REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 678/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Šarića člana vijeća, dr.sc. Ante Perkušića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Z. V. iz R., OIB: ..., kojega zastupa punomoćnica V. B., odvjetnica u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, OIB: ..., koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, Građansko- upravni odjel, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-236/2019-3 od 29. svibnja 2020. kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-4784/18-8 od 28. prosinca 2018., u sjednici održanoj 11. svibnja 2022.,

p r e s u d i o  j e :

I. Prihvaća se revizija tuženice, preinačuje se presuda Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-236/2019-3 od 29. svibnja 2020. i presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-4784/18-8 od 28. prosinca 2018. i sudi:

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati neto iznos od 15.301,25 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom i to na:

- iznos od 3.179,97 kn od 01. siječnja 2014. godine,

- iznos od 3.030,32 kn od 01. siječnja 2015. godine,

- iznos od 3.030,32 kn od 01. siječnja 2016. godine,

- iznos od 3.030,32 kn od 01. siječnja 2017. godine,

- iznos od 3.030,32 kn od 01. siječnja 2018. godine,

pa sve do isplate koja se do 31.07.2015. godine određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećane za pet postotnih poena a od 01.08.2015. za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena.

2. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na dosuđeni iznos teče počevši od dana presuđenja pa sve do isplate, kao i da na te troškove plati zakonske zatezne kamate po stopi propisanoj čl. 29. st.2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju nadoknaditi tuženici trošak parničnog postupka u iznosu od 6.000,00 kuna u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženici Republici Hrvatskoj, Ministarstvu unutarnjih poslova, isplatiti tužitelju Z. V. neto iznos 15.301,25 kuna sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na pojedinačne iznose kako je po pobliže navedeno u točki I. izreke presude, te mu naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu 6.875,00 kuna s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28. prosinca 2018. do isplate u roku od 8 dana (točka II. izreke).

2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tuženice kao neosnovana i potvrđena je presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-4784/18-8 od 28. prosinca 2018.

3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revd-36/2021-2 od 17. veljače 2021. tuženici je dopušteno podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-236/19-3 od 29. svibnja 2020., zbog sljedećih pravnih pitanja:

"1. Je li tužitelj, s obzirom na opis poslova radnog mjesta koje obavlja, policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu, a imajući pri tome u vidu čl. 3. i čl. 13. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima ("Narodne novine" broj 76/09 i 92/14), koji propisuju što su policijski poslovi i koje su policijske ovlasti, te Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova u kojem je naveden opis poslova radnog mjesta tužitelja?

2. Može li tužitelj ostvariti pravo na građansko odijelo ako glavni ravnatelj policije nije odobrio popis policijskih službenika koji ostvaruju pravo na građansko odijelo, imajući u vidu odredbe čl. 28. st. 5. Zakona o policiji ("Narodne novine" broj 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15 i 121/16), koje propisuju da će način i uvjete za ostvarivanje prava na građansko odijelo propisati ministar pravilnikom iz čl. 2. i 3. Pravilnika o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo ("Narodne novine" broj 64/11), koji propisuje način i uvjete za navedeno?"

4. Tuženica je, sukladno dopuštenju za podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude podnijela reviziju zbog citiranih pravnih pitanja i predložila preinačiti nižestupanjske presude i odbiti tužbeni zahtjevu cijelosti, a tužitelja obvezati da joj nadoknadi trošak parničnog postupka. Podredno je predložila ukinuti revizijom pobijanu presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje.

5. U odgovoru na reviziju tužitelj je osporio i predložio reviziju odbiti kao neosnovanu, a njemu dosuditi trošak sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije i odgovora na reviziju.

6. Revizija je osnovana.

7. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za isplatu 15.301,25 kuna s pripadajućim zateznim kamatama za nabavku građanskog odijela za utuženo razdoblje od 2014. do 2018.

8. Nižestupanjski sudovi su u postupku koji je prethodio reviziji utvrdili:

- da je tužitelj u utuženom razdoblju bio zaposlen u Ministarstvu unutarnjih poslova i da je rješenjem tog Ministarstva od 28. srpnja 2012. raspoređen u Upravu za razvoj, opremanje i potporu, Sektor za informacijsku i telekomunikacijsku tehnologiju, Služba za kriptološku sigurnost i zaštitu podataka, Odjel za kriptološku sigurnost i zaštitu brzojavnog prometa, na radno mjesto policijski službenik kriptološke sigurnosti-viši policajac,

- da iz iskaza tužitelja proizlazi da na svom radnom mjestu obavlja poslove prikupljanja podataka, obrade podataka, slanja podataka, čuvanja kriptiranih podataka o štićenim osobama i drugih tajnih podataka koji uključuju predsjednika države, članove vlade, strane državnike koji dolaze u privatan ili službeni posjet Republici Hrvatskoj, a te poslove radi u uredu u privatnoj civilnoj odjeći,

- među strankama nije sporno da tužitelju nije isplaćena naknada za građansko odijelo u utuženom razdoblju, a nije sporna ni visina tužbenog zahtjeva ni tijek kamata.

