REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Jž-81/2020

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Gordane Korotaj kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. J. B., zbog prekršaja iz članka 72. stavka 1. točke 7. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana i dr. („Narodne novine“ broj 94/18.), odlučujući o žalbi okr. J. B., podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu od 21. studenog 2019., broj: 70 Pp J-1178/2019- 13, u sjednici vijeća održanoj 12. svibnja 2022.,

p r e s u d i o j e:

Prihvaća se žalba okr. J. B., preinačuje se prvostupanjska presuda te se izriče:

I. Na temelju članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15. i 118/18.), protiv okr. J. B. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi),

ODBIJA SE OPTUŽBA

da od točno neutvrđenog dana 2016.g. nije prijavio nabavu u roku od 8 (osam) dana nadležnom tijelu jednog plinskog pištolja (oružje kategorije C) marke „H Schmidt Ostheim/Rhoen“ model 5, kal. 8 mm, tv. broja xxx sa pripadajućim spremnikom za streljivo, što je utvrđeno prilikom postupanja po nalogu suca istrage Županijskog suda u Zagrebu, broj 5 Kir-t-US-248/19 od 15. travnja 2019., izvršenoj od strane policijskih službenika Ravnateljstva policije, Uprave kriminalističke policije, Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Split, pretragom osoba, doma i drugih prostorija, izvršenoj dana 16. travnja 2019.g. u 14,00 sati na adresi u Z., Ulica B. B. xx,

- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 72. stavka 1. točke 7. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana.

II. Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, okr. J. B. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi),

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

da bi:

1) od dana 22. kolovoza 2017.g. u Z., Ulica B. B. xx, držao vatreno oružje pištolj marke „Crvena zastava“ mod. 70, kal. 7.65 mm browning, tvorničkog broja: xxx sa četiri komda pripadajućih spremnika za streljivo, pištolj marke „Drulov“, kal. 5,6 mm (.22 long rifle) tvorničkog broja: xxx, pušku s užlijebljenim cijevima marke „Voere“ kal. 5,6 mm (.22 long rifle) tvorničkog broja: xxx, za koje oružje mu je odobrenje za držanje oružja tj. oružni list serijskog broja xxxx istekao dana 21. 08. 2017.g., a koje oružje je pronađeno prilikom postupanja po nalogu suca istrage Županijskog suda u Zagrebu, broj 5 Kir-t-Us-248/19 od 15 travnja 2019.g. izvršenoj od strane policijskih službenika Ravnateljstva policije, Uprave kriminalističke policije, Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, službe za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Split, pretragom osoba, doma i drugih prostorija, izvršenoj dana 16. travnja 2019.g. u 14,00 sati na adresi u Zagrebu, Ulica Brune Bušića 10,

- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 70. stavak 1. točke 1. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana,

2). dana 16. travnja 2019. u 14.00 sati u stanu na adresi u Z., B. B. posjedovao streljivo: 265 (dvjestošezdesetpet) komada streljiva kal. 7,65 mm, 276 (dvjestosedamdesetšest) komada streljva kal. 5,6 mm (.22 long rifle), 6 (šest) komada streljiva kal. 7.62 mm, 3 (tri) komada streljiva kal. 9 mm, 2 (dva) komada streljiva kal. 7,65x51 mm, 2 (dva) komada streljiva kal. 5,56 mm, 1(jedan) komad streljiva kal. 5,45 mm, 3 (tri) komada streljiva kal. magnum oznake „43“, 2 (dva) komada streljiva kal. magnum special 357, 1 (jedan) komad streljiva kal. magnum 44, 2 (dva) komada streljiva nepoznatog kalibra, za koje ne posjeduje odobrenje za nabavu streljiva tj. europsku oružanu propusnicu,

- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 70. stavak 1. točke 7. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana.

III. Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka, padaju na teret proračunskih sredstava suda.

r i j e š i o  j e

Uslijed odluke iz točke I. i II. izreke ove drugostupanjske odluke, predmet se vraća prvostupanjskom sudu na odlučivanje o privremeno oduzetim predmetima sukladno odredbi članka 76.a Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu od 21. studenog 2019., broj: 70. Pp J-1178/2019-13, proglašen je krivim okr. J. B. da je, na način činjenično opisan u točki 1.) izreke pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 72. stavak 1. točke 7. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, za koji mu je, utvrđena novčana kazna u iznosu od 1.000,00 kuna, na način činjenično opisan u točki 2.) izreke pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 70. stavak 1. točke 1. istog Zakona, za koji mu je utvrđena novčana kazna u iznosu od 5.000,00 kuna te da je na način činjenično opisan u točki 2.) izreke pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 70. stavak 1. točke 7. istog Zakona, za koji mu je utvrđena novčana kazna u iznosu od 5.000,00 kuna, pa mu je na temelju članka 39. Prekršajnog zakona, izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 11.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja 2/3 izrečene novčane kazne.

