Broj: Ppž-13234/2021
Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Roberta Završkog kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. V.S., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi okr. V.S., podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Đakovu od 25. studenog 2021., broj: 9.Pp-784/2021-5, u sjednici vijeća održanoj 12. svibnja 2022.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba okr. V.S. i potvrđuje prvostupanjska presuda.
II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3. c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) okr. V.S. obvezan je naknaditi paušalni trošak žalbenog postupka u iznosu 100,00 (sto) kuna, u roku od 30 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Đakovu od 25. studenog 2021., broj: 9.Pp-784/2021-5 proglašen je krivim okr. V.S. da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je na temelju tog zakonskog propisa izrečena novčana kazna u iznosu 2.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne te je obvezan naknaditi trošak prekršajnog postupka u iznosu 300,00 kuna.
2. Protiv te presude okr. V.S. osobno je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, s prijedlogom da mu se za počinjeni prekršaj umjesto novčane kazne primjeni uvjetna osuda.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.
5. Žaleći se zbog odluke o kazni okrivljenik moli da mu se za počinjeni prekršaj primjeni uvjetna osuda, zbog loše financijske situacije. Napominje da su supruga i on razgovarali i riješili problem te se kaje što je uznemirio suprugu.
Uz žalbu okrivljenik je dostavio izjavu supruge u kojoj navodi da su u teškoj financijskoj situaciji, moli da se smanji kazna i suprugu da upozorenje.
6. Međutim, uz puno uvažavanje žalbenih navoda, ispitujući pobijanu presudu u odnosu na izrečenu novčanu kaznu, ovaj drugostupanjski sud smatra da je okrivljeniku za počinjeni prekršaj izrečena primjerena novčana kazna, koja nije previsoka.
6.1. Cijeneći sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, kao i težinu i značaj prekršaja i stupanj odgovornosti okrivljenika, ovaj sud smatra da je novčana kazna u visini od 2.000,00 kuna, a koja kazna je okr. V.S. izrečena prvostupanjskom presudom, primjerena stupnju njegove krivnje, težini djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona.
6.2. Prvostupanjski je sud izričući novčanu kaznu okrivljeniku, cijenio kao olakotne okolnosti dosadašnje nekažnjavanje i imovno stanje, koje se ističe i u podnesenoj žalbi, te uz činjenicu da nisu utvrđene otegotne okolnosti, za počinjeni prekršaj izrekao okrivljeniku novčanu kaznu u propisanom minimumu. Po ocjeni ovog suda, okolnost koja se ističe žalbom, financijska situacija okrivljenika, našla je dovoljno odraza u novčanoj kazni izrečenoj po prvostupanjskom sudu za predmetni prekršaj u propisanom minimumu novčane kazne u kaznenopravnim okvirima propisanim za počinjeni prekršaj (novčana kazna u iznosu od najmanje 2.000,00 kuna - do općeg maksimuma od 50.000,00 kuna ili kazna zatvora do 90 dana) i ne opravdavaj primjenu uvjetne osude kao mjere upozorenja. Naime, sama težina prekršaja, odnosno kriminalna količina u ponašanju okrivljenika za koju je proglašen krivim ( počinio je psihičko i tjelesno nasilje), po ocjeni ovog suda, opravdava izricanje novčana kazna u iznosu 2.000,00 kuna, te je tako odmjerena novčana kazna primjerena kako svim okolnostima počinjenog prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja, stupnju krivnje, težini djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona.
Treba naglasiti da okrivljenik žalbu nije potkrijepio odgovarajućim dokazima, pa su navodi žalbe o materijalnoj situaciji koja bi bila razlogom za ne izricanje novčane kazne ostali na razini paušalnog isticanja.
6.3. Ovaj drugostupanjski sud smatra da u ovoj situaciji nisu ispunjene pretpostavke za primjenu mjere upozorenja - uvjetne osude. Naime, u smislu čl. 44. st. 2. Prekršajnog zakona sud može primijeniti uvjetnu osudu kad ocijeni da se i bez izvršenja kazne može očekivati ostvarenje svrhe kažnjavanja, posebno imajući u vidu odnos počinitelja prekršaja prema tom prekršaju ili prema oštećeniku i naknadi štete prouzročene prekršajem. Kako je to zaključio prvostupanjski sud, okrivljenik je svojim ponašanjem na sudu pokazivao kako svoje postupanje prema supruzi ne smatra nasiljem, jer je uzrok zbog kojeg je došlo do nasilja (prestala ga je masirati) dužnost supruge prema njemu, pa izraženo kajanje sada u žalbi u korelaciji sa protupravnom količinom u njegovom ponašanju nije dostatno da se, uzimajući odnos okrivljenika prema supruzi, može ocijeniti da se u konkretnom slučaju i bez izvršenja kazne može očekivati ostvarenje svrhe kažnjavanja.
6.4. Napominje se okrivljeniku, ako u roku od 30 dana od primitka ove presude plati dvije trećine izrečene novčane kazne (1.133,33 kuna), novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ( čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona).
7. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika. Naime, ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka u iznosu 100,00 kuna, dakle u minimalno mogućem iznosu paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okr. V.S..
8. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 12. svibnja 2022.
Zapisničar :
Predsjednica vijeća:
Robert Završki, v. r.
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Đakovu u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, oštećenicu i tužitelja.