9. Na temelju navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud je zaključio da poslovi radnog mjesta koje je obavljao tužitelj u spornom razdoblju predstavljaju poslove s policijskim ovlastima u smislu odredbe članka 13. stavak 1. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima ("Narodne novine" broj 76/09 i 92/2014 - dalje: ZPPO), te da je tuženica dužna tužitelju isplatiti naknadu za građansko odijelo za utuženo razdoblje, na temelju odredbe članka 28. stavak 1., 2., 4. i 5. Zakona o policiji ("Narodne novine" broj 34/2011, 130/2012, 89/2014, 151/2014, 33/2015 i 121/2016 - dalje: ZOP) i članka 2. Pravilnika o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo ("Narodne novine" broj 64/11 – dalje: Pravilnik), slijedom čega je prihvatio tužbeni zahtjev.

10. Drugostupanjski sud je prihvatio navedena utvrđenja i pravno shvaćanje prvostupanjskog suda jer je ocijenio da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je tužitelj kao policijski službenik (članak 1. stavak 2. ZPPO) u utuženom razdoblju obavljao policijske poslove primjenom policijskih ovlasti u građanskom odijelu jer je svoj posao obavljao sukladno ovlastima koje propisuje zakon. Pritom je naveo da tužitelj tijekom obavljanja svojih poslova zadužuje službenu značku, službenu iskaznicu, oružje i streljivo sukladno članak 28. stavak 1. ZOP, te po potrebi može primijeniti sredstva prisile jednako kao i policajac u odori a prema odredbi članka 15. stavak 1. ZOP, policijski službenici pod jednakim uvjetima ostvaruju prava iz ovoga Zakona.

11. Prema odredbi članka 391. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) u povodu revizije iz članka 382. ZPP revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

12. U reviziji prema odredbi članka 391. stavak 3. ZPP stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava, a razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir.

13. Sporno je, ima li tužitelj pravo na naknadu za nabavku građanskog odijela za utuženo razdoblje s obzirom na poslove koje obavlja.

14. Pozivajući se na pogrešnu primjenu materijalnog prava iz članka 3. i članka 13., ZPPO, članka 28. stavak 5. ZOP i članka 3. Pravilnika, tuženica u reviziji analizira sadržaj poslova policijskog službenika kriptološke sigurnosti – višeg policajca koje je tužitelj nesporno obavljao u utuženom razdoblju. Smatra da tužitelj ne obavlja nikakve policijske poslove u građanskom odijelu već poslove kriptiranja podataka, a to su stručni poslovi za koje je potrebno stručno znanje i vještine, a pri obavljanju tih poslova se ne vrše nikakvi policijski poslovi, niti se primjenjuju bilo kakve policijske ovlasti. Smatra da je uvjet za ostvarivanje prava na građansko odijelo da policijski službenik zaista u svom svakodnevnom radu obavlja policijske poslove u građanskom odijelu, a da tužitelj obavlja isključivo poslove kriptiranja podataka.

14.1. Uz navedeno poziva se i na praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske koji je u nizu istovrsnih odluka pravomoćno utvrdio da neki od policijskih službenika, prilikom obavljanja poslova svog radnog mjesta, sukladno opisu poslova, ne obavljaju poslove primjenom policijskih ovlasti na temelju ZPPO i ne ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na građansko odijelo.

15. Suprotno navedenom, tužitelj u odgovoru na reviziju navodi da mu pripada pravo na naknadu za građansko odijelo jer je policijski službenik, koji sukladno opisu poslova radnog mjesta, tijekom kalendarske godine obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odjelu.

16. Pravno shvaćanje nižestupanjskih sudova, ovaj sud ne može prihvatiti.

17. Odredbom članka 28. stavak 1. i 2. ZOP propisano je da policijski službenik zadužuje službenu značku, službenu iskaznicu, oružje i streljivo, službenu odoru te drugu propisanu opremu. Iznimno, službenu odoru ne zadužuje policijski službenik koji poslove svog radnog mjesta obavlja isključivo u građanskom odijelu.

18. Odredbom članka 28. stavak 4. i 5. ZOP propisano je da pravo na građansko odijelo ima policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti, isključivo u građanskom odijelu, a način i uvjete za ostvarivanje prava propisat će ministar pravilnikom.

