REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 598/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Šarića člana vijeća, dr.sc. Ante Perkušića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice N. D., iz Z., OIB:..., koju zastupa punomoćnik Z. K., odvjetnik u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova, OIB: ..., koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, Građansko - upravni odjel, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-2077/2019-2 od 11. veljače 2020. kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-1435/2019-18 od 31. listopada 2019., u sjednici održanoj 11. svibnja 2022.,
p r e s u d i o j e :
I. Prihvaća se revizija tuženice, preinačuje se presuda Županijskog suda u Zagrebu, broj Gž R-2077/2019-2 od 11. veljače 2020. i presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, broj Pr-1435/2019-18 od 31. listopada 2019. i sudi:
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
„1. Tužena Republika Hrvatska, Zagreb, dužna je tužitelju N. D., Z., OIB: ..., isplatiti u roku od 8 dana iznos od 15.798,72 kuna neto, uvećano za zakonsku zateznu kamatu do 31.srpnja 2015. godine po stopi koja odgovara eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za 5% poena, a od 1. kolovoza 2015. pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, i to:
- na iznos od 3.030,32 kn tekućom od 01. siječnja 2015. godine pa do isplate,
- na iznos od 3.030,32 kn tekućom od 01.siječnja 2016. godine pa do isplate,
- na iznos od 3.027,04 kn tekućom od 01. siječnja 2017. godine pa do isplate,
- na iznos od 3.027,04 kn tekućom od 01. siječnja 2018. godine pa do isplate,
- na iznos od 3.684,00 kn tekućom od 01. siječnja 2019. godine pa do isplate.
2. Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužitelju troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, tekućom od dana donošenja presude do isplate, sve u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe."
II. Nalaže se tužiteljici da tuženici nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu 7.000,00 kuna, u roku od 8 dana.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženici Republici Hrvatskoj, Ministarstvu unutarnjih poslova, isplatiti tužiteljici N. D. neto iznos 15.798,72 kuna sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na pojedinačne iznose kako je po pobliže navedeno u točki I. izreke presude, te joj naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu 7.500,00 kuna s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 31. listopada 2019. do isplate u roku od 8 dana.
2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tuženice kao neosnovana i potvrđena je presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-1435/2019-18 od 31. listopada 2019.
3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd 1810/2020-2 od 22. prosinca 2020., tuženici je dopušteno podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-2077/2019-2., zbog sljedećih pravnih pitanja:
„1. Da li je tužitelj, s obzirom na opis poslova radnog mjesta koje obavlja, policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu, a imajući pri tome u vidu čl. 3. i čl. 13. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima ("Narodne novine" broj 76/09 i 92/14), koji propisuju što su policijski poslovi i koje su policijske ovlasti, te Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova u kojem je naveden opis poslova radnog mjesta tužitelja?
2. Da li tužitelj može ostvariti pravo na građansko odijelo ako glavni ravnatelj policije nije odobrio popis policijskih službenika koji ostvaruju pravo na građansko odijelo, a imajući u vidu odredbe čl. 28. st. 5. Zakona o policiji ("Narodne novine" broj 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15 i 121/16), koje propisuju da će način i uvjete za ostvarivanje prava na građansko odijelo propisati ministar pravilnikom iz čl. 2. i 3. Pravilnika o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo ("Narodne novine" broj 64/11), koji propisuje način i uvjete za navedeno?“
4. Slijedom navedenog dopuštenja tuženica je podnijela reviziju zbog naprijed citiranih pravnih pitanja, u kojoj je predložila preinačiti nižestupanjske presude i odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice, a tužiteljicu obvezati da joj nadoknadi trošak postupka. Podredno je predložila ukinuti nižestupanjske presude i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
5. U odgovoru na reviziju tužiteljica je osporila navode tuženice i predložila Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, odbiti reviziju kao neosnovanu.
6. Revizija je osnovana.
7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa 15.798,72 kuna s pripadajućom zateznom kamatom na ime nabave građanskog odijela za utuženo razdoblje od 2015. do 2019.
