 84. st. 3. Zakona o radu, "Narodne novine" br. 149/09., 61/11., čl. 92. st. 3. Zakona o radu, „Narodne novine“ br. 93/14., 127/17.), izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak prema odredbama članka 14. i 45. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14. i 136/15. – dalje ZPD).

27. Kod odluke o parničnom trošku za navesti je da je vrijednost predmeta spora je iznosila 13.675,48 kn. S obzirom da je tužitelj navedeni zahtjev snizio na iznos od 8.822,46 kn podneskom od 23.11.2020., tuženica je u odnosu na povučeni dio tužbenog zahtjeva osnovano i u skladu sa člankom 193. stavak 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19., u tekstu ZPP) na ročištu od 9.2.2021. zatražila naknadu parničnog troška.

27.1. Primjenom odredbe članka 158. stavak 1. u vezi članka 193. stavak 3. i 4. ZPP- a, tuženici pripada pravo na naknadu parničnog troška do 23.11.2020. u odnosu na povučeni zahtjev u iznosu od 4.853,02 kn (13.675,48 kn - 8.822,46 kn), a od 23.11.2020. do 3.5.2020. kada je tužitelj dodatno snizio zahtjev na iznos od 5.169,74 kn, tuženici pripada pravo na naknadu parničnog troška u odnosu na povučeni zahtjev u iznosu od 8.505,75 kn (13.675,48 kn - 5.169,74 kn), koji trošak je odmjeren primjenom članka 155. i članka 163. ZPP te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22).

27.2. Trošak tuženice odnosi se na sastav odgovora na tužbu 50 bodova, sastav podneska od 28.12.2018. - 12,5 bodova (Tbr. 8. t. 3. Tarife), sastav podneska od 5.2.2019. - 12,5 bodova (Tbr. 8. t. 3. Tarife), sastav podnesaka od 12.11.2019., 14.10.2020. i 9.10.2020. – za svaki 50 bodova, pristup na ročišta od 14.11.2018., 7.2.2019., 24.4.2019., 13.11.2019., 20.5.2020. i 15.10.2020. – za svako 50 bodova, pristup na ročište od 25.2.2020. – 12,5 bodova (Tbr. 9. t. 5. Tarife) te za pristup na ročište od 9.2.2021. – 75 bodova ili sveukupno 600 bodova, a uz obračun po Tbr. 50 Tarife iznosi 6.000,00 kn što čini opravdanom ukupnu naknadu parničnog troška tuženici. Tuženici nije priznat trošak sastava podneska od 18.4.2019. jer taj podnesak nije podnesen u spis.

27.3. Tužitelju temeljem odredbe članka 154. st. 1. ZPP-a pripada naknada parničnog troška prema vrijednosti konačno postavljenog zahtjeva. Trošak tužitelja se u predmetnom sporu radi isplate iznosa od 5.169,74 kn prema popisanom trošku odnosi na sastav prijedloga za mirno rješenje spora, za sastav tužbe i za sastav podnesaka od 19.10.2018., 25.10.2019., 2.3.2020. i 23.11.2020. – za svaku radnju 75 bodova, za sastav podnesaka od 3.12.2018. i 14.2.2019. – za svaku radnju 18,75 bodova (Tbr. 8. t. 3. Tarife), pristup na ročišta od 14.11.2018., 7.2.2019., 24.4.2019., 13.11.2019., 20.5.2020.,15.10.2020., 9.2.2021. i 4.5.2022. – za svako 75 bodova, pristup na ročište od 25.2.2020. – 18,75 bodova (Tbr. 9. t. 5. Tarife), pristup ročištu za objavu odluke – 37,5 bodova ili sveukupno 1.125 bodova, a uz obračun po Tbr. 50 Tarife iznosi 11.250,00 kn. Primjenom Tbr. 42 Tarife ukupan iznos uvećan za 25% PDV-a iznosi 14.062,50 kn.

27.4. Po odbitku utvrđene naknade parničnog troška tuženici u iznosu od 6.000,00 kn od navedene naknade parničnog troška tužitelju u iznosu od 14.062,50 kn, preostaje razlika od 8.062,50 kn, a na koji iznos je valjalo pridodati 2.500,00 kn na ime troška vještačenja pa se dobije 10.562,50 kn kao pripadajući iznos naknade parničnog troška tužitelju.

28. Na određeni parnični trošak tužitelju pripadaju zakonske zatezne kamate od presuđenja pa do isplate na temelju odredbe 30. st. 2. Ovršnog zakona ( "Narodne novine" br. 112/12., 25/13.,93/14., 55/16., 73/17.).

29. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Split, 13. svibnja 2022.

s u t k i nj a

mr.sc. Ivana Erceg Ćurić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

-pun. tužitelja

-ODO

-spis

Broj zapisa: eb30c-0b342

Kontrolni broj: 05af8-0fd77-c6186

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=IVANA ERCEG ĆURIĆ, L=SPLIT, O=OPĆINSKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.