Broj: Ppž-3875/2022

Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Roberta Završkog kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. T.M., zbog prekršaja iz čl. 39. st. 1. t. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117 /03., 71/06., 43/09. i 34/11.), odlučujući o žalbi okr. T.M. podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 16. ožujka 2022., broj: 33. Pp- 2749/2022, u sjednici vijeća održanoj 12. svibnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba okr. T.M. i potvrđuje prvostupanjska presuda.

II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3. c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13.,157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) okr. T.M. je obvezan naknaditi paušalni trošak žalbenog postupka u iznosu 300,00 (tristo) kuna, u roku od 30 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 16. ožujka 2022., broj: 33. Pp-2749/2022 proglašen je krivim okr. T.M. da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 39. st. 1. t. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, za koji mu je na temelju tog zakonskog propisa izrečena novčana kazna u iznosu 5.000,00, u koju je uračunato oduzimanje slobode okrivljenika 12. ožujka 2022. u 17,17 sati do 13. ožujka 2022. u 09,45 sati 600,00 kuna novčane kazne, tako da mu preostaje 4.400,00 kuna novčane kazne, koju je dužan platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostale novčane kazne, uz obvezu na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 200,00 kuna.

1.1. Na temelju čl. 32. st. 1. podst. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima na kojima nastupa HNK Hajduk na području Republike Hrvatske s obvezom javljanja u policijsku postaju u trajanju od 1 godine,

1.2. U izrečenu zaštitnu mjeru uračunava se mjera opreza izrečena naredbom o određivanju mjere opreza I PP Split u trajanju od osam dana i vrijeme trajanja mjere opreza izrečene rješenjem istog suda broj 33. Pp-2749/2021-5.

1.3. Na temelju čl. 76. a Prekršajnog zakona od okrivljenika je oduzeta jedna PE vrećica sa sadržajem droge amfetaminskog tipa „Speed“ mase 0,87 grama, privremeno oduzeta po potvrdi o privremenom oduzimanja predmeta I PP Split od 12. ožujka 2022., ser. br. 01385279.

2. Protiv te presude okr. T.M. po branitelju odvjetniku D.R. u dijelu kojim je okrivljeniku izrečena zaštitna mjera podnio je žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, s prijedlogom, da se pobijana presuda preinači na način da se ukine izrečena zaštitna mjera ili ista izrekne u kraćem trajanju, podredno da se ukine pobijana presuda i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 6., 7., 9. i 10. toga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog, te nije tvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

5. Podnositelj žalbe smatra da zaštitna mjera kako je izrečena u presudi nije dovoljno jasno definirana jer se ne navodi iz kojeg grada je nogometni klub HNK Hajduk, pošto na području Republike Hrvatske postoji nekoliko nogometnih klubova po imenu Hajduk, pa iz izreke presude nije jasno na utakmice kojeg kluba se odnosi ova zaštitna mjera.

5.1. U odnosu na ove žalbene navode ističe se da u Republici Hrvatskoj 19 nogometnih klubova nosi ime Hajduk, od kojih je samo onaj iz Splita HNK Hajduk (hrvatski nogometni klub Hajduk Split) dok svi ostali nogometni klubovi tog imena nose ime NK Hajduk. Obzirom na navedeno, a imajući u vidu da je jasno naznačeno da se događaj zbio u Splitu, na Gradskom stadionu Poljud, a notorna je činjenica da nogometni klub HNK Hajduk Split domaće utakmice igra na Gradskom stadionu u Poljudu, zaštitna mjera izrečena pobijanom presudom dovoljno je definirana i jasna i ne ostavlja nikakvu dvojbu na koji nogometni klub se odnosi.

6. Po mišljenju žalbe pobijana zaštitna mjera je izrečena protivno načelu razmjernosti propisanim čl. 51. a Prekršajnog zakona, odnosno izrečena zaštitna mjera, a pogotovo njeno trajanje nije u razmjeru s težinom počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati te stupnjem opasnosti počinitelja, a uzimajući u obzir da je okrivljenik proglašen krivim za počinjenje prekršaja koji u cijelom katalogu protupravnih postupanja opisani u čl. 4. st. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima predstavlja jedan od blažih oblika protupravnog ponašanja, pa nema razmjernosti između izrečene zaštitne mjere i težine počinjenog prekršaja. Žalbom se navodi da sud prekršaje koji se mogu očekivati obrazlaže samo općenito paušalno navodeći kontekst eskalacije navijačkog ponašanja općenito, mada okrivljenika ne dovodi u vezu s bilo kakvom eskalacijom. Okrivljenik ističe da je stupanj opasnosti da bi mogao ponoviti prekršaj izrazito niska, jer je zadnji puta kažnjen za prekršaj iz ove oblasti 2019., a zadnje dvije godine nije uopće prekršajno kažnjavan, iskreno je priznao krivnju i iskazao kajanje za počinjeni prekršaj, nije sklon društveno neodgovornom ponašanju.

6.1. Međutim, nasuprot tvrdnjama žalbe, po ocjeni ovog suda, pravilna je i zakonita odluka o izrečenoj zaštitnoj mjeri.

7. Naime, okrivljenik je kritične prigode, u Splitu neposredno prije odigravanja nogometne utakmice između HNK Hajduk i GNK Dinamo, na športskom objektu neovlašteno posjedovao PE vrećicu sa sadržajem droge amfetaminskog tipa „Speed“ mase 0,87 grama.

