Republika Hrvatska

Poslovni broj 14 Gž Zk-199/2022-2

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Vesni Težak-Škrbina, u zemljišnoknjižnoj pravnoj stvari predlagatelja Grada S., OIB: …, S., zastupanog po punomoćniku D. R., odvjetniku u S., radi otvaranja i vođenja zemljišnoknjižnog ispravnog postupka u zk. ul. 110, 136, 251, 2912, 3112 k. o. S., odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu Stalna služba u Supetru poslovni broj Z-7401/2020 (Z-1121/15, Rz-94/15) od 22. studenog 2021., 11. svibnja 2022.,

r i j e š i o  j e

I Ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu Stalna služba u Supetru poslovni broj Z- 7401/2020 (Z-1121/15, Rz-94/15) od 22. studenog 2021. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

II Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda brisanje zabilježbe žalbe predlagatelja Grada S. upisane pod brojem Z-5658/22 i zabilježbe odbačenog prijedloga, sve u zk. ul. 110, 136, 251, 2912, 3112 k. o. S..

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor predlagatelja G. S. (dalje: predlagatelj), potvrđeno je rješenje tog suda poslovni broj Z-1121/2015, Rz- 94/15 od 31. siječnja 2020. te je naložena zabilježba odbijenog prigovora.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio predlagatelj ističući sadržajno žalbene razloge bitne povrede odredaba parničnog odnosno zemljišnoknjižnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da se žalba uvaži i pobijano rješenje ukine te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak, a podredno preinači u smislu žalbenih navoda.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet ove zemljišnoknjižne pravne stvari je prijedlog predlagatelja za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u zk. ul. 110, 136, 251, 2912, 3112 k. o. S..

5. Iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud u tom predmetu donio rješenje poslovnog broja Z-1121/2015 (Rz-94/15, Z-1121/15) od 31. siječnja 2020. kojim se odbacuje prijedlog predlagatelja od 5. svibnja 2015. radi pokretanja i provođenja pojedinačnog ispravnog postupka. Protiv tog rješenja predlagatelj je podnio prigovor o kojem je odlučeno pobijanim rješenjem.

6. Odbijanje prigovora predlagatelja kao neosnovanog sud prvog stupnja obrazlaže utvrđenjem da predlagatelj, iako je od strane suda bio pozvan da svoj prijedlog ispravi odnosno dopuni, nije obrazložio koje bi činjenice proizlazile iz dostavljenih isprava, da prijedlog ne sadrži činjenice na kojima se prijedlog temelji već samo paušalne navode o posjedu predmetnih nekretnina. Predlagatelj da je podnesak (prijedlog) vratio bez ispravka i dopune te da nije označio koji bi se upisi, kako i u čiju korist imali ispraviti, te nije obrazložio činjenice koje bi trebale proizlaziti iz dostavljenih isprava. Sud da pregledom svih spisu „više nabacanih nego priloženih isprava“ ne može pronaći niti jednu iz koje bi proizlazio opravdan razlog za vođenje postupka kojim bi se ispravili zemljišnoknjižni upisi u korist predlagatelja.

7. Izneseni razlozi prvostupanjskog rješenja nisu prihvatljivi.

8. Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07,84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) u vezi čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19 – dalje: ZZK) na koju povredu zakona žalitelj sadržajno ukazuje. Navedena povreda zakona sastoji se u tome da su u pobijanom rješenju izostali jasni razlozi o odlučnim činjenicama zbog čega pobijano rješenje nije razumljivo i nije moguće ispitati njegovu zakonitost.

9. Prema odredbi čl. 109. st. 1. i st. 4. ZPP na koju se sud prvog stupnja poziva u pobijanom rješenju, ako podnesak nije razumljiv ili ne sadržava sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud će naložiti podnositelju da podnesak ispravi i dopuni u skladu s danom uputom i u tu svrhu mu podnesak vratiti radi ispravka i dopune (st. 1.), a ako podnesak bude vraćen bez ispravka odbacit će se (st. 4.).