19. Odredbom članka 2. citiranog Pravilnika propisano je da pravo na građansko odijelo, prema odredbama Zakona o policiji i Pravilnika, ima policijski službenik koji sukladno opisu poslova radnog mjesta, tijekom kalendarske godine obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu.

20. Sukladno članku 3. Pravilnika, popis policijskih službenika iz članka 2. Pravilnika sastavlja se na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije. Navedenim policijskim službenicima Ministarstvo unutarnjih poslova jednom godišnje osigurava pravo na građansko odijelo.

21. Prema odredbi članka 1. stavak 2. ZPPO policijske poslove obavlja i policijske ovlasti primjenjuje policija prema odredbama toga Zakona, između ostalog, u kriminalističkim istraživanjima.

22. Sukladno odredbi članka 2. stavak 1. ZPPO policijski službenik je službenik tuženika, kao i službenik strane policijske službe, koji je prema međunarodnom ugovoru i drugom zakonu ovlašten obavljati policijske poslove.

23. Odredbom članka 3. stavak 1. ZPPO propisano je da su policijski poslovi: zaštita života, prava, slobode, sigurnosti i nepovredivosti osobe, zaštita javnog reda i mira te imovine, sprječavanje kaznenih djela i prekršaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima, traganje za počiniteljima kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim tijelima, traganje za imovinskom koristi stečenoj kaznenim djelom, nadzor i upravljanje cestovnim prometom, protueksplozijska zaštita, poslovi sa strancem, nadzor državne granice, poslovi zaštite zračnog prometa propisani posebnim zakonom, poslovi na moru i unutarnjim plovnim putovima iz nadležnosti policije, osiguranje i zaštita osoba, objekata i prostora, postupanje s uhićenikom i pritvorenikom, te da se policijski poslovi (stavak 2.) obavljaju primjenom policijskih ovlasti.

24. Policijske ovlasti su prema odredbi članka 13. ZPPO, između ostalog: prikupljanje, procjena, pohrana, obrada i korištenje podataka, provjera i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta i pregled dokumentacije.

25. S obzirom da prema odredbi članka 28. stavak 5. ZOP način i uvjete za ostvarivanje prava na građansko odijelo propisuje ministar pravilnikom, da je predmetnim Pravilnikom, koji je donio ministar u članku 3. stavak 1. izričito određeno da se popis policijskih službenika iz članka 2. Pravilnika (a to su u policijski službenici koji sukladno opisu poslova radnog mjesta, tijekom kalendarske godine obavljaju policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odjelu), sastavlja na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije, tumačenjem domašaja i značenja odredbe članka 28. stavak 5. ZOP dolazi se do zaključka da tim odredbama nije propisan automatizam u priznavanju prava na građansko odijelo svim policijskim službenicima koji obavljaju policijske poslove i primjenjuju policijske ovlasti jer se prethodno mora utvrditi (što je uvjet) da se radi o policijskom službeniku koji sukladno opisu poslova radnog mjesta tijekom kalendarske godine obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odjelu. Zato se popis takvih policijskih službenika sastavlja na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije. To znači da isključivo glavni ravnatelj policije određuje koji policijski službenik iz članka 28. stavak 4. ZOP ima pravo na građansko odijelo, te se prema pravnom shvaćanju ovoga suda, o navedenom pravu ne može raspravljati kao prethodnom pitanju u smislu članka 12. ZPP. Stoga je odobrenje popisa policijskih službenika koji imaju pravo na građansko odijelo a koje daje glavni ravnatelj policije, uvjet za priznavanje i ostvarivanje navedenog prava.

25.1. U prilog iznesenom shvaćanju ide i činjenica da su između određenog broja policijskih službenika (vještaka, kriptologa i dr.) vođeni upravni postupci u kojim postupcima su navedeni policijski službenici odbijeni sa zahtjevom za priznanje navedenog prava na građansko odijelo, a u kojim postupcima su pravomoćno odbijane i tužbe policijskih službenika, nakon čega su odustali od traženja sudske zaštite kroz upravne postupke i upravne sporove te su tužbama za isplatu pokušavali ostvariti pravo za koje smatraju da im pripada.

25.2. S obzirom da tužitelj i ne tvrdi da je stavljen na takav potpis, očito je da glavni ravnatelj policije ne smatra da poslovi koje konkretno obavlja tužitelj predstavljaju policijske poslove u smislu članka 28. stavak 4. ZOP slijedom čega tužitelju nije ni priznato pravo na građansko odijelo.