7.1. Po ocjeni ovog suda, protupravna količina u postupanju okrivljenika, za koju je okr. T.M. proglašen krivim u ovom prekršajnom postupku, nedvojbeno upućuje na nužnost izricanja zaštitne mjere iz čl. 32. st. 1. pods. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima da bi se otklonile okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja koji je predmet ovog postupka i kako bi se preventivno djelovalo na buduće ponašanje okrivljenika. Naime, okrivljenik je neposredno prije odigravanja nogometne utakmice na športskom objektu posjedovao drogu koja se nalazi na Popisu droga, psihotopnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga, a čije posjedovanje je zabranjeno i Zakonom o suzbijanju zlouporabe droga. Nije u pravu okrivljenik kada navodi da motiv i svrha izricanja zaštitnih mjera ne ovise o težini počinjenog prekršaja, a osim toga prekršaji iz čl. 39. st. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima među najtežim su prekršajima propisanim tim Zakonom, za koji je uz novčanu kaznu u propisanom rasponu, alternativno propisana i kazna zatvora. Prema tome, izrečena zaštitna mjera u razmjeru je sa težinom počinjenog prekršaja. Nadalje, iz odredbe čl. 51. Prekršajnog zakona jasno proizlazi da je svrha zaštitnih otklanjanje uvjeta koji omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja, dakle, kriterij za izricanje tih mjera je, uz težinu počinjenog prekršaja, opasnost počinitelja. Prvostupanjski je sud nedvojbeno utvrdio da je okr. T.M. u zadnje tri godine tri puta prekršajno osuđivan i to zbog prekršaja iz čl. 54. st. 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, čl. 39. st. 1. t. 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima i čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda, iz čega proizlazi sklonost okrivljenika činjenu prekršaja. Sukladno odredbi čl. 77. st. 2. Prekršajnog zakona u odnosu na osuđivanost okrivljenika nije nastupila rehabilitacija, jer od pravomoćnosti odluka kojima je osuđen nije proteklo više od tri godine, pa se okrivljenik sukladno navedenoj zakonskoj odredbi smatra osuđivanom osobom u odnosu na te presude. Slijedom navedenog, suprotno navodima žalbe, zaštitna mjera razmjerna je i prekršajima koji se mogu očekivati i stupnju počiniteljeve opasnosti.

8. Stoga, ovaj drugostupanjski sud smatra da je izrečenom zaštitnom mjerom u potpunosti ostvareno načelo razmjernosti iz čl. 51. a Prekršajnog zakona, a i duljina trajanja izrečene zaštitne mjere od jedne godine, u okviru zakonom propisanog trajanja koje ne može biti kraće od jedne godine niti duže od dvije godine, dakle u donjoj zakonom propisanoj granici, po ocjeni ovog suda, u razmjeru je s težinom počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti.

9. U ovoj situaciji upravo primjenom izrečene zaštitne mjere će se otkloniti uvjeti koji omogućavaju okrivljenika da se prisustvovanjem nogometnim utakmicama na kojima sudjeluje HNK Hajduk protupravno ponaša i onemogućuje druge u kvalitetnom prisustvovanju sportskim događajima.

10. Okrivljenik navodi da jedini razlog zašto pobija izrečenu zaštitnu mjeru leži u činjenici da je zaposlen u XX kao pomoćni radnik i dio je interventne ekipe koja otklanja kvarove na vodovodnoj mreži, zbog čega radi u smjenama i vikendom, dakle, kad se održavaju nogometne utakmice. Činjenica da bi se u radno vrijeme u razdoblju od godine dana morao javljati u nadležnu policijsku postaju mogla bi mu prouzročiti značajne probleme s poslodavcem i u konačnici dovesti i do prestanka radnog odnosa, što bi ugrozilo samu egzistenciju okrivljenika.

10.1. Međutim, odredba čl. 32. a st. 5. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima upravo je predviđena situacija u kojoj osoba kojoj je izrečena zaštitna mjera iz opravdanih razloga ne može pristupiti u nadležnu policijsku postaju prema mjestu prebivališta i propisuje:

„Ako je osoba iz stavka 1., 3. i 4. ovoga članka iz opravdanih razloga, radi zdravstvenog stanja ili profesionalnih obaveza koje ne trpe odgodu, u nemogućnosti postupiti sukladno odredbama stavka 1., 3. i 4. ovoga članka, dužna je javiti se telefonom u policijsku postaju prema mjestu prebivališta i izvijestiti o adresi na kojoj se nalazi“.

Slijedom navedenog, profesionalne obaveze neće onemogućiti okr. T.M. u postupanju sukladno izrečenoj zaštitnoj mjeri.

11. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3. c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, sukladno čl.138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ("Narodne novine" broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika. Naime, okrivljenik ostvaruje redovna primanja, pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka u iznosu 300,00 kuna, dakle doista vrlo blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

12. Budući da ne postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a ni ispitivanjem pobijane presude, sukladno odredbi čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

Zagreb, 12. svibnja 2022.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Robert Završki, v. r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.