REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Erazma Barčića 5

Poslovni broj: 11 Us I-72/2022-8

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Glorije Fićor, u upravnom sporu tužitelja S. R. iz M. D., M. 14, kojeg zastupa opunomoćenik D. H., odvjetnik u O., V. S. 3/2, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2, kojeg zastupa službena osoba N. S., radi uklanjanja, 12. svibnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda u Rijeci, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/21- 02/983, URBROJ: 443-02-02-12-21-02/NS od 6. prosinca 2021.

r i j e š i o  j e

Određuje se odgodni učinak tužbe te se odgađa izvršenje rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda u Rijeci, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I- 362-02/21-02/983, URBROJ: 443-02-02-12-21-02/NS od 6. prosinca 2021. do pravomoćnosti odluke u ovome upravnom sporu.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda u Rijeci, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/21-02/983, URBROJ: 443-02-02-12-21- 02/NS od 6. prosinca 2021. u toč. 1. naređeno je investitoru/vlasniku, ovdje tužitelju, da u roku od 90 dana od zaprimanja ovog rješenja ukloni rekonstruirane i nadograđene dijelove stambene građevine zgrade, koja se rekonstruira u M. k.br. 57, na gr.č. .. k.o. M. koja se nalazi u posebno zaštićenom području unutar Povijesne urbane cjeline naselja M., upisane u Registar nepokretnih kulturnih dobara Republike Hrvatske pod listom i registarskim brojem Kulturnopovijesna cjelina Z-2694, bez izvršne građevinske dozvole. Naređeno je uklanjanje nove međukatne armirano- betonske ploče između etaža prizemlja i prvog kata stambene građevine zgrade nepravilna tlocrta duljine 8,44 m, širine od 3,40 m do 4,42 m plus dio tlocrtnih veličina 2,03 x 2,05 m. Naređeno je uklanjanje nove međukatne armirano-betonske ploče između etaža prvog kata i potkrovlja stambene građevine zgrade nepravilna tlocrta duljine 8,44 m, širine od 3,70 m do 5,00 m. Naređeno je uklanjanje započete rekonstrukcije nadogradnje etaže potkrovlja stambene građevine zgrade koja se gradi u unutarnjem tlocrtu 8,44 x (3,70 do 5,40) m, uklanjanje iznad međukatne armirano- betonske ploče izgrađenog nosivog zida opekom visine 1,27 m s južne strane te od tog zida prema sjeveru izgrađenih nosivih zidova opekom visine 1,27 m s istočne strane duljine 0,64 m i sa zapadne strane duljine 1,53 m kao i započete gradnje montažne siporeks armirano-betonske stropne krovne kose ploče na visini od međukatne armirano-betonske ploče 1,47 m jug i 2,44 m sjever. U toč. 2. tužitelj je obvezan pribaviti projekt uklanjanja naveden u toč. 1. rješenja koji mora biti izrađen od ovlaštene osobe i ovjeren od tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara. U toč. 3. utvrđeno je da nadzor nad provedbom uklanjanja građevine provodi tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite kulturnih dobara. U toč. 4. utvrđeno je da je postavljanjem službenog znaka obustavljeno građenje. U ostalom dijelu izreke tužitelj je upozoren na posljedice ukoliko ne postupi po navedenom rješenju te je u toč. 13. određeno da ako nadležno tijelo za zaštitu kulturnih dobara odbije ovjeriti pribavljeni projekt uklanjanja, građevinski inspektor obustavit će rješenjem postupak izvršenja inspekcijskog rješenja, a nadležno tijelo za zaštitu kulturnih dobara postupit će s građevinom stambenom zgradom u M. k.br. 57, na gr.č. .. k.o. M. prema posebnom propisu.

2. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno ovom sudu podnio tužbu kojom osporava zakonitost citiranog rješenja tuženika. Prvenstveno ističe kako je sporno da je navedena nekretnina kulturno dobro ili dio kulturno povijesne cjeline obzirom da u zemljišnim knjigama ne postoji bilo kakva zabilježba kulturnog dobra i/ili postojanja kulturno povijesne cjeline, stoga je takvo utvrđenje pobijanog rješenja neosnovano. Sporno je isto tako da bi se predmetna nekretnina nalazila na kućnom broju 57, obzirom da je na kućnom broju M. 57 evidentirana gruntovno/katastarska čestica gr.č. ….. Dakle na adresi M. 57 nije gr.č. .. k.o. M., koja gr.č. .. k.o. M. predstavlja vlasništvo tužitelja. Nadalje, tužitelj je u svojoj nekretnini, koja u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji ima oznaku gr.č. .. kuća stanovanja od 50 m[2] upisana u zk.ul. .. k.o. .. M., vršio radove izmjene postojećih međukatnih konstrukcija koje su se djelomično urušile i/ili bile pred samim urušavanjem, dakle vršio sanaciju postojećih građevnih elemenata kao i samog interijera. U odnosu na krov i krovnu kontrakciju, također se vršila zamjena postojećih elemenata koji su bili pred urušavanjem i ugrožavali su statiku predmetne kao i okolnih zgrada. Naime, treba naglasiti da nekretnina tužitelja predstavlja kuću u nizu koja svoje vanjske zidove dijeli sa susjednim zgradama i to sa zgradama izgrađenim na gr.č. …, gr.č … i gr.č. … sve k.o. M.. Rušenje i/ili urušavanje zgrade tužitelja za posljedicu istovremeno ima i rušenje susjednih objekata (naseljenih kuća i stanova) na gr.č. .., gr.č. .. i gr.č. .. sve k.o. M.. Konačno, tužitelj ističe kako je zahvat u prostoru u potpunosti usklađen s odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19 i 31/20, dalje: Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima), obzirom se radi o sanaciji postojećih elemenata zgrade i uređenju interijera. Zakon o građevinskoj inspekciji ("Narodne novine" broj 153/13) u čl. 2. st. 3. propisuje da upravno tijelo obavlja nadzor u vezi s građenjem i izvođenjem radova koji se prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja grade, odnosno izvode na temelju rješenja koje se donosi na temelju propisa kojima se uređuje komunalno gospodarstvo i bez građevinske dozvole, glavnog projekta, odnosno drugog akta. Iz prethodno citirane odredbe proizlazi da tuženik nije ovlašten voditi inspekcijski postupak, a budući da zahvat u prostoru predstavlja sanaciju postojećih elemenata zgrade i uređenje interijera koji se mogu graditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta te bi za nadzor nad istim radovima bilo nadležno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva, odnosno jedinstveni upravni odjel na čijem se području gradi, odnosno provodi zahvat u prostoru, a ne građevinska inspekcija. Slijedom navedenog, obzirom na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje u pobijanom rješenju, tužitelj predlaže da sud isto poništi. Ujedno je zatraženo određivanje odgodnog učinka tužbe, a budući da bi se izvršenjem rješenja tuženika tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mola popraviti, a odgoda izvršenja istog rješenja nije protivna javnom interesu. Naime, uklanjanje rekonstruirane međukatne konstrukcije, kojom je zamijenjena od ranije postojeća derutno – urušena međukatna konstrukcija došlo bi do potpunog urušavanja nekretnine tužitelja, a i okolnih nekretnina, obzirom se radi o zgradi u nizu koja je fizički spojena za ostale zgrade odnosno dijeli zidove sa susjednim zgradama na gr.č. …, gr.č. .. i gr.č. ..sve k.o. M..

