REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SESVETAMA
Industrijska cesta 15, Sesvete
Poslovni broj: 8 P-537/2019-41
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Općinski sud u Sesvetama po sucu toga suda Ivi Raos, u pravnoj stvari tužitelja M. P. iz Z., OIB: ... , zastupanog po punomoćniku M. S., odvjetniku iz Odvjetničkog društva S. i partneri d.o.o. iz Z.,, protiv I-tuženika B. L. iz Z., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku G. V., odvjetniku iz Odvjetničkog društva Č., M. i partneri d.o.o. iz Z.,, II- tuženika R. D. iz D. S., L, , OIB: ..., III-tuženika M. D. iz Z., OIB: ... zastupanog po punomoćnici A. V., odvjetnici u Z., i IV-tužene B. Č. iz U., , OIB: ..., radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 01. travnja 2022. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja, I- tuženika osobno, zamjenice punomoćnika I-tuženika, punomoćnice III-tuženika te u odsutnosti uredno pozvanih II i IV- tuženika, 11. svibnja 2022.
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da je tužitelj M. P. iz Z., a, OIB: ..., dosjelošću stekao pravo vlasništva z.k.č.br. ...kuća G. B. br. 129/10 površine 84 m2 i dvorište površine 331 m2, ukupne površine 415 m2, upisane u zk.ul.br. ...k.o. R.
II. Tuženi B. L iz Z.,OIB: ..., kao nasljednik V. F. iz P., sada iz Z., R. D. iz D. S.,, L., OIB: ... kao nasljednica F. D. iz Z., te M. D. iz Z., OIB: ...i B. Č. iz U. OIB: ..., kao nasljednici F. D. iz Z.,, i Đ. D. iz Z., dužni su priznati navedeno u točki I. presude i trpjeti uknjižbu prava vlaništva sve u korist tužitelja, u roku od 15 dana.
r i j e š i o j e
I. Odbacuje se tužba u dijelu tužbenog zahtjeva koji glasi:
„ Utvrđuje se da su suvlasnici z.k.č.br. ...oranica G. B. površine 2212 m2 i z.k.č.br. ...– livada G. B. površine 527 m2, ukupne površine 2739 m2, upisanih u z.k.ul.br. ...k.o. R., V.F. iz P. sada iz Z., u 40/66 dijela, F. D. iz Z., u 13/66 dijela i Đ.
D. iz Z., u 13/66 dijela“.
II. Nalaže se I-tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 7.362,50 kn sa zateznim kamatama tekućim od 11. svibnja 2022. do isplate po stopi koja se određuje u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, u roku od 15 dana.
III. Nalaže se tužitelju naknaditi III-tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 1.250,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od 11. svibnja 2022. do isplate po stopi koja se određuje u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka tvrdi da su tuženici, odnosno njihovi pravni
prednici upisani kao vlasnici, odnosno nositelji prava korištenja nekretnina koje su predmet
ovoga postupka i to pravni prednik I-tuženika pok. V. F. u z.k.ul. ...k.o. ... nekretnine označene kao z.k.č.br.1 ...- oranica B. površine713 čhv i z.k.č.br. ...– livada B. površine 164 čhv u 577/877 dijela i pravni prednici II., III. i IV tuženika pok F. D. u 150/877 dijela te pok. Đ. D. u 150/877 dijela. Tužitelj je kao izvanknjižni vlasnik u cilju usklađenja stvarnog stanja kako je evidentirano u katastru sa stanjem u zemljišnim knjigama, dao izraditi prijavni list za zemljišnu knjigu oznake RN – 109/17 s pripadajućom kopijom plana, ishodio je pravomoćno Rješenje o izvedenom stanju Grada Z., ureda Z. Klasa: ... Urbroj:... od 04. ožujka 2016. te je prijavni list potvrđen pravomoćnim rješenjem ureda Z.Klasa: ..., Urbroj: ... od 15. studenog 2017 i proveden u zemljišnim knjigama pod posl. br. Z-69543/17. Slijedom navedenog od čestica formirane su nove čestice i to z.k.č.br. ... – oranica G, B. površine 2212 m2; z.k.