26. Kad bi se o navedenom pravu moglo i raspravljati kao o prethodnom pitanju ističe se da ovaj sud prihvaća navode tuženice prema kojima poslovi kriptiranja podataka, koje je tužitelj obavljao u utuženom razdoblju, predstavljaju stručne poslove za koje je potrebno stručno znanje i vještine. Pri obavljanju tih poslova ne vrše se policijski poslovi iz članka 3. stavak 1. ZPPO, (kao što su primjerice poslovi sprječavanje kaznenih djela i prekršaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima, traganje za počiniteljima kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim tijelima), niti se primjenjuju bilo kakve policijske ovlasti (članak 13. ZPPO) prikupljanja, procjene, pohrane, obrade i korištenja podataka, provjere i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta i pregleda dokumentacije, (na što se ukazuje u odgovoru na reviziju) isključivo u građanskom odijelu da bi u smislu članka 28. stavak 4. i 5. ZOP policijski službenici koji ih obavljaju imali pravo na građansko odijelo.

27. Tužitelj, prema shvaćanju ovoga suda, kao policijski službenik, obavlja isključivo stručne poslove, u okviru kojih poslova prikuplja, obrađuje i šalje podatke te obavlja poslove čuvanja kriptiranih podataka a njegova osnovna zadaća (u okviru opisa poslova njegovog radnog mjesta) nije neposredno sprječavanje kaznenih djela i prekršaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima, traganje za počiniteljima kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim tijelima, već stručna pomoć drugim policijskim tijelima i službenicima kojima je to primarna zadaća u okviru njihovog radnog mjesta.

28. Stoga iako policijski službenici koji obavljaju poslove kriptološke sigurnosti te u okviru toga prikupljaju, obrađuju i šalju podatke te obavljaju poslove čuvanja kriptiranih podataka i na taj način pomažu nadležnim tijelima i drugim policijskim službenicima u prevenciji i otkrivanju kaznenih djela, kojima je to primarna zadaća, nisu time automatski policijski službenici u smislu citiranih zakonskih odredbi niti obavljaju policijske poslove primjenom policijskih ovlasti.

29. Slijedom navedenog, prema pravnom shvaćanju ovoga suda a s obzirom na sadržaj članka 3. i članka 13. stavak 1. ZPPO i opis poslova tužitelja, ne radi se o policijskim poslovima koji se obavljaju primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odjelu te stoga tužitelj nema pravo na građansko odijelo u smislu članka 28. stavak 4. i stavak 5. ZOP.

30. Slijedom navedenoga odgovori na postavljena pitanja glase:

1. Tužitelj na radnom mjestu policijski službenik kriptološke sigurnosti - viši policajac, s obzirom na opis poslova radnog mjesta koje obavlja, nije policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu, u smislu članka 3. i članka 13. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima ("Narodne novine" broj 76/09 i 92/14), te Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova.

2. Tužitelj na radnom mjestu policijski službenik kriptološke sigurnosti - viši policajac, nema pravo na građansko odijelo ako glavni ravnatelj policije nije odobrio popis policijskih službenika koji ostvaruju pravo na građansko odijelo, u smislu odredbe članka 28. stavak 5. Zakona o policiji ("Narodne novine" broj 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15 i 121/16), i članka 2. i 3. Pravilnika o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo ("Narodne novine" broj 64/11).

31. Zbog navedenog je na temelju članka 395. stavak 1. ZPP revizija prihvaćena, preinačene su nižestupanjske presude i odbijen tužbeni zahtjev kao neosnovan. 32. Budući da je tuženica uspjela s revizijom ovaj su je na temelju članka 166. stavak 2.ZPP , članka 154. stavak 1. ZPP i članka 155. stavak 1. ZPP preinačio odluku o troškovima postupka pa je tuženici dosuđen trošak prvostupanjskog postupka sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14 i 118/14 – dalje: OT), prema vrijednosti predmeta spora (15.301,25 kuna) i to trošak odgovora na tužbu u iznosu od 1.000,00 kuna (Tbr.8/1 OT), trošak zastupanja na ročištima održanim 3. prosinca 2018. i 10. prosinca 2018. u iznosima od po 1.000,00 kuna (Tbr.9/1 OT), trošak zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 500,00 kuna (Tbr.9/3 OT), te trošak sastava žalbe (Tbr.10/1) u iznosu od 1.250,00 kuna, i trošak sastava revizije u iznosu od 1.250,00 kuna (Tbr.10/6), odnosno ukupno 6.000,00 kuna.

33. Tužitelju nije dosuđen trošak odgovora na reviziju jer isti nije bio potreban u smislu odredbe članka 155. stavak 1. ZPP.

Zagreb, 11. svibnja 2022.

Predsjednik vijeća:

Željko Glušić, v.r.