Republika Hrvatska

Županijski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 1

Poslovni broj: Kv II-42/2022-2

Kir-328/2019-

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Bjelovaru, u izvanraspravnom vijeću sastavljenom od sutkinje Milenke Slivar, kao predsjednice vijeća, te sutkinja Antonije Bagarić i Sandre Galjar, kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Gregora Sakradžije, u kaznenom predmetu protiv osumnjičenice M. K., zbog kaznenih djela iz čl. 141. st. 1. i dr. Kaznenog zakona (KZ/11), odlučujući o žalbi oštećenika kao tužitelja protiv rješenja Županijskog suda u Bjelovaru Kir-328/2019-5 od 6. travnja 2022., u sjednici vijeća od 11. svibnja 2022.,

r i j e š i o  j e

Žalba oštećenika kao tužitelja S. K. d.o.o. odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem sudac istrage Županijskog suda u Bjelovaru odbio je prijedlog oštećenog kao tužitelja S. K. d.o.o. za provođenje dokaznih radnji prvog ispitivanja osumnjičenice, ispitivanja svjedoka M. N. i I. S., provođenja informatičko-tehničkog vještačenja mobilnog uređaja oduzetog od osumnjičenice, te provođenje informatičko-tehničkog vještačenja računala oštećenika.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio oštećenik kao tužitelj, po opunomoćenici S. K. M., odvjetnici iz K., s prijedlogom da se isto preinači i prihvati prijedlog za provođenje dokaznih radnji ili podredno ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Žalba smatra neprihvatljivim stav suca istrage kako na strani osumnjičenice nije postojala namjera neovlaštenog prodiranja u tuđi poslovni prostor. Naime, osumnjičenica je, po žalbi, imala mogućnost doći tražiti dokumentaciju za vrijeme radnog vremena ili eventualno sudskim putem, a ne potajice van radnog vremena. U odnosu na kazneno djelo neovlaštenog pristupa računalnom sustavu žalba ukazuje kako je vidljivo da je osumnjičenica pristupila službenom e-mailu budući da se na fotografiji vidi odraz njenog lica na ekranu računala.

5. Prema ocjeni vijeća pravilno je sudac istrage odlučio odbiti prijedlog za provođenje dokaznih radnji iz razloga što ne postoji osnovana sumnja da su počinjena kaznena djela za koja se osumnjičenica tereti.

6. Ključno je po ocjeni vijeća što u spisu ne postoje podaci koji bi ukazivali na sumnju kako je osumnjičenica u poslovni prostor ušla s namjerom neovlaštenog prodiranja ili da je čitanju podataka s ekrana računala pristupila s namjerom neovlaštenog pristupa računalnom sustavu. Naime, kod procjene radnji počinjenja u kaznenom pravu nije moguće ograničiti se samo na propitivanje ostvarenje objektivnih elemenata (osumnjičenica je nesporno fizički stupila u poslovni prostor) već je potrebno uzeti u obzir jesu li te radnje počinjene s kriminalnom namjerom (konkretno povrede prava na privatnost kod kaznenog djela neovlaštenog prodiranja u tuđi poslovni prostor i povređivanja privatnosti računalnih podataka u računalnom sustavu kod kaznenog djela neovlaštenog pristupa računalnom sustavu). Kako u konkretnom predmetu nije sporno da su direktor oštećenika kao tužitelja i osumnjičenica, neposredno prije radnji za koje se osumnjičenica tereti, prošli postupak razvoda braka koji je do tada trajao 25 godina, a osumnjičenica je više godina prije razvoda radila u firmi koja je oštećenik kao tužitelj u ovom postupku, onda u takvom sklopu okolnosti nikako nije moguće isključiti obranu osumnjičenice kako je ona stupila u prostorije oštećenika kao tužitelja te eventualno pristupala računalima oštećenika kao tužitelja u svrhu prikupljanja dokumenata i podataka koji su joj bili potrebni za sudske postupke, ali i druge različite svakodnevne potrebe. Naime, sasvim je životno da je osoba osumnjičenice koja je bila dugi niz godina zaposlena u tvrtki oštećenika kao tužitelja, koje je osnivač i direktor bio njen suprug, moguće u prostorijama i računalima za sobom ostavila veći broj osobnih njoj važnih podataka ili dokumenata, kako ona to u svojoj obrani navodi.

7. Zašto se osumnjičenica nije odlučila u redovno radno vrijeme zatražiti od oštećenika kao tužitelja potrebnu dokumentaciju i podatke ista je, po vijeću, dostatno objasnila činjenicom što je njen razvod od direktora oštećenika kao tužitelja bio dosta buran zbog čega se ona onda odlučila na postupanje za koje ju se sada tereti.

8. Konačno, dakle, pravilno je odbijeno provođenje dokaznih radnji u ovom postupku iz razloga što nema osnovane sumnje da bi osumnjičenica radnje za koje ju se tereti počinila s namjerom činjenja opisanih kaznenih djela.

9. Pobijano rješenje ispitano je i sukladno čl. 494. st. 4. ZKP-a, kojom prilikom nije utvrđeno da bi isto donijelo neovlašteno tijelo, ili da bi bila počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP-a, tj. da bi kazneni zakon bio povrijeđen na štetu osumnjičenice.

10. Zbog navedenog riješeno je kao u izreci, na temelju čl. 494. st. 3. toč. 2. ZKP-a.

Bjelovar, 11. svibnja 2022.

Predsjednica vijeća

Milenka Slivar