č.br. ... – livada G. B. površine 527 m2 te zkčbr. ... – kuća G. B. br. 129/10 površine 84 m2 i dvorište površine 331 m2, ukupne površine 415 m2. Tužitelj tvrdi da je vlasništvo nad novoformiranom česticom zkčbr ... – kuća G. B. br. 129/10 površine 84 m2 i dvorište površine 331 m2, ukupne površine 415 m2 stekao temeljem kupoprodajnog ugovora od 20. ožujka 1990. Navodi kako je od posjednika Z. i A. M. kupio predmetnu česticu i to z.k.č.br. ... koja po katastarskom stanju odgovara k.č.br. ... k.o. R.. Predmetni ugovor da je manjkav jer ne sadrži opis nekretnine ni ovjeru potpisa prodavatelja no od sklapanja navedenog ugovora tužitelj se nalazi u samostalnom nesmetanom i poštenom posjedu sporne nekretnine. Nakon smrti A. M., tužitelj je 03. ožujka 2014. sklopio s nasljednikom Z. M. kupoprodajni ugovor kojim su otklonjeni nedostaci iz ranijeg kupoprodajnog ugovora od 20. ožujka 1990. te je navedeno da predmet kupoprodaje predstavlja k.č.br. ... k.o. R., odnosno z.k.č.br. ... formirana Prijavnim listom. Navodi kako ta čestica u
naravi nastaje od suvlasničkog dijela V. F. dok se suvlasnički dijelovi F. D i Đ. D. ne odnose na novoformiranu česticu. Po stanju u katastarskom operatu z.k.č.br. ... k.o. R. odgovara k.č.br. ... – kuća G. B. površine 84 m2 i dvorište površine 331 m2, ukupne površine 415 m2 evidentiranog u posjedovnom listu br. ... k.o. R. kao posjed Z.
i
A.
. R. M. kao pravni prednik Z. i A. M. je bio evidentiran kao posjednik predmetne čestice od nove izmjere koja je stupila na snagu 1966. Kako postojeće isprave nisu podobne za uknjižbu prava vlasništva tužitelje u zemljišnim knjigama premda dokazuju da se tužitelj nalazi kako samostalno tako i putem svojih prednika R., A. i Z. M. najmanje od 1966. u istinitom, zakonitom i poštenom posjedu koji mu tuženici nisu osporili predlaže da sud utvrdi da je tužitelj vlasnik predmetnih nekretnina, da se odredi tuženicima da priznaju tužiteljevo pravo vlasništva i trpe uknjižbu prava vlasništva za korist tužitelja.
2. I-tuženik je u odgovoru na tužbu osporio tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti navodeći kako je tužba nejasna i nepotpuna te kako tužitelj nije samostalan, kvalificirani, a niti pošteni posjednik nekretnina te pravo vlasništva istih stoga nije mogao steći dosjelošću. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan uz naknadu troškova postupka I-tuženiku.
3. II. i IV. tuženici premda su uredno zaprimili tužbu s pozivom na podnošenje odgovora na tužbu, nisu podnijeli odgovor na tužbu u određenom im roku.
4. III - tuženik je u podnesku od 16. svibnja 2018. priznao tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te je postavio zahtjev za naknadu troškova postupka.
5. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi uvidom u z.k.ul. za predmetne nekretnine
(list 5 i 45 spisa), prijavni list RN-109/17 s kopijom katastarskog plana (list 6 – 8 spisa),
Rješenje o izvedenom stanju od 04. ožujka 2016. (list 10 i 11 spisa), posjedovni list br 1341 k.o. R. (list 12 i 19 spisa), Kupoprodajni ugovor od 20. ožujka 1990. (list 13 i 14 spisa), Potvrdu ( list 15 spisa), Rješenje o nasljeđivanju od 17. siječnja 2006. (list 16 i 17 spisa), Kupoprodajni ugovor od 03. ožujka 2004. (list 17 i 18 spisa), Rješenje od 15. studenog 2017. ,povijest promjena od 05. siječnja 2018. (list 20 spisa), Rješenje o nasljeđivanju od 21. studenog 1985. (list 21 i 22 spisa), Rješenje o nasljeđivanju od 20. veljače 2013. (list 23 i 24 spisa), Rješenje o nasljeđivanju od 28. lipnja 2010. (list 25 spisa), sudska nagodba od 19. ožujka 2009. (list 26 i 27 spisa), Izvod iz matice rođenih za D. R. (list 28 spisa), Rješenje o nasljeđivanju od 07. svibnja 2008. (list 29 spisa), saslušan je svjedok Z. M. te su saslušani tužitelj i I- tuženik kao stranke u postupku.
