REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1862/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. K., iz V. K., OIB: … , zastupanog po punomoćniku J. S., odvjetniku u Odvjetničkom društvu R. i k. j.t.d. Z., Pisarnica S. B., protiv tuženika J. K., iz V. K., OIB: … , zastupanog po punomoćnici R. D., odvjetnici u S. B., radi brisanja upisa u zemljišnoj knjizi, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-640/2021-2 od 21. listopada 2020., kojima je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj P-244/2017-39 od 16. prosinca 2020., na sjednici održanoj 11. svibnja 2022.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv dijela presude i rješenja Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-640/2021-2 od 21. listopada 2020., s kojim nije uspio u žalbenom postupku, a kojima je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj P-244/2017- 39 od 16. prosinca 2020. radi slijedećih pitanja:
„1.) Ima li suvlasnik nekretnine koji nije sudjelovao u ispravnom postupku pravo zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu tužbom za ispravak kada je njegov upis zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati?
2.) Je li prvostupanjski sud prilikom utvrđivanja stjecanja prava dosjelošću dužan utvrditi činjenice i obrazložiti pretpostavke za dosjelost: rok, zakonitost te je li drugostupanjski sud dužan ispitati žalbene navode vezane uz ove činjenice?
3.) Može li stjecatelj zakonito i savjesno posjedovati nekretninu u slučaju kada je istu kupio od nevlasnika koji nema zakonit temelj stjecanja vlasništva, dok su istovremeno upisani zemljišnoknjižni vlasnici odsutni?
4.) Kada se u rok stjecanja vlasništva dosjelošću uračunava posjedovanje od strane prednika?“
2. U odnosu na postavljena pitanja tuženik, kao razloge zbog kojih pitanja smatra važnima za odluku o sporu, osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, navodi da je shvaćanje drugostupanjskog suda u pobijanoj odluci o navedenim pitanjima različito od shvaćanja zauzetog u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-x 1097/2016-2 od 15. listopada 2019., Rev 847/07-2 od 4. prosinca 2007., Rev- 53/1993-2 od 28. listopada 1993., Rev-2430/2019-2 od 9. srpnja 2019., Rev- 1628/2015-2 od 11. prosinca 2018., Rev-2426/90 od 15. veljače 1991., Gž-10/89 od 22. lipnja1989., Rev-162/83 od 26. svibnja1983. te u odluci Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž-1073/99 od 27. veljače 2000.
3. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje, tuženik isti predlaže odbaciti kao nedopušten.
4. Prijedlog nije dopušten.
5. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da postavljena pitanja u prijedlogu za dopuštenje nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
6.1. Naime, prvo i treće postavljena pitanja nisu važna za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer, u situaciji kada je u postupku utvrđeno da su tužiteljeve pravne prednice sudjelovale u ispravnom zemljišnoknjižnom postupku nakon otvaranja nove zemljišne knjige za k.o. B. te da je tuženikov pravni prednik imao zakonit temelj stjecanja vlasništva nekretnine (kupoprodajni ugovor), o odgovoru na navedeno pitanje, kojim se polazi od toga da pravni prednik tuženika nije imao zakonit temelj stjecanja vlasništva nekretnine te da su sudovi zanemarili činjenicu tko je sve sudjelovao u spomenutom ispravnom zemljišnoknjižnom postupku, ne ovisi ishod spora. Dakle, pitanja koja su utemeljena na činjeničnim okolnostima koje nisu utvrđene u postupku, ne mogu biti važna pitanja za odluku o sporu, jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
6.2. Niti drugo i četvrto pitanje nisu važna pitanja za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer je odgovor na ta pitanja sadržan u odredbama čl. 7. st.
1. i 3. ZPP. čl. 8. ZPP i čl. 338. st. 4. ZPP te čl. 160. st. 2., 3. 4. i 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 143/13, 152/14 i 81/15) koje odredbe su jasne i nije ih potrebno posebno tumačiti. Pritom je četvrto pitanje djelomično i činjenične naravi i potpuno je vezano za okolnosti svakog pojedinog slučaja, a takvo pitanje, koje je utemeljeno na činjeničnim okolnostima konkretnog predmeta, nije važno pitanje za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
7. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP pa je, na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6. ZPP, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 11. svibnja 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud, v.r.