1.1. Istom presudom, na temelju članak 70. stavak 2. i članka 72. stavak 2. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana te članka 76.a Prekršajnog zakona, izrečena je mjera oduzimanja predmeta privremeno oduzetih prema potvrdama o privremenom oduzimanju predmeta broj xxxx i xxxx od 16. travnja 2019., Ministarstva unutarnjih poslova, PNUSKOK-a Split.

2. Protiv te presude, okr. J. B. pravodobno je po braniteljici D. B., odvjetnici u Z. podnio žalbu naznačujući da se žali zbog svih žalbenih osnova, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenika oslobodi od optužbe.

3. Žalba je osnovana.

U odnosu na presudu:

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitao je po službenoj dužnosti jesu li presudom na štetu žalitelja povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Međutim, u pravu je okr. J. B. kada ističe da je u odnosu za prekršaj iz članka 72. stavak 1. točke 7. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, činjenično opisan u točki 1) izreke pobijane presude, nastupila zastara prekršajnog progona, zbog čega je presudu trebalo preinačiti i odbiti optužbu za to djelo prekršaja.

5.1. Naime, okr. J. B. je proglašen krivim da je prekršaj, činjenično opisan u točki 1) izreke pobijane presude, počinio neutvrđenog datuma 2016.g.

5.2. Ovdje je potrebno istaknuti da iako je prvostupanjski sud u izreci pobijane presude naveo i datum 16. travnja 2019. kada je prekršaj utvrđen, vrijeme počinjenja prekršaja određuje se sukladno odredbi članka 16. Prekršajnog zakona kojom je propisano: „Prekršaj je počinjen u vrijeme kada je počinitelj radio ili je bio dužan raditi, bez obzira na to kada je nastupila posljedica prekršaja.“.

5.3. Stoga, obzirom da je u izreci pobijane presude navedeno da je okrivljenik „neutvrđenog dana 2016.g.“ počinio radnju prekršaja, a s obzirom na neodređenost vremena radnje uzima se da je radnja počinjena 1. siječnja 2016., to zastaru treba cijeniti prema odredbi članka 13. Prekršajnog zakona, koji u stavku 1. određuje da prekršajni progon zastarijeva nakon četiri godine, obzirom da u Zakonu o nabavi i posjedovanju oružja građana nema posebnih odredaba o zastari prekršajnog progona.

5.4. Budući da se u ovom prekršajnom postupku, kako je to već navedeno, okrivljenik teretio za prekršaj počinjen „neutvrđenog datuma 2016.g.“ što znači „1. siječnja 2016.“, to je pravilnom primjenom odredbe članka 13. stavak 1. Prekršajnog zakona nastupila zastara prekršajnog progona, zbog čega u odnosu na ovaj prekršaj više nije moguć prekršajni progon, pa je na temelju članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona, trebalo odbiti optužbu na način kako je to navedeno u točki I. izreke ove drugostupanjske odluke.

6. Nadalje, u pravu je okrivljenik kada ističe da je u odnosu na prekršaje činjenično opisane u točkama 2.) i 3.) izreke pobijane prvostupanjske presude, prvostupanjski sud počinio povredu materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. stavak 1. točke 1. Prekršajnog zakona, budući da djela iz točke 2. i 3. izreke pobijane presude, za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak, a na način kako su činjenično opisana u izreci pobijane prvostupanjske presude, po propisu nisu prekršaj.

6.1. Naime, pobijanom presudom okrivljenik okr. J. B. proglašen je krivim da je na način činjenično opisan u točki 2) izreke pobijane presude počinio prekršaj iz članka 70. stavka 1. točke 1. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, a kojom zakonskom odredbom je propisano je da će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 40.000,00 kuna ili kaznom zatvora do 60 dana kazniti kaznit za prekršaj fizička koja: 1. Nabavlja, drži ili nosi vatreno oružje B kategorije bez odobrenja za nabavu oružja koje je izdalo nadležno tijelo (članka 11. stavak 4.).