6. Sud je, temeljem odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 i 70/19 dalje: ZPP) i provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.
7. Uvidom u zk izvadak za predmetne nekretnine (list 45 spisa) utvrđeno je da su u
zk.ul. ... k.o. R. , zkčbr ... G. B. označena kao oranica površine 2212 m2; zkčbr ... G. B. , dvorište i kuća br 129/10 ukupne površine 415 m2 te zkčbr ... G. B., livada površine 527 m2 upisane kao društveno vlasništvo, a pravo korištenja upisano je za korist F. V. u 577/877 dijela, D. F.u 150/877 dijela te za korist D. Đ. u 150/877 dijela.
8. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Z., posl. br. O-4601/85 od 21. studenog 1985. utvrđeno je kako je nasljednicom iza pok. V. F. proglašena Z. L. iz Zagreba koju je temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Z., donesenom po javnom bilježniku Z. Č. kao povjereniku suda, posl. br. O- 585/13, ... od 20. veljače 2013. naslijedio I-tuženik.
9. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u S, Stalne službe u D. S., posl.br. O-108/09 od 28. lipnja 2010. te u Sudsku nagodbu Općinskog suda u S., Stalne službe u D. S. posl. br. P-163/09 od 19. ožujka 2009. utvrđeno je kako su nasljednicima iza pok. F. D proglašeni II, III i IV. tuženici.
10. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Z.,, po javnom bilježniku M. G. kao povjereniku suda u ostavinskom postupku posl. br. O- 2565/2008, od 07. svibnja 2008. utvrđeno je kako su nasljednicima iza pok Đ. D. proglašeni III. tuženik i IV tuženica.
11. Uvidom u Kupoprodajni ugovor od 20. ožujka 1990. utvrđeno je da su M. A. i Z. M. tužitelju prodali nekretninu pri čemu je ugovorena kupoprodajna cijena u iznosu od 6.500,00 HRD od čega je tužitelj isplatio iznos od 40.000,00 HRD dok se preostali iznos kupoprodajne cijene od 25.000,00 HRD obvezao isplatiti na dan predaje posjeda nekretnine. Uvidom u Potvrdu utvrđeno je kako je prodavatelj Z. M. u prisutnosti dva svjedoka izjavio kako je kao vlasnik voćnjaka na G. B. od tužitelja kao kupca primio iznos od 2.000,00 DEM.
12. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Z., po javnom bilježniku B. J. posl. br. O-7415/05, od 17. siječnja 2006. utvrđeno je kako je nasljednikom iza pok. Z. M. proglašen Z. M.
13. Uvidom u Kupoprodajni ugovor od 03. ožujka 2004. utvrđeno je da je isti zaključen
između Z . M . kao prodavatelja i tužitelja kao kupca te da tužitelj kupuje 115385/87000 dijela nekretnina upisanih u zk.ul.br. ... k.o. R. koje se sastoje od zkčbr ... – oranica B. u B. G. površine 713 čhv i zkčbr ... – livada B. u B. g. površine 164 čhv te da opisani suvlasnički dio zkčbr ... i ... u naravi predstavlja cijelu kčbr ... – voćnjak površine 415 m2 upisanu u posjedovni list br ... k.o. R. kao suposjed Z. i A. M. Navedeno
je
da
je prodavatelj izvanknjižni vlasnik nekretnina koje su predmet kupoprodaje te da je kao
vlasnik tih nekretnina u zk.ul.br. ... k.o. R. uknjižen V. F. iz Z., u 577/877 dijela. Utvrđeno je kako je ugovorena kupoprodajna cijena u iznosu od 3.000,00 Eur u kunskoj
protuvrijednosti
po
srednjem tečaju HNB-a na dan isplate, a koji iznos je kupac isplatio prodavatelju sukladno
kupoprodajnom ugovoru od 20. ožujka 1990. Potpisi stranaka na predmetnom ugovoru su
ovjereni od strane javnog bilježnika R. G. pod posl. br. OV-1446/14.
