Republika Hrvatska

Gž-430/2022-2

Županijski sud u Šibeniku

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sucu Goranu Stošiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: A. L. O. d.d., OIB: …, Z., koga zastupaju po punomoći odvjetnici u OD „G. i partneri“ iz Z., protiv tuženika: 1. G. K., OIB: …, K., koga zastupa punomoćnica M. G.-B. odvjetnica u P. i 2. Ž. u. za c. P.- s.ž., OIB:… iz P., koju zastupa punomoćnik D. B., odvjetnik u P., radi smetanja posjeda prava stvarne služnosti, rješavajući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Požegi broj Psp-8/2020 od dana 23. ožujka 2022. godine, dana 13. svibnja 2022. godine,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Požegi broj Psp-8/2020 od dana 23. ožujka 2022. godine.

II. Odbijaju se zahtjevi stranaka za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je tužbeni zahtjev za utvrđenje da su tuženici dana 12. listopada 2020. godine smetali tužitelja u posljednjem, mirnom i faktičnom posjedu stvarne služnosti prolaza i provoza preko nekretnine oznake čest. broj 1696/3 upisane u zk.ul. broj 2262 k.o. K., koja u naravi predstavlja prolaz do nekretnine oznake čest. br. 546/1 upisane u zk.ul. broj 1630 k.o. Kutjevo u vlasništvu tužitelja, na način da su postavili rubnjake, zatim zeleni razdjelni pojas i pješački nogostup koji je od prilaznog puta dvorcu viši za 40 cm, te su na taj način onemogućili pristup vozilima, odnosno prolaz i provoz u dvorište nekretnine čest. broj 1696/3 k.o. K., pa da im se naloži uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da rubnjake, zeleni razdjelni pojas i pješački nogostup izniveliraju na razinu prometnice - ulice Z. T., te da im se zabrani svako takvo i slično smetanje (točka I. izreke) Ujedno je obvezan tužitelj nadoknaditi parnične troškove tuženiku ad 1. i tuženiku ad 2. svakom u iznosu od 2.500,00 kuna (točka II. izreke).

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio tužitelj pobijajući ga zbog žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. U odgovorima na žalbu tuženici ad 1. i ad 2. su predložili da se žalba kao neosnovana odbije i potvrdi prvostupanjsko rješenje.

4. Žalba nije osnovana.

5. Nije u pravu tužitelj kada prvostupanjsko rješenje pobija zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 11. u vezi članka 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP), jer, suprotno žalbenim navodima, pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati. Naime, ne stoji žalbeni prigovor da je pobijano rješenje nerazumljivo jer da prvostupanjski sud nije naveo koje je materijalnopravne propise primijenio, budući da se to može razumjeti iz teksta obrazloženja prvostupanjskog rješenja.

5.1. Neutemeljen je i daljnji žalbeni prigovor koji ističe tužitelj u okviru navedenog žalbenog razloga – da prvostupanjski sud u svojoj odluci nije naveo razloge zbog kojih „predložene dokaze od strane tužitelja posebno provođenje očevida na licu mjesta uz prisutnost vještaka geodetske struke nije izveo“, jer iz razloga pobijanog rješenja jasno proizlazi da je sud prvog stupnja navedene dokaze smatrao nevažnim za utvrđenje odlučnih činjenica, a time nije počinjena ni daljnja bitna povreda odredba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP – jer o tome koje će predložene dokaze izvesti radi utvrđivanja spornih činjenica odlučuje sud (članak 220. stavak 2. ZPP).

5.2. Iz tih razloga, a budući da u pobijanom rješenju, kao ni u postupku koji je prethodio njegovom donošenju, prvostupanjski sud nije počinio ni koju od bitnih povreda odredaba postupka iz člana 354. stavka 2. ZPP na koje žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti, to je žalba podnesena zbog tog žalbenog razloga neosnovana.

