Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Karlovac
Gž-800/2020-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Karlovcu po sucu Michalu Danečeku kao sucu pojedincu u ostavinskoj stvari iza pok. R. H.1 i pok. B. H., oboje iz K., odlučujući o žalbi nasljednice R. H.2 iz K., OIB ..., koju zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva R. & O. iz K., protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj O-1980/2013-29 od 27. kolovoza 2019., ispravljenog rješenjima istog suda poslovni broj O-1980/2013-31 od 11. listopada 2019. i O-1980/2013-16 od 9. travnja 2020., 12. svibnja 2022.
r i j e š i o j e
I Preinačuje se rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj O-1980/2013- 29 od 27. kolovoza 2019., ispravljeno rješenjima istog suda poslovni broj O- 1980/2013-31 od 11. listopada 2019. i O-1980/2013-16 od 9. travnja 2020., u točkama VI i VII izreke, i u tom dijelu rješava
I.I Nasljednicima B. H. temeljem zakonskog reda nasljeđivanja utvrđuju se:
1. R. H.2 , kćerka ostaviteljice iz K., OIB … na razlici mirovine kod zavoda Područna služba K. u cijelosti, a na grobnom mjestu u 1/3 dijela
2. R. H.1 , sin ostaviteljice iz K., OIB ... na grobnom mjestu u 1/3 dijela
3. D. H., unuk ostaviteljice iz K., OIB ... na grobnom mjestu u 1/6 dijela
4. V. H., unuk ostaviteljice iz K., OIB ..., na grobnom mjestu u 1/6 dijela
I.II Odbija se zahtjev nasljednika B. H. - R. H.1 i D. H. za vraćanje u ostavinsku imovinu dara učinjenog ugovorima od 10. srpnja 1996., sklopljenim od strane B. H. kao darovateljice i R. H.2 i V. H. kao daroprimaca.
II Žalba nasljednice R. H.2 se u preostalom dijelu odbija kao neosnovana te se pobijano rješenje potvrđuje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim (ispravljenim) rješenjem riješeno je:
"I. I.
Preinačava se ovosudno rješenje O-1980/13 od 01. rujna 2016. te se sudi:
II.
Utvrđuje se da ostavinsku imovinu iza pok. R. H.1 iz K., rođ. 21. studenog 1907. godine, umrlog 30. srpnja 1990. godine, umirovljenika, državljanina RH, sačinjava:
- pravo suvlasništva u ½ dijela nekretnina upisanih u z.k. ul. 1027 K.O. V. koje se sastoje od čkbr. 5651/1 kuće za odmor – vikendica od 450 čhv, upisana u posjedovni list br. 389 k.o. V. na ime B. H..
- 6.suvlasnički dio (etažno vlasništvo – E-6): garaža od 17m2, četvrta od kuće, s kojim posebnim dijelom je povezana 1/9 kčbr. 1315 iz zk. ul. 2714 k.o. K. II.
III.
Njegovim nasljednicima temeljem Zakona o nasljeđivanju na 392714/500000 dijela proglašavaju se:
1. D. H., unuk ostavitelja iz K., OIB ... u 4/48 dijela
2. V. H., unuk ostavitelja iz K., OIB ... u 4/48 dijela
3. R. H.1 , sin ostavitelja iz K., OIB ... u 2/48 dijela
4. R. H.2 , kćerka ostavitelja iz K., OIB ..., u 38/48 dijela.
IV.
Njegovom nasljednicom temeljem oporuke od 26.studenog 1989. godine na 107286/500000 dijela proglašava se:
R. H.2 , kćerka ostavitelja iz K., OIB… , u cijelosti.
V.
Utvrđuje se da ostavinsku imovinu iza pok. B. H. rođ. D.1 , kćerke D. iz K., rođ. 03. rujna 1911. godine, umrle 10. svibnja 2003. godine, umirovljenice, državljanke RH, sačinjava:
- razlika mirovine kod HZMO PS K. u iznosu od 963,29 kuna
- ½ dijela četverostrukog grobnog mjesta na pravoslavnom groblju D.3 parcela 1A, grob br. .11, glavna knjiga br. 1043
VI.
Njezinom nasljednicima temeljem Zakona o nasljeđivanju proglašavaju se:
1. R. H.2 , kćerka ostavitelja iz K., OIB ... na razlici mirovine kod HZMO PS K. u cijelosti
2. R. H.1 , sin ostavitelja iz K., OIB ... na grobnom mjestu u 2/3 dijela 3. D. H., unuk ostavitelja iz K., OIB ... na grobnom mjestu u 1/3 dijela
VII.
