Posl.br. Gž 2019/21-2
Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Svjetlani Pražić toga suda kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice N, P, iz K,,., OIB: ,,,,, protiv protustranaka 1. A, Š,, OIB: ..... 2. R, Š,, OIB:... oboje iz S., zastupani po punomoćniku D. G. odvjetniku iz K., radi razvrgnuća, odlučujući po žalbi protustranaka, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, poslovni broj R1 12/17 od 16. lipnja 2021., 11. svibnja 2022.
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba protustranaka 1. A. Š. i 2. R. Š., ukida se rješenje Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, poslovni broj R1 12/17 od 16. lipnja 2021., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
1.Rješenjem suda prvog stupnja, točkom I. izreke, obustavljen je postupak u ovoj pravnoj stvari, točkom II. izreke upućena je predlagateljica sa zahtjevom za diobu suvlasnilke zajednice pokretnina i to traktora marke “IMT 560 047”, prekretač snijega “P. 2 0-210”, kardan za prekretač tanjura “S.” i troškove izvanparničnog postupka, u parnicu.
2.Prvostupanjsku odluku pobijaju protustranke iz žalbenih razloga sadržanih u čl. 353. st. 1. t.2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, u daljnjem tekstu ZPP-a) svezi s pravnim pravilom paragrafa 21. bivšeg Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934. (u nastavku ZSVP-a) koja pravna pravila se primjenjuju pozivom na čl.2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine („Narodne novine“ broj 73/91).
3.Predlagateljica je u odgovoru na žalbu osporila žalbene navode protustranaka kao neosnovane.
4.Žalba protustranaka je osnovana.
5.Ocjenjujući odluku suda prvog stupnja u pobijanom dijelu u granicama žalbenih razloga protustranaka, ovaj sud nije utvrdio da bi bila počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, a na koje bitne povrede odredaba parničnog postupka ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st.2. ZPP-a.
6.U pravu su 1. i 2. protustranke kada svojim navodima upiru na ostvarenje žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava, iz razloga koji će se nastavno iznijeti.
7.Naime, iz stanja u spisu razvidno je:
- da je predlagateljica zatražila sudsko razvrgnuće suvlasničke zajednice na pokretninama pobliže opisanim u historijatu prijedloga, navodeći da su stranke sporne pokretnine stekle rješenjem o nasljeđivanju, da su suvlasnici tih pokretnina u po 1/3 idealna dijela, civilnom diobom,
- da je u tijeku postupka provedeno vještačenje na okolnost vrijednosti predmetnih pokretnina, kao i dopuna tog nalaza,
- da iz očitovanja 1. i 2. protustranaka tijekom postupka, proizlazi da iste nisu bile suglasne s izvršenom procjenom vrijednosti pokretnina, no da 1. i 2. protustranke ni u jednom trenutku nisu osporile veličine njihovih suvlasničkih dijelova na spornim pokretninama, niti su se usprotivile prijedlogu predlagateljice za provođenje diobe suvlasničke zajednice civilnom diobom.
8.Polazeći od ovakvih utvrđenja, nije ovome sudu prihvatljivo stajalište suda prvog stupnja koji temeljem stanja u spisu utvrđuje da su protustranke osporile predlagateljici pravo na isplatu suvlasničkog dijela kao i da su prigovorile procijenjenoj vrijednosti pokretnina, te shodno tome utvrđuje da između stranaka postoji spor o suvlasništvu i vrijednosti pokretnina, te pozivom na pravno pravilo iz paragrafa 268. u svezi paragrafa 267. ZSVP-a, odlučuje kao u izreci pobijanog rješenja.
9.Vezano za prednje, skreće se prvostupanjskom sudu na mjerodavne odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96 i dr., dalje: ZV-a).
Prema čl. 47. st.1. ZV-a suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva.
Prema čl. 48. st.1. ZV-a, suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično, i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava, time da je st. 2. istog članka propisano da će pravo na razvrgnuće ostvarivati suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće), ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo zakonom određeno. Sukladno st.3. tog članka, kada se provodi sudsko razvrgnuće, sud odlučuje u izvanparničnom postupku, ako zakon ne određuje drukčije.
10.U izvanparničnom postupku se za provođenje postupka razvrgnuća zajednice primjenjuju pravna pravila bivšeg ZSVP-a, koji je postupak razvrgnuća zajednice uredio pravnim pravilima paragrafa 267. – 274.
U smislu pravnog pravila iz paragrafa 267. ZSVP-a sud će u izvanparničnom, postupku odlučiti da li će i kako provesti diobu zajedničkih stvari samo u slučaju ako među suvlasnicima nema spora: 1. o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili imovine i 2. o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela.
Prema pravnom pravilu iz paragrafa 268. ZSVP-a sud će, ako se u postupku radi razvrgnuća ma od kojeg suvlasnika ospori jedno od pitanja iz paragrafa 267. ZSVP-a, a ne može se o tome postići sporazum, stranku s njenim zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice uputiti na parnicu.
11.Obzirom na prednje izloženo, da bi sud mogao voditi izvanparnični postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice u pogledu određene pokretnine, ne smije biti spora o tome tko su njezini suvlasnici i koliki je njihov suvlasnički dio.
12.U kontekstu do sada rečenog, neprijepornim smatra ovaj sud da ni 1. ni 2. protustranke, nisu osporile ni veličinu suvlasničkih dijelova na predmetnim pokretninama (ni svojih ni dijela predlagateljice), kao ni predmeta diobe i opsega zajedničke stvari.
Prema uvjerenju ovog suda, samo izričito osporavanje od strane 1. i 2. protustranaka, prethodno navedenih pitanja, a što je u ovom slučaju izostalo, može predstavljati razlog za obustavu izvanparničnog postupka i upućivanje predlagateljice na parnicu s njenim zahtjevom radi razvrgnuća suvlasničke zajednice.
13.Nastavno iznesenom, suprotno stajalištu suda prvog stupnja, u konkretnoj pravnoj situaciji, nije bilo valjanog zakonskog uporišta da obustavu predmetnog postupka i upućivanje predlagateljice u parnicu.
14.Podredno se ukazuje prvostupanjskom sudu da prigovori 1. i 2. protustranaka na okolnost procijenjene vrijednosti spornih pokretnina, prema prosudbi ovog suda, nisu pravno relevantni za sam postupak razvrgnuća.
Ovo stoga, što u slučaju da se u konačnici odredi razvrgnuće civilnom diobom, tada se procjena vrijednosti pokretnina provodi isključivo u okviru ovršnog postupka, u kojem stranke slobodno mogu isticati prigovore vezane uz vrijednost svih pokretnina koje su predmet diobe, slijedom čega vrijednost koja je procijenjena u ovom postupku, ne mora nužno biti vrijednost pokretnina sa kojima će se baratati u okviru ovršnog postupka, ukoliko do istog dođe.
15.Zbog svih iznesenih razloga, valjalo je prihvatiti žalbe 1. i 2. protustranaka, te ukinuti pobijano rješenje pozivom na čl. 380. t.3. ZPP-a i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.
U Rijeci 11. svibnja 2022.
Sutkinja
Svjetlana Pražić
