Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Kž-160/2022-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca Marija Kovača, predsjednika vijeća, te sudaca Miroslava Jukića i Vlaste Šimenić-Kovač, članova vijeća, uz sudjelovanje Sonje Fićok, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. V.K., OIB: ..., zbog kaznenog djela iz čl. 139. st. 3. Kaznenog zakona ("Narodne novine", br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 – dalje u tekstu KZ/11), odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i optuženika, podnesenim protiv presude Općinskog kaznenog suda u Z. od 3. rujna 2021. poslovni broj K-1396/2021- 17, u sjednici vijeća održanoj 13. svibnja 2022.,
p r e s u d i o j e
Odbijaju se žalbe državnog odvjetnika i opt. V.K., kao neosnovane, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog kaznenog suda u Z., proglašen je krivim opt. V.K. zbog kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnja iz čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11, te je na temelju čl. 139. st. 3. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci, a na temelju čl. 56. st. 1., 2. i 3. KZ/11 optuženiku je izrečena uvjetna osuda s rokom provjeravanja od 2 (dvije) godine, te pod daljnjim uvjetom da se podvrgne izvršenju sigurnosne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana iz čl. 70. st. 1. KZ/11.
1.1. Na temelju čl. 70. st. 1., 2. i 3. KZ/11 okr. V.K. izrečena je sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana koja će se izvršavati u zdravstvenoj ustanovi pod uvjetima određenim posebnim propisima, time da mjera može trajati do proteka roka provjeravanja, a najdulje 2 (dvije) godine.
1.2. Na temelju čl. 58. st. 5. ZKP/08 sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne zatvora ukoliko optuženik krši obvezu određenu sigurnosnom mjerom, ako se ne podvrgne obveznom psihosocijalnom tretmanu ili isti prekine.
1.3. Na temelju čl. 54 KZ/11 u izrečenu kaznu zatvora opt. V.K. se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru i u istražnom zatvoru od 16. travnja do 3. rujna 2021..
1.4. Na temelju čl. 148. st. 6. u vezi čl. 145. st. 2. t. 1., 6. i 7. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 – dalje u tekstu ZKP/08) opt. V.K. je u cijelosti oslobođen naknade troškova kaznenog postupka.
2. Protiv te presude žali se državni odvjetnik, zbog odluke o "kaznenoj sankciji", s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i optuženiku izrekne kaznu zatvora u dužem trajanju.
2.1. Protiv te presude žali se opt. V.K. po braniteljici V.G.-Z., odvjetnici iz Z., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kaznenoj sankciji, s prijedlogom da se pobijana presuda "ukine ili da se preinači u odluci o uvjetnoj osudi".
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Na temelju čl. 474. st. 1. ZKP/08 spis je dostavljen na dužno razgledanje Županijskom državnom odvjetništvu u O..
5. Žalbe nisu osnovane.
6. Opt. V.K. u uvodu žalbe po branitelju navodi da se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka jer da prvostupanjska presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, da su navedeni razlozi nejasni, da postoji znatna proturječnost o odlučnim činjenicama navedenim u razlozima i sadržaja zapisnika o provedenim dokazima, čime se parafrazira zakonski tekst bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 11. ZKP/08, a onda se u žalbi s tim u vezi navodi da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da je optuženik ostvario subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela za koje je proglašen krivim. Takav žalbeni navod opt. K. ne predstavlja navedenu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka već prigovor pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja. Ispitujući pobijanu presudu u tome dijelu po službenoj dužnosti ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da pobijana presuda nema nejasnoća ni proturječnosti, a sadrži valjane razloge i o činjenicama i o pravnim pitanjima, tako da nije počinjena niti bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 11. ZKP/08 koju u žalbi ističe optuženik, a niti koja druga iz čl. 467. st. 1. t. 1. ZKP/08, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, niti da bi na štetu optuženika bio povrijeđen kazneni zakon.