8. U postupku koji je prethodio reviziji nižestupanjski sudovi su utvrdili:
- da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila zaposlena u Ministarstvu unutarnjih poslova, Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja I. V., Služba daktiloskopije i identifikacije na radnom mjestu samostalni vještak za detekciju i vještačenje tragova papilarnih linija,
- da pretežni dio radnog vremena radi u uredu u svojoj privatnoj odjeći,
- da posjeduje policijsku značku i iskaznicu, zadužuje oružje i streljivo, a službenu policijsku odoru nije zadužila,
- da zadužuje zaštitnu odjeću i obuću koju koristi isključivo za rad u laboratoriju,
- da tuženica tužiteljici nije izdala narudžbenice (vaučere) za građansko odijelo i obuću za utuženo razdoblje,
- visina tužbenog zahtjeva i tijek kamata nisu bili sporni.
9. Na temelju navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je zaključio da poslovi radnog mjesta koje je obavljala tužiteljica u predmetnom razdoblju predstavljaju poslove s policijskim ovlastima u smislu odredbe članka 13. stavak 1. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima ("Narodne novine" broj 76/09 i 92/14 - dalje: ZPPO), te da je tuženica dužna tužiteljici isplatiti naknadu za građansko odijelo za utuženo razdoblje na temelju odredbe članak 28. stavak 1., 2., 4. i 5. Zakon o policiji ("Narodne novine" broj 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15 i 121/16 - dalje: ZOP) i članka 2. Pravilnika o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo ("Narodne novine" broj 64/11 – dalje: Pravilnik), slijedom čega prihvaća tužbeni zahtjev kao osnovan.
10. Drugostupanjski sud je prihvatio utvrđenja i pravno shvaćanje prvostupanjskog suda jer je zaključio da je pravilno utvrđeno da je tužiteljica kao policijski službenik (članak 2. stavak 1. točka 3. ZPPO) obavljala policijske poslove primjenom policijskih ovlasti jer je obavljala posao u skladu s ovlastima koje propisuje zakon, a prilikom obavljanja poslova, neovisno od toga je li riječ o redovitim ili posebnim poslovima u izvanrednim okolnostima, zadužuje službeno naoružanje, službenu značku i iskaznicu, te po potrebi može primijeniti sredstva prisile jednako kao i policajac u odori, te tužiteljici pripada pravo na utuženu naknadu. Pritom drugostupanjski sud smatra da glede osnovanosti zahtjeva tužiteljice za isplatom naknade za građansko odijelo nije odlučno što je tužiteljica kroz cijelo utuženo razdoblje imala zaduženu zaštitnu odjeću i obuću, jer je riječ o pravu tužiteljice na građansko odijelo temeljem citiranih pravnih propisa dok je zaštitna odjeća ona koju su zaposlenici dužni nositi na temelju Zakona o zaštiti na radu.
11. Prema odredbi članka 391. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) u povodu revizije iz članka 382. ZPP revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
12. U reviziji prema odredbi članka 391. stavak 3. ZPP stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava, a razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir.
13. Sporno je ima li tužiteljica pravo na naknadu za nabavku građanskog odijela za utuženo razdoblje, s obzirom na poslove koje obavlja.
14. Pozivajući se na pogrešnu primjenu materijalnog prava iz članka 3. i članka 13. ZPPO, članka 28. stavak 5. ZOP i članka 3. Pravilnika, tuženica analizira sadržaj poslova tužiteljice, koja je nesporno u utuženom razdoblju obavljala poslove samostalnog vještaka za detekciju i vještačenje tragova papilarnih linija, te odredbu članka 3. ZPPO ističući da tužiteljica ne obavlja nikakve policijske poslove već poslove vještačenja koji poslovi nisu policijski poslovi već su to poslovi za koje je potrebno stručno znanje i vještine za razrješenje neke činjenice kojim nadležno tijelo i sud ne raspolažu. Smatra da je uvjet za ostvarivanje prava na građansko odijelo da policijski službenik zaista u svom svakodnevnom radu obavlja policijske poslove u takvom odijelu, a da tužiteljica obavlja poslove vještačenja, u okviru kojeg posla i procjenjuje, pohranjuje i koristi podatke i pregledava dokumentaciju.
14.1. Uz navedeno poziva se i na jedinstvenu praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske koji je u nizu svojih odluka pravomoćno utvrdio kako policijski službenici raspoređeni u Centru za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja I. V. prilikom obavljanja poslova svog radnog mjesta sukladno opisu poslova ne obavljaju poslove primjenom policijskih ovlasti na temelju ZPPO i ne ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na građansko odijelo.