10. Prema odredbi čl. 208. st. 1. ZZK pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a koji postupak se provodi kada za to postoji opravdan razlog. Prema stavku 3. tog članka opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Prema odredbi čl. 209. st. 4. ZZK predlagatelj je dužan prijedlogu priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima on dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.). Gotovo identično propisuje i čl. 109. st. 4. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižnog poslovnika („Narodne novine“, broj 81/97, 109/02, 123/02, 153/02, 14/05, 60/10, 55/13 i 63/19, dalje: Pravilnik) prema kojem prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javnoovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javnoovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

11. Suprotno utvrđenju prvostupanjskog suda da predlagatelj nije naveo činjenice na kojima temelji prijedlog, iz stanja u spisu odnosno iz prijedloga proizlazi da je predlagatelj naveo da se „nalazi u poštenom mirnom i nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina preko 35 godina“ iz čega bi proizlazilo da predlagatelj tvrdi da je stvarno stanje u odnosu na nekretnine koje su navedene u prijedlogu ne odgovara zemljišnoknjižnom stanju te da isprave koje prijedlogu prileže upravo taj navod u prijedlogu dokazuju. Nadalje, suprotno utvrđenju suda da predlagatelj nije točno naveo koji bi se upisi, kako i u čiju korist imali ispraviti, iz prijedloga proizlazi da je predlagatelj zatražio da se u odnosu na točno naznačene zemljišnoknjižne čestice u zk. ul. 110, 136, 251, k. o. S. ispravi zemljišnoknjižno stanje na način da se izbriše pravo vlasništva „sa imena svih suvlasnika uz uknjižbu navedenog prava isključivo na ime predlagatelja“.

12. Osim toga, sud u pobijanom rješenju iznoseći razloge za odbijanje prigovora i potvrđivanje prvostupanjskog rješenja kojim je prijedlog odbačen u stvari iznosi razloge za utvrđenje da taj prijedlog nije osnovan. Time što prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da „niti iz jedne od priloženih isprava ne proizlazi opravdan razlog za vođenje postupka kojim bi se ispravili zemljišnoknjižni upisi u korist predlagatelja“, sud u stvari ukazuje na neosnovanost prijedloga za otvaranjem pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka. Međutim, ukoliko se prijedlog odbacuje, kao što je to ovdje slučaj, onda znači da isti nije podoban za odlučivanje o njegovoj osnovanosti. Stoga su razlozi pobijanog rješenja u tom dijelu proturječni i nejasni na što osnovano ukazuje žalitelj.

13. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi s odredbom čl. 99. st. 2. ZZK, valjalo je pobijano prvostupanjsko rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak te ujedno naložiti brisanje zabilježbe predmetne žalbe i brisanje zabilježbe odbačenog prijedloga.

14. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje ukazuje ovo drugostupanjsko rješenje te će ponovno odlučiti o prijedlogu predlagatelja imajući u vidu okolnosti i mjerodavne zakonske odredbe na koje mu je ukazano ovim rješenjem. To podrazumijeva da će sud ispitati prijedlog i sve priloge prijedlogu, izvršiti uvid u spise na koje predlagatelj ukazuje u prijedlogu, te će potom ponovno, uzimajući u obzir cjelokupni kompleks utvrđenih okolnosti i zemljišnoknjižno stanje predmetne nekretnine utvrditi da li su u konkretnom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka. Sud će u ponovnom postupku za svoju odluku morati iznijeti jasne i provjerljive razloge u smislu odredbe čl. 338. st. 4. ZPP u vezi s čl. 99. st. 2. ZZK.

15. Pritom je potrebno napomenuti da u ovom dijelu postupka zemljišnoknjižni sud samo ocjenjuje postojanje opravdanog razloga za pokretanje postupka, te da je prijedlogom i ispravama priloženim prijedlogu dovoljno učiniti vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise. Osnovanost prijedloga je pak predmet postupka koji se tek otvara.

U Velikoj Gorici 11. svibnja 2022.

Sudac

Vesna Težak-Škrbina, v.r.