14. Uvidom u Posjedovni list broj ... utvrđeno je da su kao posjednici kčbr ... G. B., kuća, Z.,, G. B. 129/10 površine 84 m2 i dvorište površine 331 m2, ukupne površine 415 m2 upisani A. i Z. M. Uvidom u povijest promjena na katastarskim česticama utvrđeno je kako je u postupku katastarske izmjere za k.o. R. koja je u upotrebi od 1966. kao korisnik k.č. ... k.o. R. evidentiran M. (Š) R. u cijelosti dok su Rješenjem Grada Z., ureda od 05. siječnja 2018. broj: UP/I-03,3787/1-80 iz 1980. uz prilog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Z., br: O-4607/79 kao korisnici k.č. ... k.o. R. evidentirani M. A. u ½ dijela i M. Z. u ½ dijela.
15. Također, iz Prijavnog lista vidljivo je da je tužitelj radi usklađenja zemljišno- knjižnog stanja sa stanjem u katastru zahtijevao sastavljanje prijavnoga lista iz kojega je kao
novo stanje vidljiv posjed tužitelja na broju parcele ... u površini 84 m2 (kuća) i 331 m2 (dvorište) te da je nova z.k.č. ... nastala od dijela 1809 – 352 m2 i dijela 1822 - 63m2, sveukupne površine 415 m2.
16. Uvidom u Rješenje o izvedenom stanju Grada Z., ureda Klasa: ... Urbroj: ... od
04.
ožujka
2016.
utvrđeno
je
kako
se
ozakonjuje nezakonito izgrađena stambena zgrada bez akta kojim se odobrava građenje
na kčbr ... k.o. R. u Z., G.B.,a temeljem zahtjeva tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju od 18. lipnja 2013.
17. Uvidom u pravomoćno i konačno Rješenje Grada Z.,, ureda Klasa: ... Urbroj: ... od
17. studenog 2017. utvrđeno je kako se u katastarskom operatu k.o. R. mijenjaju podaci temeljem Prijavnog lista na način da se dosadašnje stanje na zemljištu u
posjedovnom listu br ... k.o. R. za kčbr ..., B., voćnjak, površine 415
m2 mijenja te novo stanje za kčbr. Z., glasi G. B., kuća, Z., G. B. ... površine 84 m2 i dvorište površine 331 m2, ukupne površine 415 m2, a temeljem zahtjeva tužitelja za promjenom na zemljištu u skladu s odredbama čl. 63. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.
18. Iz iskaza tužitelja proizlazi kako je zemljište koje u naravi predstavlja vinograd i koje
je predmet ovoga postupka kupio 1990. od kolege s kojim je radio, Z. M. čiji su djed i obitelj M. posjedovali vinograd i radili na njemu možda i kroz razdoblje od sto godina, na istom je izgradio i kuću do koje nema prilaznog puta, da od tada do današnjeg dana koriste navedenu nekretninu i nitko im nikada nije osporavao takvo korištenje. Sud je iskaz tužitelja prihvatio, budući da su logični i životni te u skladu sa svim ostalim izvedenim dokazima.
19. Svjedok Z. M. je iskazao kako su on i njegova majka nakon smrti oca naslijedili nekretninu koju su prodali tužitelju par godina nakon toga 1988. te da se tužitelj od tada nalazi u posjedu nekretnine koja je predmet ovog postupka. Naveo je kako nakon prodaje nekretnine tužitelju istu nije koristio, a da se prije toga koristila kao vinograd. Sud je iskaz svjedoka prihvatio, budući da su logični i životni te u skladu sa svim ostalim
izvedenim dokazima.
20. Iz iskaza I-tuženika proizlazi kako je s djedom F. V. i bakom živio na adresi G.B. , djed je prodao kuću ispred koje se nalazio vinograd te je nakon smrti djeda i majke naslijedio svu zemlju i kuću na tom predjelu na B. Naveo je kako su M. ili kupci kojima je prodana nekretnina oduzeli komadić njegova zemljišta no da je tužitelj obrađivao dio zemlje za koji tvrdi da mu je oduzet zasigurno deset godina te da isto toliko to zemljište I-tuženik nema u svom posjedu.