15. Pravno shvaćanje nižestupanjskih sudova, ovaj sud ne može prihvatiti.
16. Odredbom članka 28. stavak 1. i 2. ZOP propisano je da policijski službenik zadužuje službenu značku, službenu iskaznicu, oružje i streljivo, službenu odoru te drugu propisanu opremu. Iznimno, službenu odoru ne zadužuje policijski službenik koji poslove svog radnog mjesta obavlja isključivo u građanskom odijelu.
17. Odredbom članka 28. stavak 4. i 5. ZOP propisano je da pravo na građansko odijelo ima policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti, isključivo u građanskom odijelu, a način i uvjete za ostvarivanje prava propisat će ministar pravilnikom.
18. Odredbom članka 2. citiranog Pravilnika propisano je da pravo na građansko odijelo, prema odredbama Zakona o policiji i Pravilnika, ima policijski službenik koji sukladno opisu poslova radnog mjesta, tijekom kalendarske godine obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu.
19. Sukladno članka 3. Pravilnika, popis policijskih službenika iz članka 2. Pravilnika sastavlja se na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije. Navedenim policijskim službenicima Ministarstvo unutarnjih poslova jednom godišnje osigurava pravo na građansko odijelo.
20. Prema odredbi članka 1. stavak 2. ZPPO policijske poslove obavlja i policijske ovlasti primjenjuje policija prema odredbama toga Zakona, između ostalog u kriminalističkim istraživanjima.
21. Sukladno odredbi članka 2. stavak 1. ZPPO policijski službenik je službenik tuženika, kao i službenik strane policijske službe, koji je prema međunarodnom ugovoru i drugom zakonu ovlašten obavljati policijske poslove.
22. Odredbom članka 3. stavak 1. ZPPO propisano je da su policijski poslovi: zaštita života, prava, slobode, sigurnosti i nepovredivosti osobe, zaštita javnog reda i mira te imovine, sprječavanje kaznenih djela i prekršaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima, traganje za počiniteljima kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim tijelima, traganje za imovinskom koristi stečenoj kaznenim djelom, nadzor i upravljanje cestovnim prometom, protueksplozijska zaštita, poslovi sa strancem, nadzor državne granice, poslovi zaštite zračnog prometa propisani posebnim zakonom, poslovi na moru i unutarnjim plovnim putovima iz nadležnosti policije, osiguranje i zaštita osoba, objekata i prostora, postupanje s uhićenikom i pritvorenikom, te da se policijski poslovi (stavak 2.) obavljaju primjenom policijskih ovlasti.
23. Policijske ovlasti su prema odredbi članka 13. ZPPO, između ostalog: prikupljanje, procjena, pohrana, obrada i korištenje podataka, provjera i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta i pregled dokumentacije.
24. S obzirom da prema odredbi članka 28. stavak 5. ZOP način i uvjete za ostvarivanje prava na građansko odijelo propisuje ministar pravilnikom, da je predmetnim Pravilnikom, koji je donio ministar u članku 3. stavak 1. izričito određeno da se popis policijskih službenika iz članka 2. Pravilnika, (a to su i policijski službenici koji sukladno opisu poslova radnog mjesta, tijekom kalendarske godine obavljaju policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odjelu), sastavlja na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja a odobrava ga glavni ravnatelj policije, tumačenjem domašaja i značenja odredbe članka 28. stavak 5. ZOP dolazi se do zaključka da tim odredbama nije propisan automatizam u priznavanju prava na građansko odijelo svim policijskim službenicima koji obavljaju policijske poslove i primjenjuju policijske ovlasti jer se prethodno mora utvrditi (što je uvjet) da se radi o policijskom službeniku koji sukladno opisu poslova radnog mjesta tijekom kalendarske godine obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo i građanskom odjelu. Zato se i popis takvih policijskih službenika sastavlja se na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije. To znači da isključivo glavni ravnatelj policije određuje koji policijski službenik iz članka 28. stavak 4. ZOP ima pravo na građansko odijelo, te se, prema pravnom shvaćanju ovoga suda, o navedenom pravu ne može raspravljati kao o prethodnom pitanju u smislu članka 12. ZPP. Stoga je pogrešno shvaćanje tužiteljice prema kojem ima pravo na građansko odijelo temeljem samog zakona, a da odobrenje popisa policijskih službenika koji imaju pravo na građansko odijelo ima samo deklaratorni značaj već ono, suprotno tvrdnji tužiteljice, kako je navedeno, ima konstitutivni značaj jer je to uvjet za priznavanje i ostvarivanje navedenog prava.
