Poslovni broj: Usž-1209/22-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga Suda Ante Galića, predsjednika vijeća, Sanje Štefan i Blanše Turić, članica vijeća te više sudske savjetnice Lane Štok, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja I. L. iz D., protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Z., radi prigovora na postupanje - izmjene podataka u registru birača, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 7 UsI-63/21-15 od 14. listopada 2021., na sjednici vijeća održanoj 11. svibnja 2022.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja te potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 7 UsI-63/21-15 od 14. listopada 2021.
Obrazloženje
1. Presudom Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 7 UsI-63/21-15 od 14. listopada 2021. odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/II-013-02/20-01/1, urbroj: 514-U-07-02/1-20-2 od 2. studenoga 2020.
2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je podnio žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi u bitnome ponavlja tužbene navode. Tužitelj navodi da je on Dalmatinac, pripadnik dalmatinskog naroda, koji je sustavno izložen "pohrvaćenju". Smatra da su Dalmatinci narod koji se odavno emancipirao pa je administracija Sjedinjenih američkih država Dalmatince ispravno svrstala na popis svjetskih naroda, bez obzira na jugoslavensko, odnosno hrvatsko, uporno nijekanje postojanja Dalmatinaca kao posebnog etnosa. Smatra pogrešnim utvrđenje tuženika i prvostupanjskog suda da se Dalmatinac odnosi na pripadnost regiji. U prilog svojih tvrdnji predlaže izvršiti uvid u brodske manifeste iz 1902., 1912. i 1930. Iz navedenih manifesta proizlazi da su se na brodovima nalazili putnici koju su se deklarirali kao Dalmatinci. Predlaže da Visoki upravni sud usvoji žalbu, preinači prvostupanjsku presudu na način da poništi rješenje tuženika.
3. Tuženik, iako uredno pozvan, odgovor na žalbu nije podnio.
4. Žalbe nije osnovana.
5. Ispitujući presudu prvostupanjskog suda u granicama propisanim člankom 73. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.; dalje: ZUS) ovaj Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda pobija žalbom, a niti razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.
6. Prvostupanjski je sud odlučujući o tužbi tužitelja održao raspravu, izvršio uvid u sudski i spis tuženika te na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, pravilno ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
7. Iz spisa predmeta proizlazi da je prvostupanjski sud utvrdio da je tužitelj 8. lipnja 2020. podnio zahtjev kojim je zatražio upis promjene nacionalnosti u popisu birača na način da se u rubriku nacionalnost upiše Dalmatinac. Postupajući po zahtjevu tužitelja, prvostupanjsko tijelo tužitelju je dostavilo obavijest od 19. lipnja 2020. u kojoj navodi da u smislu odredbi Zakona o registru birača („Narodne novine“ 142/12., 105/15. i 98/19.) nije predviđena mogućnost da se nacionalnost određuje po regionalnoj pripadnosti te da ne postoje pravni ni tehnički uvjeti da se u registru birača izvrši promjena upisa nacionalnosti na način da se upiše „Dalmatinac“, ali da može zatražiti da se upiše „ostalo“. Nezadovoljan navedenim postupanjem prvostupanjskog tijela, tužitelj je izjavio prigovor koji je rješenjem od 28. srpnja 2020. odbijen uz obrazloženje da pojam Dalmatinac ne definira nacionalnost, već regionalnu pripadnost i da nije moguće regionalnu pripadnost utvrditi kao nacionalnost.
8. Protiv rješenja od 28. srpnja 2020. tužitelj je izjavio žalbu, koju je tuženik rješenjem od 2. studenoga 2020. odbio. Iz rješenja tuženika proizlazi da se podatak o nacionalnoj pripadnosti upisuje u registar birača radi ostvarivanja biračkog prava pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj po osnovi svoje nacionalne pripadnosti. Tuženik je utvrdio da „Dalmatinci“ nisu pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj te da nema zakonske osnove da se takav podatak upisuje u registar birača.
9. Visoki upravni sud prihvaća utvrđeno činjenično stanje od strane prvostupanjskog suda, jer po ocjeni Suda, žalbenim navodima nisu dovedene u sumnju odlučne činjenice kako ih je utvrdio prvostupanjski sud, a imajući na umu i utvrđeno činjenično stanje u provedenom upravnom postupku.
10. Na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo, odredbe Zakona o registru birača.
11. Odredbom članka 3. Zakona o registru birača propisano je da je registar birača zbirka osobnih podataka o svim biračima hrvatskim državljanima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i hrvatskim državljanima koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj te državljanima država članica Europske unije koji ostvaruju biračko pravo u Republici Hrvatskoj. Odredbom članka 8. stavka 1. Zakona o registru birača propisano je da se registar birača vodi po službenoj dužnosti za svaki grad odnosno općinu, a temelji se na načelu stalnosti. Sukladno članku 11. Zakona o registru birača, upisivanje u registar birača obavlja se na temelju podataka iz evidencije o državljanstvu, zbirke podataka o prebivalištu i boravištu i evidencije putnih isprava, a člankom 12. su propisani podaci koje evidencija birača sadrži (redni broj, prezime i ime, nacionalnost, matični broj građana i osobni identifikacijski broj, spol, datum rođenja, prebivalište (naselje, ulica, kućni broj i podbroj) i primjedba).
12. Imajući na umu navedeno, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da zahtjev tužitelja sadržajno predstavlja zahtjev za izmjenu podataka u registru birača, na način da se umjesto nacionalnosti „Talijan“ upiše „Dalmatinac“ te da je prvostupanjsko tijelo pravilno ocijenilo da se ne može izmijeniti podatak u registru birača na način da se upiše nacionalnost „Dalmatinac“ jer prema pozitivno pravnim propisima Republike Hrvatske ne postoji nacionalnost „Dalmatinac“.
13. Ostali prigovori tužitelja istaknuti u žalbi su neosnovani i bez utjecaja na drukčije rješavanje predmetne upravne stvari, a pogotovo zbog toga što se radi o prigovorima koje je isticao i u postupku pred prvostupanjskim sudom, o kojima se prvostupanjski sud detaljno i jasno očitovao, a s čijim zaključcima se u potpunosti slaže i ovaj Sud.
14. Sud je u postupku pravilno utvrdio činjenice koje su odlučne u ovom upravnom sporu i na tako utvrđeno činjenično stanje je pravilno primijenio mjerodavno materijalno pravo. Pri tome, prvostupanjski sud je u obrazloženju presude iznio valjane i dostatne razloge o odlučnim činjenicama te je, navodeći koje odredbe materijalnog prava primjenjuje u sporu, obrazložio koje su činjenice u smislu mjerodavnog zakona odlučne za konkretnu upravnu stvar te otklonio sve prigovore tužitelja, s čime je u cijelosti suglasan i ovaj Sud.
15. Budući da ne postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, kao ni razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 73. stavka 1. ZUS-a, to je na temelju članka 74. stavka 1. ZUS-a žalba odbijena kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda.
U Zagrebu 11. svibnja 2022.
Predsjednik vijeća
Ante Galić