21. Za stjecanje stvarnih prava na nekretninama temeljem odredbe čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (u nastavku ZV) mjerodavni su propisi koji su bili važeći u vrijeme stjecanja takvog prava. Ako su rokovi koji su za stjecanje stvarnih prava određeni ZV-om, počeli teći prije njegovog stupanja na snagu, dakle 1. siječnja 1997. tada isti nastavljaju teći sukladno čl. 388. st. 2. ZV-a, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ZV-om ako bi počeo teći u času njegovog stupanja na snagu (čl. 188. st. 3. ZV-a).
22. Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine” broj 53/91, 9/92 i 77/92 - dalje: ZOVO) stupio je na snagu 1. rujna 1980., a ZV 1. siječnja 1997., a prije ZOVO- a, važila su pravna pravila OGZ-a
23. Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari, takav posjed treba imati zakonom određenu kakvoću i neprekidno trajanje kroz zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari (čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/96, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 - dalje: ZV).
24. U smislu odredbe čl. 10. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", br. 91/96: ZZK) promjena katastarskog broja, oblika, površine ili izgrađenosti zemljišta provodi se u zemljišnim knjigama na temelju rješenja koje zemljišno-knjižni sud donosi po službenoj dužnosti pošto mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o toj promijeni o katastru zemljišta.
25. Prema odredbi čl. 159. st. 1. ZV dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako ta ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (čl. 159. st. 2. ZV), a samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (čl. 159. st. 3. ZV). Odredba čl. 72. st. 1. ZOVO-a propisuje da je posjed zakonit ako se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva i ako nije pribavljen silom, prijevarom ili zloupotrebom povjerenja.
Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredaba ranije važećeg ZOVO- a, kao i u smislu odredaba sada važećeg ZV-a, potrebno je da budu ispunjene određene pretpostavke koje se tiču kvalitete posjeda potrebnog za dosjelost, te protek zakonom određenog vremena potrebno za stjecanje prava dosjelošću. Za redovnu dosjelost stjecanja prava vlasništva na nekretninama u smislu odredbe čl. 28. st. 2. ZOVO-a potreban je savjestan i zakonit posjed, te protek vremena od 10 godina neprekidnog posjedovanja, dok je u smislu odredbe čl. 159. st. 2. ZV-a potreban samostalan posjed koji je zakonit, istinit i pošten, te protek vremena od 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću su: sposobnost stjecatelja, sposobnost stvari, posjed određene kvalitete i vrijeme dosjelosti propisane zakonom.
Jedna od nužnih pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu naprijed citiranih zakonskih odredbi je i poštenje (savjesnost) posjeda stjecatelja, a ista pretpostavka bila je nužna i prema odredbi čl. 28. st. 2. ZOVO-a, a ranije i sukladno pravnim pravilima imovinskog prava.
Za redovnu dosjelost zahtijeva se kvalificirani posjed (zakonit, savjestan/pošten, i istinit), i određeno vrijeme (10 godina) koje počinje teći onoga dana kada je posjednik stupio u posjed stvari - nekretnine, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, dok se za izvanrednu dosjelost zahtijeva savjestan posjed i određeno vrijeme (20 godina), u koje vrijeme se uračunava i vrijeme posjedovanja prethodnika (odgovarajuće kakvoće posjedovanja), a što je uređeno odredbom čl. 30. st. 1. i 2. ZOVO.
Za izvanrednu dosjelost stjecanja prava vlasništva na nekretninama u smislu odredbe čl. 28. st. 4. ZOVO-a potreban je savjestan posjed, te protek vremena od 20 godina neprekidnog posjedovanja, dok je u smislu odredbe čl. 159. st. 3. ZV-a potreban samostalan posjed koji je barem pošten (savjestan), te protek vremena od 20 godine neprekidnog samostalnog posjedovanja. Zakonit je onaj posjed koji se temelji na valjanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva (pravni posao), savjestan (pošten) je onaj posjed kada posjednik ne zna i ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dok je istinit onaj posjed koji nije stečen ni silom, ni prijevarom, a niti zloupotrebom povjerenja.
