REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1816/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. B. iz K., OIB: …, zastupanog po punomoćniku D. M., odvjetniku u V. G., protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: …, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću poslovni broj Gž-758/2018-2 od 16. studenog 2021., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Pn-8/2017-4 od 17. travnja 2018., na sjednici vijeća održanoj 11. svibnja 2022.,
r i j e š i o j e :
Tužitelju se dopušta podnošenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću poslovni broj Gž-758/2018-2 od 16. studenog 2021., zbog pravnog pitanja koje glasi:
"Je li se na pravno pitanje naknade štete zbog neosnovanog lišenja slobode povodom kaznenog postupka kao postupovna pretpostavka za podnošenje tužbe protiv Republike Hrvatske primjenjuje čl. 186a st. 1., 5. i 6. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14) kojim je propisano da se osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna prije podnošenja tužbe obratiti nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora u protivnom će sud odbaciti tužbu podnesenu prije donošenja odluke o zahtjevu za mirno rješenje spora; ili čl. 477. st. 2. Zakona o kaznenom postupku (“Narodne novine“ broj 110/97, 27/98, 58/99, 112/99, 58/02, 143/02, 62/03, 178/04 i 115/06- dalje: ZKP/97) kojim je propisano da se prije podnošenja tužbe za naknadu štete oštećenik dužan obratiti svojim zahtjevom Ministarstvu pravosuđa radi postignuća nagodbe o postojanju štete te vrsti i visini naknade?“.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću poslovni broj Gž-758/2018-2 od 16. studenog 2021., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Pn- 8/2017-4 od 17. travnja 2018., a kojim je odbačena tužba protiv Republike Hrvatske radi naknade štete zbog neutemeljenog lišenja slobode i neadekvatnih uvjeta za vrijeme boravka u istražnom zatvoru, jer da nije podnesen zahtjev nadležnom državnom odvjetništvu za mirno rješenje spora, već Ministarstvu pravosuđa; a prijedlog za dopuštenje revizije podnesen je zbog pravnog pitanja koje suštinski glasi:
„Je li se na pravno pitanje naknade štete zbog neosnovanog lišenja slobode povodom kaznenog postupka kao postupovna pretpostavka za podnošenje tužbe protiv Republike Hrvatske primjenjuje čl. 186a st. 1., 5. i 6. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14) kojim je propisano da se osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna prije podnošenja tužbe obratiti nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora u protivnom će sud odbaciti tužbu podnesenu prije donošenja odluke o zahtjevu za mirno rješenje spora; ili čl. 477. st. 2. Zakona o kaznenom postupku (“Narodne novine“ broj 110/97, 27/98, 58/99, 112/99, 58/02, 143/02, 62/03, 178/04 i 115/06- dalje: ZKP/97) kojim je propisano da se prije podnošenja tužbe za naknadu štete oštećenik dužan obratiti svojim zahtjevom Ministarstvu pravosuđa radi postignuća nagodbe o postojanju štete te vrsti i visini naknade?“.
2. U odnosu na postavljeno pitanje tužitelj, kao razlog zbog kojega pitanje smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, navodi da je shvaćanje drugostupanjskog suda u pobijanoj odluci o navedenom pitanju različito od shvaćanja zauzetog u odluci Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-2501/2019-2 od 13. siječnja 2021. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P-1051/2017-18 od 8. ožujka 2019. iz koje proizlazi da je tužitelj ispunio preduvjete za tužbu kad je podnio zahtjev Ministarstvu pravosuđa prema odredbama posebnog zakona, odnosno glave XXX ZKP/97, koje se primjenjuju temeljem čl. 573. st.1. al. 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11 – pročišćeni tekst, 91/12- Odluka Ustavnog suda RH, 143/12, 56/13, 145/13 i 152/14).
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da je postavljeno pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, budući da sudska praksa županijskih sudova (osobito u odnosu na odluku Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-2501/2019-2 od 13. siječnja 2021.) nije jedinstvena u odnosu postavljeno pravno pitanje.
5. Stoga je valjalo dopustiti reviziju i riješiti kao u izreci po čl. 387. st. 6. ZPP.
Zagreb, 11. svibnja 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud, v.r.