6.2. Odredbom članka 11. stavak 4. istog Zakona propisano je:

„Građanin ne smije nabavljati, držati ili nositi vatreno oružje B kategorije bez odobrenja za nabavu oružja koje je izdalo nadležno tijelo.“.

6.3. Iz naprijed citirane zakonske odredbe članka 11. stavka 4. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, jasno proizlazi fizička osoba – građanin ne smije držati vatreno oružje B kategorije bez odobrenja koje je izdalo nadležno tijelo, pa je držanje oružja bez odobrenja nadležnog tijela odlučna činjenica odnosno konstitutivni element prekršaja za koji je okrivljenik proglašen krivim u točki 2.) izreke pobijane presude, odnosno prekršaja iz članka 70. stavak 1. točke 1. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana.

6.4. Potrebno je ukazati i na zakonske odredbe članka 9. stavak 1. i članka 21. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana kojima je propisano i to odredbom članka 9. stavak 1. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana;

„(1) Isprave o oružju prema ovom Zakonu su:

1. odobrenje za nabavu oružja, 2. europska oružna propusnica, 3. oružni list za držanje ili oružni list za držanje i nošenje oružja, 4. odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B i odobrenje za sakupljanje oružja kategorije, 5. druge isprave o oružju izdane na temelju međunarodnih ugovora, dok je odredbom članka 21. stavak 1. i 2. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana propisano:

„(1) Za oružje kategorije B koje je nabavljeno na temelju odobrenja za nabavu oružja građanin mora podnijeti zahtjev za registraciju i izdavanje oružnog lista nadležnom tijelu u roku od osam dana od dana nabave.

(2) Za oružje koje je nabavljeno na temelju odobrenja oružja građaninu se izdaje oružni list za držanje ili oružni list za držanje i nošenje oružja.“

6.5. Dakle, iz naprijed citiranih zakonski odredbi jasno proizlazi da odobrenje za nabavu oružja i oružni list za držanje oružja ili oružni list za držanje i nošenje oružja, dvije potpuno različite isprave o oružje te da se oružni list za držanje oružja izdaje na temelju odobrenja za nabavu oružja na temelju kojeg građanin mora podnijeti zahtjev za registraciju oružja i izdavanje oružnog lista nadležnom tijelu u roku od osam dana od dana nabave.

6.6. Slijedom navedenog, a obzirom da je u činjeničnom opisu prekršaja iz točke 2.) izreke probijane presude (a, jednako je i u optužbi) navedeno „....držao vatreno oružje pištolj marke „Crvena zastava“…pištolj marke „Drulov“…pušku s užlijebljenim cijevima marke „Voere“…za koje oružje mu je odobrenje za držanje oruža tj. oružni list serijskog broj xxxx istekao dana 21. 08. 2017.g…“ jasno je da u činjeničnom opisu nije navedena odlučna činjenica od koje ovisi ispunjenje bitnih obilježja prekršaja iz članka 70. stavak 1. točka 1. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana odnosno da je držao oružje B kategorije bez odobrenja za nabavu oružja, već je navedeno bez „…odobrenja za držanje oružja…“, a koja isprava po važećim zakonskim odredba niti ne postoji.

6.7. U vezi s naprijed navedenim, a obzirom na dio činjeničnog opisa izreke pobijane presude u kojem se navodi „…za koje oružje mu je odobrenje za držanje oružja tj. oružni list serijskog broja xxxx istekao dana 21. 08. 2017…“, a koji izričaj ukazuje da je okrivljenik držao predmetno vatreno oružje bez važećeg oružanog lista za držanje oružja, ističe se da prema zakonskim odredbama Zakona o nabavi i posjedovanju oružja nije propisano kažnjavanje za takvu protupravnu radnju, a na što osnovano ukazuje okrivljenik u svojim žalbenim navodima.

7. Nadalje, pobijanom presudom okrivljenik okr. J. B. proglašen je krivim da je na način činjenično opisan u točki 3) izreke pobijane presude počinio prekršaj iz članka 70. stavka 1. točke 7. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, a kojom zakonskom odredbom je propisano je da će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 40.000,00 kuna ili kaznom zatvora do 60 dana kazniti kaznit za prekršaj fizička koja: posjeduje streljivo za oružje kategorije B, a nema važeći oružani list ili važeće odobrenje za nabavu oružja ili europsku oružanu propusnicu ili drugu ispravu o oružju izdanu na temelju međunarodnih ugovora (članak 30. stavak 3.).

