REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Crikvenici

Poslovni broj: Pp G-152/2020-12

Stalna služba u Rabu

Prekršajni odjel

Biskupa Draga 2/1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Rabu, Prekršajni odjel, po sucu Mariji Azinović, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Anamari Ćuća-Žentil, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika B. G., zbog prekršaja čl. 172. st. 2. t. 4. Zakona o mirovinskom osiguranju, povodom optužnog prijedloga Državni inspektorat, Klasa: 116-02/20-01/28, Ur.broj: 443-02-02-12/3-20-4 od 27. srpnja 2020., nakon održane glavne i javne rasprave dana 10. svibnja 2022., u prisutnosti okrivljenika B. G. i u odsutnosti predstavnika podnositelja optužnog prijedloga Državnog inspketorata, 12. svibnja 2022., u odsutnosti okrivljenika i u odsutnosti predstavnika podnositelja optužnog prijedloga, javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

okrivljenik B. G., sin J. i M. G., rođene M., rođen…. u R., s prebivalištem u R., državljanin RH, OIB: …, konobar, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, pismen, SSS, odlikovan Spomenicom Domovinskog rata, srednjeg imovnog stanja, prekršajno nekažnjavan i protiv kojeg se ne vodi postupak za koji drugi prekršaj ili kazneno djelo, po vlastitoj izjavi,

kriv je

što je,

kao poslodavac, vlasnik ugostiteljskog objekta c.b. R., u R., koji posluje u sastavu ugostiteljskog obrta Jež, 1. rujna 2019., na poslovima konobarice zaposlio M. H. B. M., rođen..., na poslovima pomoćnog konobara D. B., rođenog …, a nije ih u zakonskom roku, najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada prijavio tijelu mirovinskog osiguranja, već je M. H. B. M. prijavio pri tijelu HZMO-a 9. rujna 2019., a D. B. 30. svibnja 2018.,

dakle, kao poslodavac, odnosno obveznik doprinosa prijavio osiguranje radnice nakon isteka propisanog roka,

čime je počinio prekršaj iz čl. 172. st. 2. t. 4. Zakona o mirovinskom osiguranju,

te se na temelju čl. 38. st. 2. t. 2. Prekršajnog zakona ("N/N" 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18)

oslobađa od kazne

Na temelju čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi trošak prekršajnog postupka, u paušalnom iznosu od 200,00 kn (slovima: dvjestokuna), u roku od 15 (slovima: petnaest) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se ista u protivnom naplatiti prisilno, sukladno čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat podnio je ovom Sudu optužni prijedlog protiv okrivljenika, Klasa: 116-02/20-01/28, Ur.broj: 443-02-02-12/3-20-4 od 27. srpnja 2020., zbog prekršaja iz čl. 172. st. 2. t. 4. Zakona o mirovinskom osiguranju.

2. Okrivljenik, ispitan na glavnoj raspravi, iskazuje da optužni prijedlog nije osnovan i da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Navodi da se radi o tehničkim problemima kod prijave i odjave radnika i da su ti radnici već bili prijavljeni u njegovom obrtu te da ostaje kod pisane obrane koju je priložio na spis. U pisanoj obrani, okrivljenik u bitnome navodi da je djelatnica B. M. M. H. bila zaposlena i uredno prijavljena od 13. srpnja 2019. u njegovom obrtu, kao redovan rad na jedan sat. S 1. rujnom 2019. su je odlučili prijaviti na puno radno vrijeme i napravili su promjenu 2. rujna 2019. jer je 1. rujna 2019. bila nedjelja, ali je ista odbijena, a iz drugog knjigovodstva su im javili da je ne mogu odjaviti s 31. kolovozom 2019. jer je prijavljena kod njih pa su tada u dogovoru s drugim knjigovodstvom kako bi napravili najbolje za poslodavce i djelatnicu, napravili promjenu od 13. srpnja 2019., gdje su joj taj 1 sat prijavili kao dodatan rad, a kako ju drugo knjigovodstvo i dalje nije moglo odjaviti, to ju odjavljuju sa 31. kolovozom 2019. za što je prijava posla 4. rujna 2019., a nakon što ju je druga firma uspjela prijaviti, to je prijavljuju s 9. rujnom 2019. na puno radno vrijeme. Ističe da kod djelatnika D. B. prijava od 29. svibnja 2018. na 1 sat, poslana je u Mirovinsko osiguranje 28. svibnja 2018., ali im je ta prijava odbijena 29. svibnja 2018. u 13:22:22, iz razloga što je djelatnik imao puno radno vrijeme kod drugog poslodavca, tako da su prijavu ponovo poslali 30. svibnja 2018. u 13:23:26. Ističe da u 7 godina, koliko je vlasnik ugostiteljskog objekta, inspekcija je bile u više navrata i nikada nisu nađeni nikakvi propusti ni povrede zakona.

3. U dokaznom postupku ispitana je svjedokinja M. P., vlasnica računovodstvenog servisa, izvršen je uvid u obrasce prijava o početku osiguranja HZMO-u za radnicu B. M. M. H. (list spisa 16 do 20), uvid u obrasce prijava o početku osiguranja HZMO-u za radnika D. B. (list spisa 21 do 23) i uvid u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 17. siječnja 2020.

4. U završnom govoru okrivljenik iskazuje da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret, da smatra da je došlo do određenih pogrešaka u sustavu jer je on htio da svi radnici uredno budu prijavljeni, tako da su uredno i prijavljeni od početka njihovog rada, da su sva davanja za njih uredno plaćena i njima i državi pa misli da nisu nastupile štetne posljedice ni za radnike ni za državu te da su radnici bili uredno prijavljeni i prije inspekcijskog nadzora jer je nadzor obavljen 17. siječnja 2020., a radnici su prijavljeni u 2017. i u 2018.