Vraća se u ostavinsku imovinu prema darovnim ugovorima od 10. srpnja 1996. godine i to
- 199/2500 dijela na darovanom suvlasništvu ostaviteljice u ½ dijela nekretnina upisanih u z.k. ul. 1027 K.O. V. koje se sastoje od čkbr. 565/1 kuće za odmor – vikendica od 450 čhv, upisana u posjedovni list br. 389 k.o. V. na ime ostaviteljice B. H. te
- 6.suvlasnički dio (etažno vlasništvo – E-6): garaža od 17m2, četvrta od kuće, s kojim posebnim dijelom je povezana 1/9 kčbr. 1315 iz zk. ul. 2714 k.o. K. II te se radi namirenja nužnog dijela temeljem Zakona o nasljeđivanju na 1/7 dijela suvlasništva gore darovanom suvlasništvu nekretnina ostaviteljice proglašavaju nasljednici:
- R. H.1 , sin ostavitelja iz K., OIB ... u 1/6 dijela
- D. H., unuk ostaviteljice iz K., u 1/12 dijela
VIII.
Nakon pravomoćnosti nasljednici mogu ostvarivati sva prava koja im temeljem istog pripadaju.“
2. Nasljednica R. H.2 je protiv rješenja pod točkama II, III, VI i VI izreke (žalba protiv rješenja pod točkama V. i VI. izreke je, u stvari, žalba protiv točaka VI. i VII. izreke pobijanog rješenja, obzirom da se radi o pogrešnoj numeraciji koja je ostala od ranije žalbe) podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba izvanparničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i nepravilne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud rješenje u pobijanom dijelu ukine, podredno da ga preinači sukladno žalbenim navodima.
3. Žalba je pravovremena.
4. Žalba je djelomično osnovana.
5. Dio žalbe - protiv odluke pod točkom II izreke pobijanog rješenja - sadržajno predstavlja prijedlog za ispravak rješenja o nasljeđivanju u tom dijelu obzirom da je nesporno da R. H.3 stariji (ostavitelj) nije bio vlasnik kč.br. 5651/1 sa 1618 m2 upisanih u zk.ul. 102 k.o. V. jer su vlasnici navedene nekretnine I. F. iz V. 2 u ½ dijela i B. H. u ½ dijela. Navedeno ne utječe na razumijevanje pobijanog rješenja, a nespretnost u izražavanju sud prvog stupnja će u tom dijelu ispraviti posebnim rješenjem, temeljem prijedloga nasljednice R. H.2 za ispravak rješenja podnesenog uz žalbu.
6. Neosnovano se u žalbi, u preostalom dijelu, prigovara bitnoj povredi odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 – dalje ZPP), čije se odredbe na odgovarajući način primjenjuju u ostavinskom postupku temeljem odredbe članka 175. stavak 2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne Novine 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 – dalje ZN), u smislu da se rješenje ne može ispitati obzirom da pobijano rješenje sadrži razloge u svim činjenicama odlučnim za odluku o ostavini, koji su razlozi jasni i međusobno ne proturječe tako da je rješenje jasno i može se ispitati.
7. Sud prvog stupnja je valjano obrazložio kako je utvrdio tko su nasljednici pok. R. H.3 starijeg - i u kojim omjerima. Naime, iz stanja spisa proizlazi da su nasljednice B. H. i M. H. na ročištu na kojem je proglašena oporuka R. H.3 starijeg (list 3 spisa) izjavile da ne priznaju oporuku ostavitelja, a kako je u izjavi nužnih nasljednika kojom osporavaju valjanost oporuke sadržan, osim zahtjeva za zakonskim nasljeđivanjem i zahtjev za umanjenje oporučnog raspolaganja zbog povrede nužnog dijela, to je sud prvog stupnja pravilno zaključio da su B. H. i M. H. zahtijevale nužni nasljedni dio iza pokojnog supruga, odnosno oca. Prema odredbi članka 31. stavak 1. Zakona o nasljeđivanju (Službeni list FNRJ 20/55, Službeni list SFRJ 12/65 i Narodne Novine 52/71, 47/78, 71/91, 37/94, 56/00, 48/03 – dalje ZN/71) nužni nasljednici imaju pravo na dio ostavine kojim ostavitelj ne može raspolagati i koji se naziva nužni dio dok stavak 2 određuje da je nužni dio potomaka, usvojenika i njihovih potomaka i bračnog druga iznosi ½ od onog dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja.
8. Kako su tijekom ostavinskog postupka iza R. H.3 starijeg umrle i B. H. i M. H., njihovi potomci imaju pravo na nužni dio ostavine iza R. H.3 starijeg temeljem odredbe članka 10. ZN/71 tako da djeca M. H. – V. H. i D. H. - nasljeđuju R. H.3 starijeg po svojoj majci M. dok R. H.4 mlađi i djeca M. H. nasljeđuju R. H. starijeg po majci, odnosno baki B. H.. Na to ne utječe izjava R. H.4 mlađeg dana u ostavinskom postupku iza R. H.1 gdje on izjavljuje da priznaje oporuku R. H. starijeg i iza njega ne zahtijeva nužni dio, jer je R. H.4 mlađi naslijedio oca posredstvom nasljeđivanja onog dijela imovine R. H.3 starijeg koji bi imao pripasti B. H. na ime njenog nužnog nasljednog dijela.