Odredbom čl. 18. st. 1. ZV-a propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom ni zlouporabom povjerenja (čl. 18. st. 2. ZV). Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada (st. 3.). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom ni potajno ili prijevarom i zlouporabom povjerenja a pošten je ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti ima dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, s tim da poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada (čl. 18. st. 4. ZV), a sukladno st. 5. istog članka posjed se smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno. Odredbe u pogledu vremena i kakvoće posjeda potrebnih za stjecanje vlasništva nekretnine dosjelošću, s uračunavanjem posjedovanja prednika, sadržane su i u odredbama čl. 159. st. 1. do 3. i čl. 160. ZV, dok je kakvoća posjeda propisana odredbama čl. 72. ZOVO, odnosno odredbama čl. 18. ZV.
Savjesnost/poštenje posjeda se pretpostavlja, osim ako se dokaže suprotno (čl. 72. st. 3. ZV, odnosno čl. 18. st. 5. ZV).
Naime, poštenje se uvijek predmnijeva, pa je na I-tuženiku bio teret dokaza činjenice da tužitelj nije bio pošten posjednik. Tuženik tijekom postupka nije predložio dokaze na okolnost savjesnosti posjeda tužitelja, odnosno da posjed tužitelja nije savjestan te stoga sud, primjenom pravila o teretu dokazivanja (čl. 221 a ZPP-a) smatra da je posjed tužitelja od 1990. do donošenja odluke u ovom postupku bio savjestan. Pravo na posjed ima ona osoba koja ima objektivno valjani titulus odnosno naslov stjecanja, a posjed koji se ne zasniva na valjanoj pravnoj osnovi je nezakonit. Zakonit posjed daje pravo na posjed. Istinit je posjed onaj koji je stečen na dopušten i pravilan način, a neistinit je onaj koji je stečen silom, potajno ili prijevarom ili zlouporabom povjeren, odnosno na izmoljen način te da je tijekom cijelog tog vremena njegov posjed bio pošten.
26. Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV-a nego na temelju drugih odredaba tog Zakona (tako Vrhovni sud RH u predmetu Rev-291/14-2 od 17. travnja 2018.)
27. Ocjenom iskaza stranaka i svjedoka te uvidom u isprave koje prileže spisu utvrđeno je da su nekretnine koje je tužitelj kupio od A. i Z. M. u posjedu tužitelja od kupnje 1990. do danas. Utvrđeno je i da je taj posjed tužitelja zakonit, budući da tužitelj ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (Kupoprodajni ugovor od 20. ožujka 1990 i Kupoprodajni ugovor od 03. ožujka 2004.) da je njegov posjed istinit, budući da nije pribavljen ni silom ni potajno ili prijevarom ni zlouporabom povjerenja te pošten, s obzirom da tužitelj kada ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, sve primjenom odredbe čl. 18. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12 i 152/14), a budući da tuženici tužitelju nisu osporili posjed te je I-tuženik u svome iskazu izričito naveo kako se tužitelj nalazi u posjedu nekretnina koje su predmet ovog spora, a niti je tužitelja tko u posjedu predmetnih nekretnina smetao za svo razdoblje posjedovanja.
28. Ističe se kako su se prednici tužitelja nalazili u neprekidnom posjedu nekretnina koje su predmet spora od 1966. Uvidom u povijest promjena na katastarskim česticama utvrđeno je kako je u postupku katastarske izmjere za k.o. R. koja je u upotrebi od 1966. kao korisnik k.č. ... k.o. R. evidentiran M. (Š) R. u cijelosti dok su Rješenjem Grada Z. ureda od 05. siječnja 2018. broj: ... iz 1980. uz prilog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Z. br: O-4607/79 kao korisnici k.č. ... k.o. R. evidentirani M. A. u ½ dijela i M. Z. u ½ dijela. Prijavnim listom br. RN-2019/17 od 15. studenog 2017. formirana je zemljišnoknjižna čestica br ..., k.o. R. koja po stanju katastarskom operatu odgovara kčbr ..., evidentirano u posjedovnom listu ... k.o. R. kao posjed Z. i A. M., koja je ujedno bila predmet kupoprodajnog ugovora sklopljenog između tužitelja i Z. i A. M. 1990. Isti su prema iskazu tužitelja te Z. M. u cijelosti samostalno, neometano posjedovali sporne nekretnine kroz cijelo razdoblje bez prekida.