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja. Dodatno, u svom očitovanju na navode tužbe, odnosno navode kojima tužitelj osporava da se navedena nekretnina nalazi u posebno zaštićenom području unutar Povijesne urbane cjeline naselja Mošćenice, upisane u Registar nepokretnih kulturnih dobara Republike Hrvatske pod listom i registarskim brojem Kulturnopovijesna cjelina Z-2694 viši građevinski inspektor tj. službena osoba tuženika ističe kako su predmetni navodi apsolutno neistiniti i pobijaju se ispisom općih podataka iz web Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske i ispisanim dijelovima II Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga ("Službene novine Općine Mošćenička Draga" broj 2/19) tekstualnog dijela stranica 107 do 112 i grafičkog dijela Broj kartografskog prikaza: 3.A i 4.E, koji se nalaze u prilogu spisa. Daljnji navodi da je sporno da bi se predmetna nekretnina nalazila na kućnom broju 57 u M. nisu ničime dokazani. Naime i sam vlasnik nekretnine S. R. 23. studenog 2021. je u zapisnik izjavio da se predmetna rekonstrukcija i nadogradnja stambene građevine zgrade nalazi u M. k.br. 57 na gr.č. .. k.o. M. i taj je zapisnik potpisao. U tužbi želi osporiti te svoje tvrdnje, ali niti sam ne zna niti u tužbi ne navodi i ne prilaže nikakav dokaz da bi njegova nekretnina gr.č. .. k.o. M., oznake zemljišta kuća stanovanja površine 50 m[2] imala neki drugi kućni broj. Dapače u vlasničkom listu je tužitelj upisan kao da ima prijavljeno boravište na toj adresi M. k.br. 57, ali je zapisnički konstatirano da u stvari stanuje na drugoj adresi M. 14, M. D.. Tužbi prilaže potvrdu Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjel za katastar nekretnina Opatija KLASA: 014-08/22-04/14, URBROJ: 541-19-03/5-22-2 od 13. siječnja 2022. u kojoj se navodi da je zgradi na gr.č. .. k.o. M. određen kućni broj 57, u tom rješenju ne navodi se gr.č. .. k.o. M., a niti ne osporava utvrđenja iz ovog postupka, dok u grafičkom prikazu u prilogu na gr.č. .. k.o. M. nije upisan niti jedan drugi kućni broj. Navodi iz tužbe da je tužitelj vršio sanaciju postojećih građevnih elemenata kao i samog interijera te da je te radove mogao vršiti bez građevinske dozvole i glavnog projekta temelje odredbi Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima su u cijelosti zakonski neosnovani. Naime pojam sanacije na kojeg se u tužbi poziva uopće nije propisan Zakonom o gradnji ("Narodne novine" broj 153/13, 20/17, 39/19, dalje: Zakon o gradnji) u kojem su čl. 3. st. 1. definirani pojmovi tog zakona, a u tužbi ne navodi članak Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima na osnovu kojeg bi mogao pristupiti rekonstrukciji i nadogradnji stambene građevine zgrade koja je predmet ovog postupka bez građevinske dozvole i glavnog projekta iz razloga jer takav članak ne postoji. Nadalje, u ovom postupku tako i u rješenju je nedvojbeno utvrđeno da se radi o rekonstrukciji i nadogradnji stambene građevine zgrade koja je prije navedenim člankom Zakona o gradnji definirana kao izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine. Stoga tuženik predlaže sudu donošenje odluke kojom se tužbeni zahtjev odbija.

4. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 4. svibnja 2022. u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužitelja i službene osobe tuženika pa je strankama u skladu s odredbom čl. 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS) dana mogućnost izjasniti se o svim činjeničnim i pravnim pitanjima koja su predmet ovoga spora. Na predmetnom ročištu zamjenica opunomoćenika tužitelja istaknula je kako u cijelosti ostaje kod navoda iz tužbe, predloženih dokaznih prijedloga a po provođenju kojih predlaže donijeti presudu kojom se poništava osporavano rješenje tuženika. Ustrajala je i kod prijedloga za odgodom izvršenja. Službena osoba tuženika istaknula je kako ostaje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja te navoda iz odgovora na tužbu. U odnosu na prijedlog za određivanjem odgodnog učinka tuženik iskazala je kako o istome prepušta odluku sudu. Predložila je odbijanje tužbenoga zahtjeva.

5. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora, pri tom odbivši provesti po tužitelju predložene dokaze saslušanjem tužitelja i svjedoka te očevidom na licu mjesta ocijenivši da isti dokazi nisu relevantni za rješavanje ove upravne stvari kraj činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisima predmeta upravnog postupka i upravnog spora.