5. Svjedokinja M. P., iskazuje da je vlasnica knjigovodstvenog servisa i da obavlja računovodstvene poslove za ugostiteljski obrt J., R., vlasništvo B. G., u obavljanju poslova obavlja i poslove prijave i dojave zaposlenika ugostiteljskog obrta Hrvatskom zavodu za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Radnica B. M. M. H., bila je zaposlena u caffe baru R., na radnom mjestu konobarice 1 sat dnevno i to do 31. kolovoza 2019. te su ju odjavili toga dana i prijavili 1. rujna 2019. na puno radno vrijeme, a kako je bila nedjelja, prijavu su podnijeli 2. rujna 2019., ali je radnica osigurana i stekla je svojstvo osiguranika od 1. rujna 2019. Ističe da je ta prijava odbijena iz razloga što je radnica bila prijavljena kod drugog poslodavca na puno radno vrijeme i kada su je oni odjavljivali 31. kolovoza 2019., odjava im nije prolazila jer je sustav javljao da je prijavljena u obrtu B. G., stoga su imali određenih problema i odjava je kod njih prošla tek 4. rujna 2019., a onda je morala proći odjava i kod drugog poslodavca pa su je oni prijavili tek 9. rujna 2019. D. B. je počeo s radom u caffe baru R. 29. svibnja 2018., na 1 sat dnevno, prijavu su podnijeli 28. svibnja 2018., ali je D. bio prijavljen kod drugog poslodavca, to njena prijava nije prošlo pa je ona imala po zakonu 24 sata pravo na korekciju, a kako sustav to nije javljao, već je morala stalno fizički gledati kad će prijava proći, a nije imala previše vremena za to i kada je to vidjela, već su prošla 24 sata, tako da je novu prijavu podnijela 30. svibnja 2018. i ona je obrađena 4. lipnja 2018., ali je radnik uredno prijavljen sa datumom početka rada 29. svibnja 2018. i oba radnika su uredno prijavljena sa datumom početka rada.

6. Uvidom u obrasce prijava o početku osiguranja HZMO-u za radnicu B. M. M. H. (list spisa 16 do 20) te u obrasce prijava o početku osiguranja HZMO-u za radnika D. B. (list spisa 21 do 23) i uvidom u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 17. siječnja 2020., utvrđeno je da su isti u suglasnosti sa iskazom okrivljenika.

7. Na temelju provedenog postupka, ocjenom iskaza okrivljenika, ocjenom iskaza ispitane svjedokinje i provedenih dokaza, neosporno proizlazi da je okrivljenik počinio djelo koje mu se stavlja na teret i u njegovom djelu nalazi obilježja prekršaja iz citiranog propisa.

8. Iz iskaza okrivljenika i iskaza ispitane svjedokinje, neosporno proizlazi da je radnica M. H. B. M. stekla svojstvo osiguranice 1. rujna 2019., da je prijava o početku osiguranja HZMO-u zaprimljena u HZMO-u 9. rujna 2019., dok je za radnika D. B., koji je stekao svojstvo osiguranika 29. svibnja 2018. podnesena prijava HZMO-u 30. svibnja 2018.

9. Odredbom čl. 112. st. 1. t .2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u sljedećim rokovima: podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz čl. 9. st. 1. t. 1. – 7. ovoga Zakona – najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.

10. Odredbom čl. 172. st. 2. t. 4. istog Zakona propisano je da će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kaznit za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 5.000,00 kn do 50.000,00 kn ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka.

11. Kako je okrivljenik kao poslodavac radnicu H. M. B. M., koja je započela s radom u njegovom caffe baru 1. rujna 2019., na poslovima konobarice, nije prijavio osiguranju HZMO-u prije početka njenog rada, već je osiguranje za istu prijavio 9. rujna 2019. te radnika D. B., koji je započeo s radom u njegovom caffe baru 29. svibnja 2018., na poslovima pomoćnog konobara, nije prijavio osiguranje HZMO-u prije početka rada, već je osiguranje za istog prijavio 30. svibnja 2018., to je postupio suprotno citiranim zakonskim odredbama i počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret.

12. Pri izboru vrste i mjere, Sud je uzeo u obzir okolnosti iz čl. 36. st. 1. i st. 2. Prekršajnog zakona, pritom je kao olakotnu okolnost cijenio držanje okrivljenika pred Sudom, dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost okrivljenika i činjenicu da je okrivljenik prije obavljenog inspekcijskog nadzora za radnike podnio prijavu osiguranja sa nekoliko dana zakašnjenja, odnosno sa jednim danom zakašnjenja, ali da su isti radnici stekli svojstvo osiguranika s prvim danom početka njihovog rada, dok otegotnih okolnosti Sud nije našao, te je okrivljenika za počinjeni prekršaj, primjenom čl. 38. st. 2. t. 2. Prekršajnog zakona oslobodio od kazne jer je okrivljenik ispunio propisane obveze prema radnicima M. H. B. M. i D. B., zbog čijeg neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak za djelo navedeno u izreci presude.

13. Budući je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret, dužna je naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka, koji je srazmjeran dužini trajanja i složenosti prekršajnog postupka.

U Rabu, 12. svibnja 2022

Zapisničar

Sudac

Anamari Ćuća-Žentil

Marija Azinović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud u Zagrebu.

Dostaviti:

1. okrivljeniku

2. tužitelju

3. spis