24.1. U prilog iznesenom shvaćanju ide i činjenica da su između određenog broja policijskih službenika (vještaka, kriptologa i dr.) vođeni upravni postupci u kojim postupcima navedeni policijski službenici odbijeni sa zahtjevima za priznanje navedenog prava na građansko odijelo, te su pravomoćno odbijane i tužbe policijskih službenika, nakon čega su odustali od traženja sudske zaštite kroz upravne postupke i upravne sporove i tužbama za isplatu pokušavali ostvariti pravo za koje smatraju da im pripada.
24.2. S obzirom da tužiteljica i ne tvrdi da je stavljena na takav potpis, očito je da glavni ravnatelj policije ne smatra da poslovi koje konkretno obavlja tužiteljica predstavljaju policijske poslove u smislu članka 28. stavak 4. ZOP slijedom čega tužiteljici nije priznato pravo na građansko odijelo.
25. Kad bi se o navedenom pravu i moglo raspravljati kao o prethodnom pitanju ističe se da ovaj sud prihvaća navode tuženice, prema kojima poslovi vještaka za detekciju i vještačenje tragova papilarnih linija, koje je tužiteljica obavljala u utuženom razdoblju, predstavljaju stručne poslove za koje je potrebno stručno znanje i vještine za razrješenje neke činjenice kojom nadležno tijelo i sud ne raspolažu, jer svi procesni zakoni (ZPP, ZKP, ZUP i dr.) u kojima se pojavljuju vještaci na taj način i definiraju njihovu ulogu. Pri obavljanju tih poslova (vještačenja) ne vrše se policijski poslovi iz članka 3. stavak 1. ZPPO, (kao što su primjerice poslovi sprječavanje kaznenih djela i prekršaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima, traganje za počiniteljima kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim tijelima), niti se primjenjuju bilo kakve policijske ovlasti (članka 13. ZPPO) prikupljanja, procjene, pohrane, obrade i korištenja podataka, provjere i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta i pregleda dokumentacije, (na što se ukazuje u odgovoru na reviziju) isključivo u građanskom odijelu da bi u smislu članka 28. stavak 4. i 5. ZOP imali pravo na građansko odijelo. 26. Tužiteljica, prema shvaćanju ovoga suda, kao vještak, obavlja isključivo stručne poslove vještačenja, u okviru kojih poslova procjenjuje, pohranjuje i koristi podatke te pregledava dokumentaciju, a njena osnovna zadaća, nije neposredno sprječavanje kaznenih djela i prekršaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima, traganje za počiniteljima kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim tijelima, već stručna pomoć drugim policijskim tijelima i službenicima kojima je to primarna zadaća u okviru njihovog radnog mjesta.
27. Policijski poslovi koji se obavljaju primjenom policijskih ovlasti, kako je navedeno, popisani su u članku 3. ZPPO, a među tim poslovima nisu navedeni poslovi vještačenja. Ako bi se i prihvatila tvrdnja tužiteljice da time što po potrebi obavlja i druge poslove iz djelokruga službe, pa da time obavlja policijske poslove otkrivanja kaznenih djela i prekršaja, prikuplja podataka o tim djelima i počiniteljima i da pri tom primjenjuje policijske ovlasti, ističe se da pojedini policijski službenici koji sudjeluju u operativnim akcijama kao stručne osobe sukladno odredbama članka 29. i 30. Uredbe o izgledu odora policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova ("Narodne novine" broj 88/11, 129/11 i 100/13 – dalje: Uredba) ostvaruju pravo na dodatnu policijsku odoru, a to što po potrebi (ne kontinuirano tijekom godine) tužiteljica obavlja takve i s njima povezane i slične poslove, te poslove, prema navedenom, ne obavlja kontinuirano tijekom cijele kalendarske godine isključivo u građanskom odjelu, što je preduvjet za ostvarivanje prava na građansko odijelo u smislu članka 28. stavak 4. ZOP. Stoga neovisno o tome što tužiteljica po potrebi eventualno sudjeluje i na mjestu događaja na poziv nadležnih tijela, i što u okviru svoga posla procjenjuje, pohranjuje i koristi podatke i pregledava dokumentaciju, poslovi samostalnog vještaka koje obavlja, nisu poslovi u smislu članka 28. stavak 4. ZOP da bi joj pripadalo pravo iz članka 2. stavak 1. Pravilnika.
