Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 4 Pn-174/21-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu po sutkinji Karmen Ošpuh, kao sucu pojedincu, po prijedlogu odluke više sudske savjetnice - specijalistice Helene Đud, u pravnoj stvari tužitelja Zavod, OIB …, Z., kojeg zastupa punomoćnica N. I. K., protiv tuženice C. o. d.d., OIB …, Z., koju zastupaju generalni punomoćnici iz OD Ć. i Š., odvjetnici u Z., radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave 30. ožujka 2022. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i tuženika te objave presude 12. svibnja 2022.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku C. o. d.d. Z. da isplati tužitelju Zavodu, Z. iznos od 25.823,36 kn (slovima: dvadeset pet tisuća osamsto dvadeset tri kune i trideset šest lipa) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 20. listopada 2021. do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je ovome sudu 20. prosinca 2021. podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete. Činjenično obrazlažući predmet spora navodi da se njegovo potraživanje odnosi na isplatu iznosa obiteljske mirovine isplaćene korisnici B. J. u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 30. rujna 2021. u ukupnom iznosu od 25.823,36 kuna.

1.1. Tužitelj u tužbi navodi da je osiguranik tužitelja D. J. 16. veljače 1995. smrtno stradao u prometnoj nesreći koju je uzrokovao M. M.. Rješenjem tužitelja broj … od 25. rujna 1996. priznato je članovima obitelji umrlog osiguranika pravo na obiteljsku mirovinu. Tuženik je tužitelju naknadio štetu koja je nastajala isplatama obiteljskih mirovina do 31. prosinca 2014. Tužitelj je za daljnju štetu nastalu isplatom obiteljske mirovine obitelji pokojnog osiguranika za razdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2018. isplatio djelomično te je za ostatak štete u tijeku spor kod Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj Pn- 90/2019. Odštetnim zahtjevom od 30. rujna 2021. pozvao tuženika da mu podmiri štetu koja je nastala isplatom obiteljske mirovine u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 30. rujna 2021., uzimajući u obzir suodgovornost pokojnog osiguranika tužitelja od 30%, u iznosu od 68.862,30 kn (98.374,71 x 70%). Tuženik je djelomično podmirio dug tužitelju u iznosu od 43.038,94 kn tako da je ostalo nepodmireno potraživanje u iznosu od 25.823,36 kn.

1.2. Predlaže da sud na temelju čl. 161. i 164. Zakona o mirovinskom osiguranju usvoji tužbeni zahtjev i na ime naknade štete naloži tuženiku isplatu iznos od 25.823,36 kuna zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja, odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja, doprinos poginulog osiguranika tužitelja D. J. štetnom događaju od 30% te činjenicu da je tužitelj obitelji poginulog priznao pravo na obiteljsku mirovinu zbog ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju.

2.1. Međutim, tuženik osporava obvezu tužitelju nadoknaditi štetu u punom iznosu isplaćene mirovine te smatra da tužitelj ima pravo samo na naknadu štete u razmjernom dijelu isplaćenog iznosa mirovine. Osporava da bi se primjenjivao zakon koji je bio na snazi u vrijeme donošenja rješenja o obiteljskoj mirovini ili onaj koji je na snazi u trenutku isplate svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa, već se primjenjuje zakon koji je na snazi u trenutku predmetnog štetnog događaja s osnova kojeg se utvrđuje obveza isplata mirovina tužitelja od 16. veljače 1995. te da se za prosuđivanje o osnovanosti osnove mora primjenjivati Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj: 9/94) koji propisuje da Zavod ima pravo zahtijevati naknadu stvarne štete u razmjernom iznosu. Predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan.

3. U dokaznom postupku sud je pročitao dokumentaciju tužitelja (str. 4-46 spisa). Druge dokaze sud nije provodio jer je tužitelj na ročištu održanom 30. ožujka 2022. izjavio da odustaje od dokaznog prijedloga dokaznog prijedloga da se izvrši uvid u spis Županijskog suda u Zadru broj Kir-85/95, da se pribavi spis osiguranika tužitelja 11559 kao i da se provede dokaz financijskim vještačenjem, a činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno za donošenje pravilne i zakonite odluke.

4. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sve u smislu čl. 8. ZPP sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom iznosa obiteljske mirovine isplaćene korisnici B. J. u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 30. rujna 2021. u ukupnom iznosu od 25.823,36 kuna.

6. Između stranaka nisu sporni pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja, odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja, doprinos poginulog osiguranika tužitelja D. J. štetnom događaju od 30% te činjenicu da je tužitelj obitelji poginulog priznao pravo na obiteljsku mirovinu zbog ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju.