6. Na temelju razmatranja svih spornih pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Odredbom čl. 117. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, dalje: ZDI) propisano je: (1) Građevinski inspektor investitoru odnosno vlasniku građevine koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili postojeće građevine koja se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar naređuje uklanjanje građevine odnosno dijela građevine koja je nezakonito rekonstruirana odnosno koja se nezakonito rekonstruira, u roku koji ne može biti duži od 120 dana. (2) Stranka iz st. 1. ovoga članka obvezna je pribaviti projekt uklanjanja koji je izradila ovlaštena osoba te uklanjanje izvesti sukladno projektu uklanjanja koje je ovjerilo tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara. (3) Prije donošenja rješenja iz st. 1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje stranki iz st. 1. ovoga članka i mjeru obustave građenja ako je rekonstrukcija u tijeku, a što utvrđuje tim rješenjem. (4) Rješenje iz st. 1. ovoga članka dostavlja se na znanje tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite kulturnih dobara, koje provodi nadzor nad provedbom uklanjanja građevine odnosno njezina dijela sukladno ovjerenom projektu uklanjanja. (5) Rješenjem iz st. 1. ovoga članka građevinski inspektor upozorava investitora odnosno vlasnika da će se: 1. izvršenje provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja, 2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz čl. 121. st. 2. i 3. ovoga Zakona, 3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz čl. 115. ovoga Zakona, ako takvih bude. (6) Treća osoba odnosno ugovorni izvođač radova dužan je pribaviti projekt uklanjanja koji je izradila ovlaštena osoba te ukloniti građevinu odnosno njezin dio sukladno projektu uklanjanja koji je ovjerilo tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara. (7) Ako tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara odbije ovjeriti projekt uklanjanja, građevinski inspektor rješenjem obustavlja izvršenje inspekcijskog rješenja te to rješenje dostavlja i tijelu nadležnom za zaštitu kulturnih dobara koje s građevinom odnosno njezinim dijelom postupa prema posebnom zakonu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

8. Iz citirane odredbe zakona nedvojbeno proizlazi ovlaštenje građevinskog inspektora na postupanje ukoliko je građevina koja je predmet inspekcijskog postupka upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili se nalazi u kulturno- povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar, a što u konkretnom slučaju nije sporno obzirom na isprave koje prileže spisu upravnog postupka, a koje citira tuženik u odgovoru na tužbu. Dakle, neodlučnima se ukazuju prigovori tužitelja da u zemljišnim knjigama nije upisana zabilježba kulturnog dobra ili kulturno povijesne cjeline, jer predmetna činjenica nije odlučna u konkretnom slučaju temeljem odredaba važećeg zakona.

9. Nastavno, vezano za navode tužitelja glede možebitnog u izreci pobijanog rješenja pogrešnog navođenja kućnog broja na kojem se sporna nekretnina nalazi valja reći kako tužitelj predmetnu činjenicu ispravama koje dostavlja uz tužbu nije dokazao, a sve iz razloga koje navodi i tuženik u ranije citiranom odgovoru na tužbu. Pored toga tužitelju se ukazuje na stajalište iskazano u presudama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Us-10677/2011 od 10. srpnja 2013., Us- 7814/2009 od 4. studenog 2010. i Usž-3856/2018 od 16. svibnja 2019. iz kojih proizlazi da možebitno u konkretnom slučaju pogrešno navođenje kućnog broja nekretnine ne uzrokuje posljedično nezakonitost rješenja tuženika, dokle god nije upitan identitet objekta koji je predmetom uklanjanja.

10. Nastavno valja reći kako se prema čl. 106. Zakona o gradnji građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom ili propisom donesenim na temelju tog Zakona nije drukčije propisano. U st. 2. istog članka propisano je da investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju izvršne građevinske dozvole.

11. Odredbom čl. 2. st. 2. Zakona o gradnji određeno je da se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na gradnju nove građevine na odgovarajući način primjenjuju i na rekonstrukciju, održavanje i uklanjanje građevine, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

12. Odredbom čl. 128. st. 1. Zakona o gradnji propisano je da se jednostavne i druge građevine i radovi određeni pravilnikom koji donosi ministar grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole. St. 2. istoga članka propisano je da se građenju građevina i izvođenju radova iz st. 1. tog članka može pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta za koji je Ministarstvo donijelo rješenje o tipskom projektu, drugog akta, odnosno bez akta ako je to propisano pravilnikom iz st. 1. tog članka.

13. Odredbom čl. 5. t. 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima propisano je da se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu izvoditi radovi na postojećoj građevini kojima se poboljšava ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te izvanredno održavanje građevine, a kojima se ne mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena; dok je toč. 2. Pravilnika propisano je da se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu izvoditi radovi: na postojećoj zgradi radi preuređenja, odnosno prilagođavanja prostora novim potrebama prema kojima se mijenja organizacija prostora, nenosivi pregradni elementi zgrade i/ili instalacije, a kojim promjenama se ne utječe na ispunjavanje mehaničke otpornosti i stabilnosti za građevinu i/ili sigurnosti u slučaju požara te se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena. Promjenom lokacijskih uvjeta ne smatra se izvođenje radova na postojećoj građevini poslovne namjene koji se izvode u svrhu njezine prilagodbe za obavljanje djelatnosti različite od djelatnosti navedene u građevinskoj dozvoli, odnosno uporabnoj dozvoli koji se izvode radi obavljanja druge djelatnosti (primjerice za obavljanje ugostiteljsko-turističke djelatnosti umjesto trgovačke djelatnosti, trgovačke djelatnosti s jednom vrstom proizvoda umjesto trgovačke djelatnosti s drugom vrstom proizvoda, uslužne djelatnosti umjesto trgovačke djelatnosti i obrnuto) niti smanjivanje, odnosno povećavanje broja ili veličine funkcionalnih jedinica unutar postojećeg trgovačkog centra.