7. Opt. K. se žali zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ali ne navodi koju odlučnu činjenicu prvostupanjski sud nije utvrdio. Optuženik žalbom osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući u suštini drugačiju ocjenu izvedenih dokaza. Međutim, prvostupanjski sud je pozorno ocijenio obranu opt. K. koji ne osporava da je kritične zgode došao u prostorije Centra za socijalnu skrb, da je bio nezadovoljan iznosom novca koji mu je na temelju rješenja o priznavanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu i doplatu za pomoć i njegu, trebao biti isplaćivan, te da je glasno govoreći, što inače čini jer ima znatno oštećenje sluha, negodovao zbog toga obraćajući se jednoj od socijalnih radnica koju znao od ranije i koju je zapamtio po tome što je na sebi imala bundu, a što se odnosilo na ošt. B.H.A., a ne poriče da bi tom prigodom između ostalog rekao oštećenici "da li trebam početi tu ubijati da dobijem dovoljno novca... ja imam pet dijagnoza i to za mene nije nikakav problem". Prihvaćajući kao vjerodostojne iskaze svjedoka ošt. B.H.A., svjedokinja R.T. i J.S., prvostupanjski sud je utvrdio da je opt. K. kritične zgode socijalnoj radnici ošt. B.H.A., između ostalog, uputio i naprijed navedene riječi, zbog čega u tome dijelu nije prihvatio kao vjerodostojnu obranu optuženika. Vještačenjem po vještaku psihijatru dr. G.M. prvostupanjski sud je utvrdio da opt. K. boluje od trajne duševne bolesti paranoidne shizofrenije i disocijalnog poremećaja ličnosti, zbog čega su njegova sposobnosti da shvati značenje svog djela i da upravlja svojim postupcima bili bitno smanjeni. Mišljenje vještaka da je zbog navedenog zdravstvenog stanja i opasnosti od ponavljanja djela prema optuženiku opravdano izreći mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja, koje se može provoditi na slobodi tzv. ambulantnim tipom. Uvidom u medicinsku dokumentaciju Kliničkog bolničkog centra S.M. Z. prvostupanjski sud je utvrdio da je optuženik višekratno bio liječen zbog paranoidne shizofrenije i disocijalnog poremećaja ličnosti, te da mu je za nastavno liječenje propisana i odgovarajuća terapija. O tome je prvostupanjski sud naveo valjane razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, a koji nisu dovedeni u sumnju žalbenim navodima optuženika.
8. Pravilno je prvostupanjski sud djelo za koje je opt. V.K. proglasio krivim kvalificirao kao kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11. To zbog toga što je opt. K. kritične zgode oštećenoj socijalnoj radnici u vezi s njenim radom, uputio naprijed navedene riječi kojima se prijeti usmrćenjem, a koje su objektivno podobne da kod oštećenice izazovu osjećaj uznemirenosti i straha.
9. Nisu osnovane žalbe državnog odvjetnika i optuženika zbog odluke o uvjetnoj osudi. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio i pravilno vrednovao sve okolnosti o kojima ovisi izbor vrste i mjere kazne. Pravilnom ocjenom tih okolnosti prvostupanjski sud opt. V.K. za kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11, na temelju tog zakonskog propisa osudio na kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci, a na temelju čl. 56. KZ/11 optuženik izrekao uvjetnu osudu s primjernim rokom provjeravanja od dvije godine, i uz uvjet da se podvrgne odgovarajućem liječenju iz izrečene sigurnosne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana iz čl. 70. KZ/11. O tome je prvostupanjski sud naveo iscrpne, valjane i provjerljive razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud i na koje se upućuje radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja.
10. I prema nalaženju ovog drugostupanjskog suda izrečenom uvjetnom osudom uz daljnji uvjet podvrgavanju odgovarajućih liječenja iz izrečene sigurnosne mjere, u odnosu na konkretnog optuženika ostvarit će se svrha kažnjavanja izražavanjem društvene osude zbog počinjenog kaznenog djela, jačanjem povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecajem na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenog djela i o pravednosti kažnjavanja, uz omogućavanje optuženiku da se ponovno uključi u društvo (čl. 41. KZ/11).
11. Slijedom navedenog, žalbe državnog odvjetnika i optuženika nisu osnovane, tako da je žalbu valjalo odbiti i na temelju čl. 482. ZKP/08 odlučiti kao u izreci.
Osijek, 13. svibnja 2022.
Predsjednik vijeća
Mario Kovač, v.r.