28. Stoga, iako vještaci u okviru provođenja vještačenja procjenjuju, pohranjuju, koriste podatke i pregledavaju dokumentaciju, to istovremeno ne znači da obavljaju i policijske poslove i koriste bilo kakve policijske ovlasti, jer svi vještaci neovisno o kojoj vrsti vještaka se radi (financijski, građevinski, geodetski i dr.) obavljaju sve navedene radnje, dakle: pregledavaju dokumentaciju, prikupljaju potrebne podatke, pohranjuju, procjenjuju koriste ih te izrađuju nalaze i na taj način pomažu nadležnim tijelima i drugim policijskim službenicima u otkrivanju počinjenja kaznenog djela kojima je to primarna zadaća, time automatski nisu policijski službenici u smislu citiranih odredbi niti obavljaju policijske poslove primjenom policijskih ovlasti.
29. Slijedom navedenog, prema pravnom shvaćanju ovoga suda, obzirom na sadržaj članka 3. i članka 13. stavak 1. ZPPO i konkretne poslove koje tužiteljica obavlja na svom radnom mjestu, ne radi se o policijskim poslovima koji se obavljaju tijekom cijele godine primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odjelu te stoga tužiteljica nema pravo na građansko odijelo u smislu članka 28. stavak 4. i stavak 5. ZOP.
30. Slijedom navedenoga odgovori na postavljena pitanja glase:
1. Tužiteljica, na radnom mjestu policijskog službenika u zvanju vještaka za detekciju i vještačenje papilarnih tragova, a obzirom na opis poslova radnog mjesta koje obavlja, nije policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu, u smislu članka 3. i čanka 13. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima ("Narodne novine" broj 76/09 i 92/14), te Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova.
2. Tužiteljica, na radnom mjestu policijskog službenika u zvanju vještaka za detekciju i vještačenje papilarnih tragova, nema pravo na građansko odijelo ako glavni ravnatelj policije nije odobrio popis policijskih službenika koji ostvaruju pravo na građansko odijelo, u smislu odredbe članka 28. stavak 5. Zakona o policiji ("Narodne novine" broj 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15 i 121/16), i članka 2. i 3. Pravilnika o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo ("Narodne novine" broj 64/11).
31. Zbog navedenog je na temelju članka 395. stavak 1. ZPP prihvaćena revizija tuženice pa su preinačene nižestupanjske presude i tužbeni zahtjev odbijen je kao neosnovan.
32. Budući da je preinačena odluka o glavnoj stvari, ovaj sud je na temelju članka 166. stavak 2. ZPP, članka 154. stavak 1. ZPP i članka 155. stavak 1. ZPP, preinačio odluku o troškovima postupka. Tuženici je dosuđen trošak prvostupanjskog postupka sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14 i 118/14 - dalje: OT), prema vrijednosti predmeta spora (15.798,72 kuna) i to: trošak odgovora na tužbu u iznosu 1.000,00 kuna (Tbr.8/1 OT), trošak sastava podneska od 10. lipnja 2019. u iznosu 1.000,00 kuna (Tbr.8/1 OT), zastupanja na ročištima održanim 1. srpnja i 3. listopada 2019. u iznosima po 1.000,00 kuna (Tbr.9/1 OT), trošak zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu 500,00 kuna (Tbr.9/3 OT), te trošak sastava žalbe (Tbr.10/1 OT) u iznosu 1.250,00 kuna te trošak sastava revizije u iznosu 1.250,00 kuna (Tbr.10/6 OT), odnosno ukupno 7.000,00 kuna.
Zagreb, 11. svibnja 2022.
Predsjednik vijeća:
Željko Glušić, v.r.