14. Odredbom čl. 103. st. 3. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, dalje: ZDI) propisano je da kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s tim Zakonom.

15. Tužitelj u tužbi samo paušalno osporava utvrđenje građevinskog inspektora da se u konkretnom slučaju radi o radovima za koje je potrebna građevinska dozvola. Pri tome se poziva na Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, ali ne navodi temeljem koje to odredbe Pravilnika bi tužitelj bio oslobođen zakonske obveze pribavljanja akta za gradnju. Sud pri tome ne nalazi da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za građenje bez građevinske dozvole, cijeneći pri tome opis sporne gradnje iz izreke pobijanog rješenja, a koji opis tužitelj ne osporava, kao i fotografije koje prileže zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 23. studenog 2021., koji ima dokaznu snagu javne isprave. Osobito je pri tome sud vodio računa kako se vezano za opisane sporne radove ne može gledati pojedinačno njihova zakonitost, već samo cjelina izvedenih radova, dodatno cijeneći i činjenicu izvođenja radova rekonstrukcije dogradnjom etaže potkrovlja.

16. Iz navedenih razloga se i navodi tužitelja kojima osporava legitimaciju tuženika na donošenje pobijanog rješenja ukazuju neosnovanima.

17. Stoga, obzirom tužitelj u ovom postupku nije dostavio dokaze kojima bi doveo u sumnju ili osporio činjenična utvrđenja građevinskog inspektora, to je zakonito inspektor na temelju citirane odredbe čl. 117. st. 1. toč. 1. ZDI-a naložio uklanjanje, odnosno postupanje temeljem ranije citiranih daljnjih odredbi istog članka.

18. Slijedom svega navedenog, u sporu je utvrđeno da je tuženik pravilno utvrdio odlučne činjenice i na iste pravilno primijenio materijalno pravo, radi čega je tužbeni zahtjev ocijenjen neosnovanim i na temelju odredbe čl. 57. st. 1. ZUS-a odlučeno kao pod u izreci presude.

19. S obzirom na odluku kao u izreci ove presude, valjalo je odlučiti o prijedlogu za određivanjem odgodnog učinka tužbe.

20. Prijedlog je osnovan.

21. Odredbom čl. 26. st. 2. ZUS-a propisano je da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu. Navedene pretpostavke trebaju biti kumulativno ispunjene.

22. Kao što je već ranije rečeno, osporavano rješenje doneseno na temelju ZDI- a, a prema odredbi čl. 106. st. 5. tog Zakona, protiv rješenja koje donosi građevinski inspektor ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor, s time da pritom nije zakonom propisano da tužba protiv rješenja građevinskog inspektora ne odgađa izvršenje tog rješenja.

23. Iz navedenog proizlazi da je ispunjena jedna od tri propisane kumulativne pretpostavke za određivanje odgodnog učinka tužbe iz gore navedene odredbe ZUS- a, tj. da zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke.

24. Nadalje, prema stajalištu suda tužitelj je dokazao postojanje i drugog kumulativno propisanog uvjeta za određivanje odgodnog učinka tužbe, a to je da bi izvršenjem pojedinačne odluke nastala šteta koja bi se teško mogla popraviti.

25. Zaključno, sud nije našao da bi odgoda izvršenja odluke o uklanjanju bila protivna javnom interesu te je stoga utvrđeno ispunjenje i posljednjeg uvjeta za određivanje odgodnog učinka tužbe.

26. Budući da su u konkretnom slučaju ispunjene sve pretpostavke propisane u čl. 26. st. 2. ZUS-a, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci 12. svibnja 2022.

Sutkinja

Dubravka Zec v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena.

Dostaviti:

- opunomoćeniku D. H., O., V. S. 3/2

- Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2