6. Nije u pravu tužitelj ni kada pobija prvostupanjsko rješenje zbog žalbenih razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.

6.1. Naime, prvostupanjski sud je ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove valjane ocjene (članak 8. ZPP) pravilno utvrdio činjenično stanje - da je tužitelj vlasnik i posjednik kčbr. 546/1 k.o. K., da ta nekretnina u naravi predstavlja park, dvorište te Zgradu spomeničke baštine Dvorac K. Z. T. 3, da je sporna kčbr. 1696/3 k.o. K. u zemljišnoj knjizi upisana kao „mjesni prostor u društvenom vlasništvu i u općoj upotrebi“, a u katastru kao „ulica u mjestu“, u posjedu – „dobro u općoj upotrebi – putevi“, da je u naravi javna prometnica, te da je radnje za koje tužitelj tvrdi da predstavljaju čin smetanja posjeda stvarne služnosti prolaza i provoza izvršio tuženik ad 2. građenjem kružnoga toka s pripadajućom infrastrukturom (rubnjaci, pješačka staza).

6.2. Odredbom članka 101. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj 84/11 i dr.) propisano je da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, te se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave, niti se na nju mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevine sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave pod uvjetom da takve izgrađene građevine ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste.

6.3. Prema odredbi članka 35. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14; dalje: ZV) svatko ima pravo na stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske koje su namijenjene za uporabu svih (javna dobra u općoj uporabi) služiti se na način koji je radi ostvarenja te namjene odredilo tijelo ili ustanova kojoj su dane na upravljanje, odnosno tijelo nadležno za određivanje namjene, koje njima neposredno upravlja, a ako nije što posebno propisano zakonom, na javna dobra u općoj uporabi na odgovarajući se način primjenjuju pravila koja vrijede za opća dobra, dok je stavkom 8. toga članka ZV određeno da se na pravo vlasništva jedinica lokalne samouprave na odgovarajući način primjenjuju pravila o vlasništvu Republike Hrvatske, ako nije što drugo određeno zakonom, niti proizlazi iz naravi tih osoba.

6.4. Kraj takvog stanja stvari, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da su radnje tuženika koje tužitelj u tužbi označava kao čin smetanja posjeda izvršene na dijelu javne prometnice koja prolazi kroz naselje - kružnom toku kojim se obavlja javni promet, pa je pravilnom primjenom materijalnog prava odbio tužbeni zahtjev, zaključivši da se na javnom dobru u općoj uporabi ne može steći posjed prava shodno odredbi članka 16. ZV, a niti u sudskom postupku s uspjehom ostvarivati posjedovna zaštita u smislu odredbe članka 22. ZV.

6.5. Stoga nisu ostvareni ni žalbeni razlozi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

7. Zakonita je i odluka o parničnom trošku, kako u odnosu na osnov (članak 154. stavak 1. ZPP), tako i u pogledu visine odmjerenih troškova tuženika ad 1. i ad 2. (članak 155. stavak 1. ZPP).

8. Slijedom navedenog, neosnovanu žalbu tužitelja je valjalo odbiti, potvrditi prvostupanjsko rješenje i temeljem članka 380. točka 2. ZPP riješiti kao u točki I. izreke.

9. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 166. stavka 1. ZPP. Tužitelja je valjalo odbiti sa zahtijevanim troškovima žalbe, jer sa podnesenom žalbom nije uspio (članak 154. stavak 1. ZPP), dok su zahtjevi tuženika također odbijeni, jer njihovi zahtijevani troškovi nisu opravdani (članak 155. ZPP), budući da odgovori na žalbu nisu bili potrebni za odlučivanje o podnesenom pravnom lijeku.

9.1. Zbog izloženog je, o zahtjevima stranaka za naknadu troškova žalbenog postupka, riješeno kao u točki II. izreke.

U Šibeniku, 13. svibnja 2022. godine

SUDAC

Goran Stošić