Poslovni broj 77 Gž Ovr-1371/2023-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 77 Gž Ovr-1371/2023-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu tog suda Diani Preglej, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Republika Hrvatska, OIB:…, kojeg zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Z., protiv ovršenika B. S. iz Z., OIB:…, radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-718/2023-2 od 5. travnja 2023., dana 12. ožujka 2024.,

 

 

r i j e š i o  j e

 

Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-718/2023-2 od 5. travnja 2023.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem je odbačen kao nedopušten prijedlog ovršenika od dana 14. ožujka 2023. za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.

             

2. Protiv navedenog rješenja pravovremeno se žali ovršenik zbog bitne povrede odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava iz odredbe čl. 353. st. 1. t. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) svezi s odredbom čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 - dalje: OZ), te predlaže ukinuti pobijano rješenje i obustaviti predmetnu ovrhu.

 

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

5. Žalba je neosnovana.

 

6. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u svezi s čl. 50. st. 5. OZ-a, dok žalitelj ne ističe da bi bila počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a niti iznosi razloge koji bi upućivali na postojanje te povrede.

 

7. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja navodi:

              - da je ovršenik 14. ožujka 2023. podnio prijedlog kojim predlaže ukinuti ovrhu i sve provedene radnje u postupku izravne naplate koji se vodi temeljem rješenja prvostupanjskog suda poslovni broj P-2517/2019 od dana 02. veljače 2021.,

              - da je uvidom u rješenje poslovni broj P-2517/2019 od 2. veljače 2020. utvrđeno da je istim naloženo ovršeniku platiti sudsku pristojbu,

              - da se protiv ovršenika vodi postupak prisilne naplate sudske pristojbe po Zakonu o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 74/1995, 57/1996, 137/2002, 125/2011, 112/2012, 157/2013, 110/2015, 118/2018, dalje: ZSP) u kojem vrijede posebna pravila naplate neplaćene sudske pristojbe, kao i pravila o pravnim lijekovima,

- da ovršenik u skladu s čl. 39.a ZSP-a može protiv rješenja o pristojbi u roku od tri dana od dana kada mu je rješenje dostavljeno podnijeti prigovor prvostupanjskom sudu, tako da ovršeniku stoji na raspolaganju redovan pravni put kako bi ostvario svoje pravo, a također, prema čl. 43. ZSP-a, ovršenik ima pravo na vraćanje pristojbe ako je platio pristojbu koju uopće nije morao platiti ili je pristojbu platio u iznosu većem od propisanog,

te zaključuje kako postupak prisilne naplate neplaćene sudske pristojbe nije postupak izravne naplate iz čl. 209. st. 1. OZ-a, sud je na temelju čl. 210. st. 1. i 2. OZ-a odbacio ovršenikov prijedlog kao nedopušten.

 

8. Žalitelj u bitnome navodi da je Zakonom o izmjenama i dopunama OZ-a ("Narodne novine" broj 131/20) uveden novi opći razlog za obustavu ovrhe, a to je da će se ovrha obustaviti po službenoj dužnosti ako ovrhovoditelj u roku od jedne godine nije poduzeo niti jednu radnju te da prvostupanjski sud nije poštovao taj Zakon.

 

9. Odredbom čl. 73. st. 3. OZ-a je bilo propisano da će se ovrha obustaviti po službenoj dužnosti ako ovrhovoditelj u roku od jedne godine nije poduzeo niti jednu radnju u postupku, a taj se rok u skladu s čl. 20. st. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 131/20 – dalje: ZID OZ,), računa od dana stupanja na snagu ZID OZ-a, a koji je stupio na snagu 28. studenoga 2020.

 

10. Prvenstveno valja reći da je odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-331/2021 i dr. od 19. prosinca 2023., koja je objavljena u "Narodnim novinama" broj 114/24 od 15. siječnja 2024. pokrenut postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom te su ukinuti članci 46. stavak 3. i 72. stavak 3. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20. i 114/22).

 

10.1. U obrazloženju navedene odluke Ustavnog suda RH je, između ostalog, napisano da je ovršni postupak pravno uređen sudski građanski postupak radi prisilnog ostvarenja tuđeg subjektivnog prava građanskopravne prirode, koji predstavlja niz pravno uređenih i funkcionalno koordiniranih radnji suda, stranaka i drugih subjekata. Ovršni postupak je postupak specijalne (singularne) egzekucije, a provodi se radi ostvarenja ili osiguranja određene tražbine na pojedinačno određenim dijelovima imovine osobe koja je dužna omogućiti ostvarenje tuđeg subjektivnog prava u najširem smislu. Predmet ovrhe odnosno osiguranja u tim su postupcima primarno dijelovi imovine ovršenika odnosno protivnika osiguranja, a samo izuzetno, kad to zbog prirode tražbine nije moguće, i njegova osoba.

Upravo zbog toga odredbe zakona koji uređuje ovrhu i osiguranje, kao temeljnog propisa na kojemu počiva ostvarenje i zaštita građanskih prava u hrvatskom pravnom sustavu, moraju biti jasne, precizne, predvidljive, izvjesne te u skladu s legitimnim očekivanjima (stajalište iz odluke Ustavnog suda broj: U-I-2881/2014 i dr. od 1. lipnja 2016. »Narodne novine« broj 55/16.).

 

10.2. Ustavni sud ocjenjuje da sadržaj i struktura članka 72. stavka 3. Ovršnog zakona, imajući u vidu druge odredbe Ovršnog zakona koje potiču ovrhovoditelje na aktivnost, čine ovu dodatnu odredbu nejasna opsega, suvišnom. Ujedno takva norma ne daje osnovu za zaključak da će svrha Ovršnog zakona u praktičnom pravnom životu biti ostvarena (o cilju ovrhe i ovršnog postupka, kao jednog od temelja pravne države v. u točki 41. obrazloženja ove odluke).

 

10.3. Stoga, Ustavni sud ocjenjuje da članak 72. stavak 3. Ovršnog zakona ne zadovoljava zahtjeve pravne sigurnosti objektivnog pravnog poretka i protivan je zahtjevima koji proizlaze iz vladavine prava kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske (članak 3. Ustava).

 

11. S obzirom da su ukinute zakonske odredbe bile, nesumnjivo, protivne Ustavu i prije njihovog ukidanja, tj. prije objave odluke o ukidanju u "Narodnim novinama" (koje pravno stajalište je Ustavni sud zauzeo u odlukama broj: U-I-206/1992, U-III-379/1993, U-I-52/1995 i U-III-731/1994.), neosnovani su žalbeni navodi koje ističe ovršenik.

 

12. Nadalje, navodi prvostupanjskog suda o tome da ovršenik ima pravo žalbe su u konkretnom slučaju bez utjecaja na odlučivanje u ovoj pravnoj stvari jer je rok za izjavljivanje žalbe odavno protekao te je iz potvrde na listu 5 spisa vidljivo da je rješenje pravomoćno 16. veljače 2021. i ovršno 19. veljače 2021.

 

13. Međutim, postupak prisilne naplate sudske pristojbe provodi se prema odredbi čl. 28. st. 5. ZSP-a, a ne u skladu s čl. 209. st. 1. te čl. 210. st. 1. i 2. OZ-a, a kako je to pravilno zaključio prvostupanjski sud pa je stoga žalba ovršenika neosnovana.

 

14. Slijedom navedenog i na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

 

U Zagrebu 12. ožujka 2023.

 

Sudac

Diana Preglej, v.r.