7. Između stranaka je sporno je li tuženik u obvezi tužitelju nadoknaditi štetu nastalu isplatama obiteljske mirovine obzirom na prigovor tuženika da tužitelj ima pravo samo na naknadu štete u razmjernom dijelu isplaćenog iznosa mirovine, obzirom da se prema pravnom stajalištu tuženika na potraživanje proizašlo iz štetnog događaja od 16. veljače 1995. primjenjuje materijalno pravo koje je bilo na snazi u vrijeme njegovog nastanka, a to su odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj: 9/94) koji propisuje da Zavod ima pravo zahtijevati naknadu stvarne štete u razmjernom iznosu.

7.1. S druge strane, tužitelj tvrdi da mu šteta nije nastala danom štetnog događaja, već da mu šteta (kao umanjenje imovine) nastaje prilikom isplate svakog davanja iz mirovinskog osiguranja – isplate obiteljske mirovine te da se ima primijeniti odredba čl. 161. st. 1., st. 2. i čl. 164. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13 - koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014.) temeljem koje zahtijeva naknadu stvarne štete u punom iznosu.

7.2. Tuženik ujedno osporava zahtjev tužitelja za utuženo razdoblje jer je rješenjem tužitelja od broj … od 25. rujna 1996. pravo na obiteljsku mirovinu priznato djeci osiguranika tuženika koji su do 1. siječnja 2019. navršili 26. godina života zbog čega smatra da više nemaju pravo na isplatu obiteljske mirovine.

8. Kao mjerodavnu odredbu u ovoj pravnoj stvari sud nalazi čl. 161. st. 1. i st. 2. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13

, 151/14, 33/15,

93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21.; u nastavku ZOMO/2013) kojim je u bitnome propisano da Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja. Naknada stvarne štete, koju Zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima iz ovoga Zakona, obuhvaća ukupne svote davanja i troškove koji se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja, između ostalog, novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na obiteljsku mirovinu u punom iznosu sve dok traje isplata obiteljske mirovine bez obzira na to bi li umrli osiguranik, da je živ, ispunio uvjete za ostvarivanje prava na prijevremenu ili starosnu mirovinu. Stavkom 4. istog članka zavod može zahtijevati plaćanje naknade štete u ukupnom iznosu i neposredno od društva za osiguranje.

9. Naime, prema pravnom shvaćanju ovoga suda šteta kao relevantna činjenica prema vremenu čijeg nastanka se određuje koja će se odredba primijeniti, za tužitelja nastaje prilikom isplate svake invalidske mirovine, pa se, u konkretnom slučaju, za utvrđivanje osnove i visine nastale štete za tužitelja, kao i općenito za sve sporove za naknadu štete koja nastaje tužitelju, kao lex specialis primjenjuje Zakon o mirovinskom osiguranju, te su zbog toga za naknadu štete u ovome predmetu (s obzirom na razdoblje nastanka štete - trenutak isplate mirovine od 2019. do 2021.) mjerodavne odredbe ZOMO/2013), a koji je zakon stupio na snagu 1. siječnja 2014., a kako je to propisano odredbom čl. 192. navedenog Zakona.

10. Rezimirajući iznijeto, za isplatu naknade štete mjerodavan zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete, međutim, ne u vrijeme nastanka štetnog događaja u vidu prometne nezgode 1995., a kako to tvrdi tuženik, nego štete koja je nastajala tužitelju prilikom isplate svake obiteljske mirovine, pa se na konkretni tužbeni zahtjev ne primjenjuju odredbe Zakona o obveznom osiguranju u prometu, a jednako tako niti odredbe o mirovinskom osiguranju koje su bile na snazi u vremenu prije izvršenih isplata, a posebno ne u vrijeme nastanka štetnog događaja iz 16. veljače 1995.

11. Valja dodati da je u odluci Rev-2530/2018 od 8. siječnja 2020. Vrhovni sud Republike Hrvatske iznio jasan pravni stav da je za odluku u sporu koji pokreće Zavod protiv osiguratelja štetnika radi povrata mirovine relevantan zakon koji je vrijedio u trenutku nastanka štete Zavodu, odnosno, u vrijeme kada su izvršene isplate mirovine.

11.1. U odnosu na zauzeto pravno shvaćanje u odluci istog suda u predmetu Rev-1889/01 (da je mjerodavno pravo odnosno zakon onaj koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja) na koju se pozivao i tuženik u ovom postupku, u odluci Rev-2530/2018 od 8. siječnja 2020. je odgovoreno da se radi o ranijoj odluci te da su za pitanje primjene mjerodavnog materijalnog prava odlučne brojne kasnije odluke u kojima je izražen naprijed navedeni pravni stav, odnosno da je relevantan, kako je to gore navedeno, zakon koji je vrijedio u trenutku nastanka štete Zavodu, odnosno, u vrijeme kada su izvršene isplate mirovine.

