REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI PREKRŠAJNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
ZAGREB
Broj: Jž-2262/2019
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja:
Goranke Ratković kao predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog A. R., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90 i 29/94), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 13. rujna 2019., broj: 38. Pp J-4334/18, na sjednici vijeća 12. svibnja 2022.,
r i j e š i o j e :
Prihvaća se žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš i ukida prvostupanjska presuda, te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljeni A. R. oslobođen je optužbe za počinjenje prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci iste s obrazloženjem da se predmetni događaj dogodio na tzv. fiktivnom javnom mjestu (prostorije stare osnovne škole u kojima se održavao sastanak brodara) koji prostor je ograničeno dostupan javnosti pod određenim uvjetima, a da sud nije utvrdio da bi se postupanje okrivljenika reflektiralo u javnosti, odnosno izvan navedenog javnosti ograničeno dostupnog prostora, zbog čega nema obilježja djela navedenog prekršaja.
2. Protiv te odluke ovlašteni tužitelj je pravodobno podnio žalbu, navodeći u bitnom, da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje, odnosno da mjesto događaja nema svojstvo javnog mjesta, jer se radi o stvarnom javnom mjestu u kojem je bio velik broj građana vezano uz problematiku brodara, predlažući da se pobijana presuda ukine i u ponovnom postupku okrivljenike oglasi krivima.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Ocjenom navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio, da razlozi prvostupanjskog suda za oslobođenje od optužbe nisu prihvatljivi, te da je odluka zasad preuranjena.
6. Naime, što se tiče pitanja javnosti mjesta događaja kao obilježja prekršaja, ističe se da su fiktivna javna mjesta ona koja po namjeni nisu javna (najčešće se radi dvorištima i terasama privatnih nekretnina i sl…), ali pod određenim okolnostima imaju takav značaj, pa se djela izvršena na takvim mjestima smatraju izvršenim na javnom mjestu ukoliko su dostupna javnosti na način da su izložena pogledu s javnog mjesta (npr. s ceste…) ili da je posljedica nastupila na javnom mjestu.
U ovom prekršajnom predmetu se ne radi o takvom slučaju, dakle o fiktivnom javnom mjestu.
U ovom slučaju mjesto događaja (prostorije stare osnovne škole - kako je opisano u optužnom aktu) je tzv. ograničeno otvoreno javno mjesto, dakle mjesto namijenjeno javnosti, ali uz određena ograničenja. Ta ograničenja se odnose na vrijeme ili neke druge uvjete pod kojima je pristup na takva mjesta moguć javnosti, npr. u radno vrijeme, u vrijeme održavanja priredbi, okupljanja građana ili javnih sastanaka…
Očito je da je zgrada stare osnovne škole u ovom slučaju bila u funkciji u svrhu sastanka brodara, te je zbog takvog sastanka pristup javnosti svakako bio moguć u vrijeme održavanja događaja.
To su okolnosti koje mjestu događaja daju svojstvo ograničeno otvorenog javnog mjesta, a ograničeno otvoreno javno mjesto jest realno javno mjesto u vrijeme kada je u funkciji, a ne fiktivno javno mjesto. Stoga, ukoliko se utvrde okolnosti koje daju mjestu daju značaj ograničeno otvorenog javnog mjesta, nije u postupku nužno dalje utvrđivati konkretnu izloženost pogledu javnosti ili nastupanje posljedice na javnom mjestu, (koji uvjeti su nužni da bi neki privatni prostor postao fiktivno javno mjesto).
7. S obzirom na naprijed navedeno, valjalo je prihvatiti žalbu ovlaštenog tužitelja, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, ispitati okrivljenika i po potrebi predložene svjedoke, te provesti druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
8. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 12. svibnja 2022.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Robert Završki, v. r
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