9. Isto tako sud prvog stupnja je pravilno utvrdio omjere nasljednih dijelova pojedinih nasljednika sukladno odredbi članka 226. stavak 2. točka 3. ZN, a nasljednik može pravilnost provedbe tog rješenja kontrolirati prilikom njegove provedbe u zemljišnoj knjizi.
10. Iz tog je razloga valjalo, temeljem odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a, u vezi odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a, riješiti kao pod točkom II izrijeke.
11. Međutim, žalba nasljednice je osnovana u dijelu u kojem tvrdi da je sud prvog stupnja neosnovano naložio vraćanje dara u ostavinu, a samim time i da su na pogrešan način utvrđeni nasljednici B. H. i njihovi nasljedni dijelovi.
12. Prema odredbi članka 39. stavak 1. ZN/55 kad je povrijeđen nužni dio, raspolaganja oporukom umanjit će se, a darovi će se vratiti koliko je potrebno da bi se dopunio nužni dio, a prema odredbi članka 45. istog Zakona umanjenje raspolaganja oporukom i vraćanje dara kojima je povrijeđen nužni dio mogu tražiti samo nužni nasljednici dok je člankom 46. ZN/55 određeno da se umanjenje raspolaganja oporukom može tražiti u roku od tri godine od proglašenja oporuke, a vraćanje dara u roku od tri godine od smrti ostavitelja, odnosno od dana kada je rješenje o njegovom proglašenju za umrlog, odnosno rješenje kojim se utvrđuje njegova smrt postalo pravomoćno.
13. U konkretnom slučaju B. H. je umrla 10. svibnja 2003., a nužni nasljednici M. H. i R. H.4 mlađi su zatražili vraćanje dara u ostavinu zbog povrede nužnog dijela izjavom na ročištu održanom 8. prosinca 2006.. Kako je rok od tri godine, propisan odredbom članka 46. ZN/55., objektivan rok i teče od dana smrti B. H., bez obzira na to kada su nužni nasljednici doznali za darovanje to su zahtjevi M. H. i R. H.4 mlađeg zakašnjeli, zbog čega sud prvog stupnja ove njihove zahtjeve nije trebao prihvatiti. Pri tome valja napomenuti i da je žaliteljica u pravu kada tvrdi da se izjava nužnih nasljednika dana na ročištu održanom 24. rujna 2003. (list 2 spisa Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj O-619/2003) ne može smatrati zahtjevom za vraćanje dara već samo najavom mogućnosti da bi ovi nužni nasljednici mogli zahtijevati vraćanje dara.
14. Prekluzija prava zahtijevati vraćati dara zbog povrede nužnog dijela znači da darovanjem nije niti došlo do povrede nužnog nasljednog dijela, što je od utjecaja na nasljeđivanje preostale imovine B. H. - u ovom slučaju razlike mirovine i ½ grobnog mjesta (koja imovina nije bila obuhvaćena darovnim ugovorima) - tako da ovu imovinu nasljednici sada nasljeđuju temeljem zakona, kao nasljednici prvog nasljednog reda, i po pravu predstavljanja (članak 10. i članak 11. ZN/55).
15. U konkretnom slučaju, o dijelu ostavinske imovine B. H. su se njeni nasljednici sporazumjeli tako da razlika mirovine pripadne u nasljedstvo R. H.2 u cijelosti dok pravo korištenja grobnog mjesta nasljeđuju svi potomci B. H. i to R. H.2 i R. H. mlađi svaki od njih u 1/3 dijela (članak 10. ZN/55) dok djeca M. H., trećeg djeteta B. H. - V. H. i D. H. - nasljeđuju na jednake dijelove dio koji bi pripao njihovoj majci, odnosno gledajući cijelu ostavinu - svaki u 1/6.
16. Iz tog je razloga valjalo temeljem odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a u vezi odredbe članka 373. točka 3. ZPP-a riješiti kao pod točkom I izrijeke.
17. Uzimajući u obzir odluku pod I izreke ovog rješenja bespredmetni su dijelovi žalbe u kojima žaliteljica tvrdi da je pobijanim rješenjem oštećena zbog toga što je sud prvog stupnja njoj uračunao ulaganja u nekretninu u H., u dijelu koji je bio posjed R. H.3 starijeg, samo u polovini vrijednosti ulaganja te da sud prvog stupnja nije odlučio o njenoj tvrdnji da nasljednici M. H. (njenim nasljednicima) ne pripada nužni nasljedni dio iza B. H. zbog toga što je ova dugi niz godina koristila mirovinu ostaviteljice i za sebe uzela vrijedne pokretnine B. H..
U Karlovcu 12. svibnja 2022.
Sudac
Michal Daneček,v.r.