Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-252/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca, Vesne Stokrp predsjednice vijeća, Alenke Laptalo, člana vijeća i suca izvjestitelja, te Michala Danečeka, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja P. B. iz M., OIB:…, zastupan po punomoćnicima B. Š., N. T. i L. Š., odvjetnicima u P., protiv tuženice D. Š. pok. V. iz N. S., OIB: …, zastupane po punomoćniku Z. M., odvjetniku u M., radi predaje u posjed, povodom žalbe tužitelja podnesene protiv presude Općinskog suda u Metkoviću broj P-133/2019 od 1. ožujka 2022. i rješenja broj P-133/2019 od 3. ožujka 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 11. svibnja 2022.

r i j e š i o  je

Prihvaćanjem žalbe tužitelja ukidaju se presuda Općinskog suda u Metkoviću broj P-133/2019 od 1. ožujka 2022. i rješenje Općinskog suda u Metkoviću broj P- 133/2019 od 3. ožujka 2022., a predmet vraća prvostupanjskom sudu radi provođenja nove glavne rasprave.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženici da tužitelju preda u suposjed prizemlje nekretnine u naravi stambene zgrade u K., koja se nalazi na adresi …, a koja nekretnina je položena u k.o. K., upisana u z.u. 766 kao kat.čest.300, te da mu nadoknadi parnične troškove u iznosu od 5.312,50 kn sa zakonskim zateznim kamatama po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tna poena, koje kamate teku od presuđenja do isplate, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

2. Prvostupanjskim rješenjem ispravljena je izreka prvostupanjske presude broj P-133/2019 od 1. ožujka 2022., na način da se u izreci presude prije riječi dodaju omaškom u pisanju izostavljene riječi : "1.Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:", a iza riječi "pod prijetnjom ovrhe" se dodaju omaškom u pisanju izostavljene riječi: "2. Nalaže se tužitelju da plati tuženoj trošak postupka u iznosu od 5.312,50kn"

3. Prvostupanjsku presudu i rješenje pobija tužitelj pravovremeno podnesenom žalbom zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Prigovara da je počinjena bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, da je izreka u proturječju sa obrazloženjem, da nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama, a oni koji su izneseni su nejasni i proturječni, da je postoji proturječnost razloga sa sadržajem isprava koje se nalaze u spisu.Ukazuje da traži predaju u suposjed samo i isključivo prizemlja kuće, da svoj zahtjev temelji na činjenici da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju iza oca stekao suvlasništvo u 1/10 dijela, da dioba nikada nije izvršena, da njegov suvlasnički dio od 1/10 postoji na cijeloj nekretnini, da tuženica drži prizemlje u isključivom posjedu.Navodi da je u tužbi naveo osnovu svog zahtjeva tako što je naveo da su on i tuženica zakonski nasljednici oca i majke, time da ostavinski postupak iza majke nije dovršen.Pozivom na odredbe članka 17. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i članka 129. Zakona o nasljeđivanju, tvrdi da barem za sada ima pravo na suposjed prizemlja kuće, a obzirom da kat kuće sukladno postignutom dogovoru koristi brat stranaka R. B..Predlaže drugostupanjskom sudu da prihvaćanjem žalbe pobijanu presudu preinači na način da usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti, ili da presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.Traži trošak žalbe.

4. Odgovor na žalbu je podnesen.

5. Žalba je osnovana.

6. Prvostupanjska presuda nije zahvaćena bitnim povredama odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 70/19 – dalje: ZPP), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti primjenom članka 365. stavak 2. tog Zakona.

7. Presuda nije zahvaćena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, na koju se određeno poziva žalba iznošenjem zakonskog teksta ove odredbe.U presudi su izneseni razlozi o odlučnim činjenicama koji nisu međusobno proturječni, niti o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

8. U ovom predmetu tužitelj, kao suvlasnik stambene zgrade traži od tužene kao jedne od suvlasnika, predaju u suposjed prizemlja stambene zgrade.

9. Iz nespornih činjenica i isprava koje se nalaze u spisu proizlazi:

- da je tužitelj nasljeđivanjem oca pok.V. B., umrlog 7. veljače 2006., stekao suvlasništvo predmetne kuće u 1/10 dijela,

- da su osim tužitelja, kuću naslijedili tužena u 2/10 dijela, brat R. B. u 1/10 dijela i majka stranaka, sada pokojna P. B. u 6/10 dijela,

- da je majka stranaka za života otuđila svoj suvlasnički dio ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju od 2. svibnja 2006., sklopljen sa tuženom i sinom R. B., kao davateljima uzdrđžavanja, sastavljen u formi javnobilježničke isprave javnog bilježnika M. P. u M. pod posl. brojem OU-126/06,

- da je u tijeku ostavinski postupak iza majke stranaka P. B., umrle 4. siječnja 2016.,

- da je kat kuće u posjedu brata stranaka,

- da tužena drži u isključivom posjedu sporno prizemlje.

10. U činjeničnoj osnovi tužbe, tužitelj je naveo da je suvlasništvo kuće stekao nasljeđivanjem oca, da je izvjesno vrijeme zajedno sa tuženicom koristio prizemlje kuće, da mu tuženica brani pristup u prizemlje, iako je nakon smrti majke nasljeđivanjem stekao suposjed tog dijela kuće.Na pripremnom ročištu od 10. kolovoza 2017., tužitelj je dopunio navode tužbe navodeći da je suvlasništvo stekao nasljeđivanjem oca i da stoga ima pravo na suposjed predmetne nekretnine.

11. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev uz obrazloženje da tužitelj nije postavio tužbeni zahtjev iz osnove svoje 1/10 suvlasništva stečene nasljeđivanjem oca, već iz osnove nasljedničkog suposjeda iza pokojne majke koja je ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju otuđila svoj suvlasnički dio, pa da mu ne pripada pravo na zaštitu suvlasništva.

12. Pravilno je stajalište prvostupanjskog suda da suvlasnički dio koji je majka stranaka za života otuđila ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju ne ulazi u ostavinu i da stoga tužitelju s osnove nasljeđivanja ne pripada pravo na zaštitu suvlasništva.Naime, prema odredbi stavaka 5. stavak 3. Zakona o nasljeđivanju (Narodne Novine 48/03, 163/03 i 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19 dalje: ZN ), ostavina se sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti.Prema članku 129. ZN, u času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo.Tužitelj kao predmnjevani suvlasnik s osnove nasljeđivanja majke, pravo na zaštitu suposjeda spornog dijela kuće može ostvarivati pod pretpostavkama iz članka 166. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne Novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09. 143/12, 152/14 i 81/15, 94/17 – dalje: ZV ).Za publicijansku tužbu iz predmnjevanog suvlasništva tužitelj je morao dokazati jače pravo na suposjed odnosno morao je dokazati da je njegov temelj posjedovanja jači.Obzirom da majka stranaka u trenutku smrti nije bila suvlasnica predmetne kuće, jer je valjanim ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju za života otuđila svoj suvlasnički dio, njezin suvlasnički dio nije postao nasljedstvo tužitelja.Dakle, s osnove zakonskog nasljeđivanja majke tužitelj nema valjanu osnovu i zakoniti način stjecanja suposjeda spornog dijela kuće.

13. Međutim, tužitelju kao suvlasniku u 1/10 dijela predmetne kuće, pripada pravo na zaštitu suvlasništva prema ostalim suvlasnicima neovisno o veličini i načinu stjecanja njegovog suvlasničkog dijela.Prema odredbi članka 46. stavak 1. ZV, svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva.Sve dok pravo suvlasništva ne prestane, tužitelju koji je suvlasnik predmetne kuće, pripada pravo na ostvarivanje zaštite prema ostalim suvlasnicima.

14. Prvostupanjski sud se nije bavio odlučnim pitanjem je li između suvlasnika čiji suvlasnički dijelovi čine većinu, postignut sporazum o načinu izvršavanja posjeda, iako je utvrđeno činjenično stanje upućivalo na takvu mogućnost.Naime, tijekom postupka pred prvostupanjskim sudom ( a niti u žalbi ), nije bilo sporno da kat kuće koristi brat stranaka i da je tužitelj bio u posjedu ostave, dok je tužena osporavala tužbeni zahtjev tvrdnjama da prizemlje posjeduje unatrag deset godina, da je na isti način prizemlje posjedovala njezina majka, da je suvlasnica predmetne nekretnine u ½ dijela i da tužitelj do smrti majke nikada nije postavljao pitanje suposjeda prizemlja.

15. Prema odredbi članka 42. stavak 1. ZV, svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje.Prema odredbi članka 42. stavak 2. ZV, donošenje odluke suvlasnika o podjeli posjeda i/ili izvršavanju vlasničkih ovlasti posao je redovite uprave. Prema odredbama članka 40. stavak 1. i 2. ZV, o poslovima koji se tiču samo redovitoga upravljanja stvarju odlučuju suvlasnici većinom glasova, time da se većina glasova računa se po suvlasničkim dijelovima, a ne po broju suvlasnika.U smislu navedenih odredbi, suvlasnik nema pravo samostalno odlučiti koji će dio stvari u suvlasništvu posjedovati, ali takvu odluku može suglasno donijeti većina suvlasnika.Suvlasnici se mogu sporazumjeti izričito ili prešutno, da stvar u posjeduju tako da svatko od njih koristi određene posebne dijelove zgrade kao posjednik ili da realno određene dijelove koriste neki od više suvlasnika.

16. U postupku pred prvostupanjskim sudom nije raspravljena i utvrđena odlučna okolnost je li između suvlasnika čiji suvlasnički dijelovi čine većinu sporazumom određen način posjeda predmetne kuće, a ako jest, kakav je sadržaj tog sporazuma.

17. Stoga je prihvaćanjem žalbe tužitelja, temeljem članka 370. ZPP, ukinuta prvostupanjska presuda i predmet vraćen prvostupanjskom sudu radi provođenja nove glavne rasprave tijekom koje će prvostupanjski sud na okolnost postojanja odnosno nepostojanja sporazuma suvlasnika o načinu izvršavanja posjeda ponovno saslušati stranke i svjedoke pravovremeno predložene na ovu okolnost u odgovoru na tužbu.

18. Budući je presuda ukinuta, temeljem članka 166. stavak 3. ZPP, ostavljeno je da se o zahtjevu za naknadu troškova u povodu žalbe odluči u konačnoj odluci

U Karlovcu, 11. svibnja 2022.

Predsjednik vijeća:

Vesna Stokrp,v.r.