7.1. Odredbom članka 30. stavak 3. istog Zakona propisano je:

„Streljivo za oružje kategorije B može posjedovati samo osoba koja ima važeći oružni list ili važeće odobrenje za nabavu oružja ili europsku oružnu propusnicu ili drugu ispravu o oružju izdanu na temelju međunarodnih ugovora.“.

7.2. Iz naprijed citirane zakonske odredbe članka 39. stavka 3. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, odlučna činjenica od koje ovisi ispunjenje bitnih obilježja prekršaja činjenično opisanog u točki 3) izreke pobijane presude, posjedovanje streljiva B kategorije bez važećeg oružnog lista ili važećeg odobrenja za nabavu oružja ili europske oružne propusnice ili druge isprave o oružju izdane na temelju međunarodnih ugovora. U konkretnom slučaju, bitno obilježje za predmetni prekršaj, na način kako je to naznačeno u činjeničnom opisu prekršaja iz točke 3) izreke nije ispunjeno obzirom da se okrivljeniku stavlja na teret da je posjedovao streljivo „…za koje ne posjeduje odobrenje za nabavu streljiva tj. europsku oružanu propusnicu…“, a zakonskim odredbama „…odobrenje za nabavu streljiva…“ uopće nije propisano.

7.3. Naime, imajući u vidu isprave o oružju koje su propisane Zakonom o nabavi i posjedovanju oružja građana, a što je obrazloženo u točki 6.4. obrazloženja ove drugostupanjske odluke, jasno je da „…odobrenje za nabavu streljiva…“ ne postoji kao isprava o oružju. Isto tako, „…odobrenje za nabavu streljiva…“ nikako se ne može poistovjetiti sa europskom oružnom propusnicom, a što bi proizlazi iz izričaja kako je navedeno u činjeničnom opisu točke 3) izreke odnosno „…za koje ne posjeduje odobrenje za nabavu streljiva tj. europsku oružanu propusnicu, obzirom da europska oružana propusnica kao isprava o oružju (definirana odredbom članka 25. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana) sadržajno ima potpuno drugačije značenje i ni u kojem dijelu ne zamjenjuje „odobrenje za nabavu streljiva“ koje kao što je i naprijed objašnjeno nije propisano zakonskim odredbama, a na što osnovano ukazuje okrivljenik u svojim žalbenim navodima.

8. Slijedom navedenog, valjalo je prihvatiti žalbu okr. J. B. te odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

U odnosu na rješenje:

9. Uslijed odluke iz točke I. i II. izreke ove drugostupanjske presude, ukida se prvostupanjska odluka u odnosu na odluku o oduzimanju predmeta te su u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

9.1. Naime, prvostupanjski sud odluku o oduzimanju predmeta temelji na odredbi članka 70. stavak 2. i članka 72. stavka 2. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana te odredbi članka 76.a Prekršajnog zakona, kojim je propisano oduzimanje predmeta kao mjera sui generis, s obrazloženjem da je istu potrebno primijeniti, a radi zaštiti opće sigurnosti i javnog poretka.

9.2. Međutim, pri donošenju posebnog rješenja, osim zaštite opće sigurnosti i javnog poretka, prvostupanjski sud će utvrditi postojanje drugih razloga navedenih u članku 76.a stavak 1. Prekršajnog te sve bitne okolnosti za eventualno oduzimanje predmeta prekršaja, za koju odluku će dati jasne i konkretne razloge, nakon što utvrdi sve okolnosti od kojih ovisi eventualno izricanje mjere oduzimanja predmeta i to one okolnosti koje se odnose na osobne prilike i sklonosti okrivljenika koje bi ukazivale na opravdanost oduzimanja oružja i streljiva s aspekta javne ili opće sigurnosti – npr. često i prekomjerno uživanje alkohola, konzumacija droga, poremećeni obiteljski odnosi, sukobi s okolinom, agresivno i ekscesno ponašanje te drugi poremećaji u ponašanju, disciplinske povrede propisa o lovstvu ili sportskom streljaštvu, pravomoćna prekršajna ili kaznena osuđivanost, vođenje prekršajnog ili kaznenog postupka za djela koja su u neposrednoj ili posrednoj vezi s oružjem i slične okolnosti.

9.3. Isto tako, prvostupanjski sud će prilikom odlučivanja o mjeri oduzimanja predmeta voditi uzeti u obzir i recentnu praksu Europskog suda za ljudska prava, kao i Ustavnog suda Republike Hrvatske, kojom se ukazuje na potrebu da se u svakom sudskom postupku, u primjeni svih pravnih instituta, moraju poštovati prava i slobode zajamčene Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak,

Konvencija je dio

14/02., 133/03., 9/05., 1/06. i 2/10; u daljnjem tekstu: Konvencija).

hrvatskog pravnog poretka još od 1997. i sva tijela državne vlasti su je dužna primjenjivati u svom postupanju.