29. Budući da je tužitelj kupivši sporne nekretnine od izvanknjižnog vlasnika postao zakoniti posjednik, to je tužitelj u smislu odredbe čl. 159. st. 2. ZVDSP-a dosjelošću stekao vlasništvo spornih nekretnina.
30. Pri tome treba napomenuti da činjenica da su tuženici upisani kao vlasnici određenih nekretnina predstavlja predmnijevu o vlasništvu tuženika koja svakako otpada ako netko drugi, čije stjecanje nije upisano u zemljišnu knjigu dokaže da ima valjanu osnovu i istiniti način stjecanja te nekretnine, što su tužitelji dokazali u ovom postupku.
31. Stoga je valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev te odlučiti kao u izreci ove presude.
32. S obzirom da je tužitelj uspio u sporu, to mu na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 158. ZPP pripada pravo na naknadu troškova ovoga postupka u dijelu u kojemu su oni bili potrebni za vođenje parnice u skladu s odredbom čl. 155. ZPP i u visini određenoj Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje: Tarifa), a prema vrijednosti predmeta spora u trenutku poduzimanja svake radnje pa mu je tako priznat trošak sastava tužbe u visini od 100 bodova (Tbr. 7/1 Tarife), trošak sastava podneska od 29. kolovoza 2018. u visini od 100 bodova (Tbr. 8/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištima 19. studenog 2019., 08. studenog 2021. te 01. travnja 2022.. u visini od po 100 bodova za svako (Tbr. 9. točka 1. Tarife), trošak sastava podneska od17. svibnja 2021. u visini od 25 bodova (Tbr. 8/3 Tarife), dakle ukupno 525 bodova, odnosno uz vrijednost boda od 10,00 kn i uvećano za PDV od 25%, iznos od 6.562,50 kn. Tome iznosu pridodane su sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 400,00 kn i presudu u visini od 400,00 kuna, tako da sveukupno trošak tužitelja, kojega mu je I- tuženik dužan naknaditi, iznosi 7.362,50 kuna.
33. Na tako određen trošak tužitelju su dosuđene zatezne kamate tekuće od dana donošenja ove presude do isplate, temeljem čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine 112/12, 25/13, 93/14, 57/16 i 73/17), po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO. 34. O troškovima postupka III tuženika, za čiju naknadu je postavljen zahtjev podneskom od 16. svibnja 2018. odlučeno je primjenom odredbe čl. 157. ZPP-a, kojom je propisano da ako tuženik nije dao povod za tužbu i ako je prije nego što se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, priznao tužbeni zahtjev, tužitelj će nadoknaditi tuženiku parnične troškove. III. tuženik je u podnesku od 16. svibnja 2018. priznao tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te je naveo kako potražuje naknadu troškova postupka, budući da nije dao povoda za tužbu, a tužitelj mu se nije obratio prije podnošenja tužbe radi mirnog rješenja spora. Tužitelj takve navode III tuženika nije osporio.
Stoga je III tuženiku priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to sastav odgovora na tužbu u visini od 100 bodova (Tbr. 9/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika - Narodne novine 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje Tarifa) što uz vrijednost boda od 10,00 kn (Tbr. 50. Tarife) i uz pripadajući porez na dodanu vrijednost (Tbr. 42. Tarife), iznosi 1.250,00 kn. S obzirom na navedeno, odlučeno je kao u točki III. izreke rješenja.
35. Kako se parnica ne može voditi protiv subjekta koji ne postoji, a kako u točki II tužbenog zahtjeva tužitelj traži da se utvrdi suvlasništvo u odnosu na nesporno utvrđene umrle osobe, sud je na temelju odredbe članka 77. stavka 1. ZPP-a po kojem mrtva osoba ne može biti stranka u postupku i smrću je prestala njena osobnost i odredbe čl. 83. st. 5. ZPP-a odbacio tužbu tužitelja u navedenom dijelu i odlučio kao u točki I. izreke rješenja.
U Sesvetama 11. svibnja 2022.
Sudac:
Iva Raos v.r.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:
- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno
- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.
Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.
DNA:
1. pun tužitelja
2. II i IV tuženik
3. pun III tuženika