12. U odnosu na prigovor tuženika da se po rješenju tužitelja broj … od 25. rujna 1996. djeci pokojnog D. J. zbog navršenih godina života ne može više isplaćivati obiteljska mirovina, valja navesti da se obiteljska mirovina isplaćivala članovima obitelji pokojnog i to djeci S. J., A. J., I. J., te supruzi B. J. kojima je rješenjem tužitelja broj 11559 od 30. listopada 2007. priznato pravo na obiteljsku mirovinu. Međutim, iz Rješenja tužitelja broj 11559 od 12. studenoga 2001., od 4. listopada 2002., od 30. listopada 2007., 3. listopada 2008. te od 27. studenoga 2015. vidljivo je da je djeci pokojnog osiguranika tuženika prestalo pravo na obiteljsku mirovinu po prestanku školovanja ili sa danom zasnivanja radnog odnosa iz čega se zaključuje da se obiteljska mirovina nadalje isplaćivala samo supruzi B. J., a u odnosu na koju tužitelj potražuje od tuženika naknadu štete. Slijedom navedenog, sud ovaj prigovor tuženika nalazi neosnovanim.

13. Odlučujući o visini tužbenog zahtjeva sud je uvidom u Potvrdu o isplaćenim mirovinskim primanjima tužitelja od 18. rujna 2021. tužitelja u utuženom razdoblju te ispisa iz banke podataka doznačenih mirovinskih primanja utvrdio da je u utuženom razdoblju tužitelj isplatio korisnici B. J. s osnova obiteljske mirovine iznos od 25.823,36 kn.

14. Navedene isprave (potvrda i ispisi podataka doznačenih mirovinskih primanja) imaju značenje javnih isprava u smislu čl. 230. st. 1. ZPP-a i kao takvi dokazuju istinitost onoga što se u njima potvrđuje ili određuje (v. presudu Vrhovnog suda RH broj Rev-x 386/2018-2 od 29. siječnja 2020.). Prema čl. 230. st. 3. ZPP-a dopušteno dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena.

15. U konkretnom slučaju tuženik nije predložio nikakve dokaze na okolnost da bi u navedenim ispravama činjenice bile neistinito utvrđene ili da je isprava nepravilno sastavljena pa sud prigovor tuženika kojim osporava visinu tražbine ne može prihvatiti.

16. Prema odredbi čl. 161. ZOMO/2013 visina naknade štete koju potražuje tužitelj utvrđuje se prema ukupnoj svoti davanja isplaćenih iz mirovinskog osiguranja.

17. Obzirom da iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da tužitelj izravno od društva za osiguranje ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sud zaključuje da tužitelju pripada pravo na naknadu štete ukupno isplaćene obiteljske mirovine.

18. Slijedom svega navedenog, sud nalazi da tužitelju sukladno naprijed citiranim zakonskim propisima pripada pravo na naknadu štete koju je pretrpio isplatama obiteljske mirovine svojem osiguraniku u utuženom razdoblju u iznosu od 25.823,36 kuna slijedom čega je valjao odlučiti kao u izreci presude.

19. Prema odredbi čl. 165. st. 3. ZOMO/2013 na svotu potraživanja naknade štete Zavod ima pravo na zateznu kamatu u visini određenoj zakonom koja teče od prvog idućeg dana nakon isteka roka od 15 dana od dana dostave poziva odgovornoj osobi da naknadi štetu.

19.1. Uvidom u povrtnicu (list 46 spisa) sud je utvrdio da je tuženik odštetni zahtjev tužitelja zaprimio 4. listopada 2021., pa je tužiteljev zahtjev za isplatom zatezne kamate od 20. listopada 2021. do isplate sud ocijenio osnovanim.

19.2. Odluka o zateznim kamatama na dosuđeni iznos glavnice temelji se na čl. 29. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18; u nastavku ZOO). Sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate, dok visina zateznih kamata proizlazi iz čl. 29. st. 2. ZOO, sukladno kojem se stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava do dana 31. srpnja 2015. godine određivala, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. godine pa nadalje stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

20. Imajući u vidu navedene odredbe te gore utvrđeni dan dospijeća tražbine sud je usvojio tužbeni zahtjev u dijelu u kojem se odnosi na zatraženi tijek i stopu zatezne kamate.

21. Slijedom navedenog, na temelju citiranih zakonskih odredbi odlučeno je kao u izreci presude.

U Varaždinu 12. svibnja 2022.

Sutkinja

Karmen Ošpuh

Pouka o pravnom lijeku

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može u roku od 15 dana od dana dostave presude izjaviti žalbu. Žalba se podnosi ovome sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti

1. Tužitelj Zavod, Z., (Klasa: …, Ur.broj: …)

2. Tuženica po punomoćnicima iz OD Ć. i Š., odvjetnicima u Z.,

3. spis