9.4. Radi se o predmetima Europskog suda za ljudska prava: Gabrić protiv Hrvatske (zahtjev br. 9702/04, presuda od 5. veljače. 2009.), Boljević protiv Hrvatske (zahtjev br. 43492/11, presuda od 31. siječnja 2017.), Tilocca protiv Hrvatske zahtjev br. 40559/12, presuda od 5. travnja 2018.) i Dagostin protiv Hrvatske (

(zahtjev br. 67644/12, odluka od 15. listopada 2017.), koji su vođeni zbog povrede prava na mirno uživanje vlasništva iz članka 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju. Navedenim presudama utvrđeno je da je u prekršajnim postupcima, izricanjem mjere oduzimanja predmeta, unatoč tome što je ista u domaćem pravu bila propisana kao obligatorna, došlo do povrede prava vlasništva.

9.5. Člankom 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju je propisano da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva. Nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnoga prava. Miješanje javne vlasti u mirno uživanje vlasništva treba biti zakonito. Svako miješanje u pravo vlasništva može se opravdati jedino ako služi javnom (ili općem) interesu. Prilikom miješanja u mirno uživanje vlasništva potrebno je uspostaviti pravičan odnos ravnoteže između potreba javnoga interesa i zahtjeva zaštite temeljnih prava pojedinca.

9.6. Upravo u navedenom smislu postizanja pravičnog odnosa ravnoteže je i suština prethodno navedenih presuda ESLJP - da u svakom konkretnom slučaju oduzimanja predmeta koji su vlasništvo okrivljenika treba postići razuman odnos razmjernosti između konvencijskog prava okrivljenika na mirno uživanje vlasništva predmeta i zahtjeva općeg interesa javnosti. ESLJP je u navedenim presudama smatrao da miješanje u pravo vlasništva, da bi bilo razmjerno, treba odgovarati ozbiljnosti povrede, a sankcija težini djela za čije kažnjavanje je predviđena.

9.7. Ovakvo stajalište ESLJP izraženo je i u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-5501/13 od 29. ožujka 2018., donesenoj u povodu ustavne tužbe u kojoj podnositelj navodi da mu je povrijeđeno ustavno pravo vlasništva izricanjem mjere oduzimanja oružja, kao posljedice sudske odluke kojom ga se proglašava krivim za počinjeni prekršaj iz članka 92. stavak 1. točke 3. Zakona o oružju.

9.8. Prema pravnim stajalištima izraženim u gore navedenim presudama ESLJP-a i odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske, uvjet za oduzimanje predmeta, u konkretnom slučaju oružja, nije dovoljno da je ista mjera zakonom propisana kao obavezna, već se prilikom donošenja odluke, iako se više i ne radi o zaštitnoj mjeri koja se izriče, već o posebnoj mjeri propisanoj člankom 76. a PZ-a, prvostupanjski sud mora rukovoditi načelom razmjernosti određeno članka 16. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske koji propisuje:" Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju" i sukladno tome članka 51.a Prekršajnog zakona, koji propisuje: "Zaštitna mjera ne smije se izreći ako nije u razmjeru s težinom počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti."

9.9. S obzirom na sve gore navedeno, obveza je prvostupanjskog suda da u ovom prekršajnom postupku oduzimanje predmeta od okr. J. B. razmatra u svjetlu standarda postavljenih navedenim odlukama ESLJP i Ustavnog suda Republike Hrvatske, pazeći da bude postignuta pravedna ravnoteža između zahtjeva općega interesa zajednice (u konkretnom slučaju, zaštite interesa Republike Hrvatske u smislu članka 50. stavak 2. Ustava i članka 1. stavka 2. Protokola br. 1 uz Konvenciju) i zahtjeva zaštite okrivljenikovog prava vlasništva, koja ravnoteža neće postojati ako okrivljenik snosi pojedinačni i prekomjerni teret.

10. Iz navedenih razloga trebalo je prvostupanjsku presudu ukinuti u dijelu odluke o izrečenoj mjeri oduzimanja predmeta, te u tom dijelu predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

11. Slijedom navedenog, na temelju članka 207. (Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 12. svibnja 2022.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 5 otpravaka za spis, okrivljenika, braniteljicu i tužitelja.