REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

Poslovni broj: 2 UsI-66/2022-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sucu Berislavu Babiću, uz sudjelovanje zapisničarke Adele Franc, u upravnom sporu tužiteljice N. I. iz O., OIB: …., protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji socijalne politike, Z., koga zastupa službena osoba M. H., radi prava na osobnu invalidninu, 10. svibnja 2022.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži poništavanje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-551-08/20-01/9, URBROJ: 524-11-02/3-21-11 od 24. studenog 2021.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem KLASA: UP/II-551-08/20-01/9, URBROJ: 524-11- 02/3-21-11 od 24. studenog 2021. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Centra za socijalnu skrb O., KLASA: UP/I-551-08/19-01/327, URBROJ: 2158-07-03/15-19-7 od 23. prosinca 2019, a kojim rješenjem je odbijen zahtjev tužiteljice za priznavanje prava na osobnu invalidninu.

2. Navedeno rješenje donijeto je u izvršenju presude ovoga suda poslovni broj: 6 UsI-1037/2020-7 od 28. siječnja 2021., a kojom presudom je poništeno rješenje tuženika KLASA: UP/II-551-08/20-01/9, URBROJ: 524-08/10-20-2 od 1. rujna 2020. te je predmet vraćen tuženiku na ponovni postupak.

3. Tužiteljica u tužbi navodi kako pobijanu odluku osporava jer kod donošenja iste nije cijenjen prvostupanjski i drugostupanjski nalaz i mišljenje ovlaštenog tijela vještačenja, a u kojem mu je navedeno da kod tužiteljice postoje kronične bolesti, što znači da postoji potreba pomoći i njege druge osobe u punom opsegu. Poziva se na medicinsku dokumentaciju u spisu, kao i na novu medicinsku dokumentaciju koju prilaže uz tužbu. Zbog toga predlaže sudu poništavanje osporavane odluke tuženika.

4. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako u cijelosti ostaje kod pobijanoga rješenja iz razloga navedenih u obrazloženju istoga te predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev.

5. Dana 3. svibnja 2022. kod ovog suda održana je javna rasprava kako bi se sukladno odredbi članka 6. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – Odluka Ustavnog suda RH, 29/17. i 110/21., nastavno: ZUS) svakoj stranci dala mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

6. Na navedenu raspravu nije pristupio uredno pozvani tuženik pa je ista održana u njegovoj odsutnosti sukladno odredbi članka 39. stavka 2. ZUS.

7. Tijekom rasprave tužiteljica je izjavila da ostaje kod tužbe i svih navoda iz iste. Ukazala je kako je prije tri godine upoznata s odredbama Konvencije o pravima osoba s invaliditetom te j smisleno istima, a uzimajući da ima višestruka oboljenja, podnijela predmetni prijedlog za ostvarenje prava na osobnu invalidninu. Taj zahtjev usmjeren je iz dva razloga i to prvenstveno zbog činjenice njenih oboljenja, a drugi razlog je to što se nalazi u invalidskoj mirovini koja iznosi 1.700,00 kn mjesečno, odnosno 70% od minimalne invalidske mirovine pa je podnošenjem zahtjeva pokušala ostvariti svoja pripadajuća prava. Pojašnjava kako kod nje nije došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja, ali da je unatoč tome, nakon poništavajuće presude ovoga suda, utvrđen III. stupanj oštećenja organizma i pravo na pomoć i njegu druge osobe u punom opsegu, a što nije bio slučaj u ranijem postupku pa je nejasno kako je od strane vještaka utvrđeno navedeno, kada nije došlo do bilo kakvih pogoršanja niti to proizlazi iz medicinske dokumentacije. Posebno naglašava kako navedena Konvencija ne razlikuje nikakvo stupnjevanje oboljenja, već ista isključivo govori o višestrukom oboljenju i više oboljenja pa je nejasno postupanje tuženika po toj osnovi. Svjesna je da kod nje ne postoji oštećenje IV. stupnja, ali isto je nebitno za predmetnu upravnu stvar, kako je to pojašnjeno. Na kraju ističe kako izvršenim uvidom u nalaz i mišljenje vještaka je utvrdila kako su kod nje vještaci naveli četiri glavna oboljenja, a koja su relevantna za priznanje predmetnog prava, međutim propušteno je utvrditi kako je imala operaciju vratne kralježnice, zbog čega još uvijek ima vijke i trpi bolove, već je utvrđeno da ima oboljenje vratne kralježnice, a što nije točno, jer se radilo o operaciji. Prilaže novu medicinsku dokumentaciju u svezi svog zdravstvenog stanja

8. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika i isprave koje su priložene u taj spis.

9. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sukladno odredbi članka 55. stavka 3. ZUS, sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

10. Iz podataka spisa je razvidno da je predmetni upravni postupak pokrenut zahtjevom tužiteljice od 2. rujna 2019. za priznavanje prava na osobnu invalidninu.

11. Odredbom članka 54. stavka 1. Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine, broj 157/13., 152/14., 99/15., 52/16. 16/17., 130/17. i 98/19., nastavno: Zakon) propisano je da se pravo na osobnu invalidninu priznaje osobi s teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, u svrhu zadovoljavanja njezinih životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice.

12. Iz navedene odredbe proizlazi da se predmetno pravo iz sustava socijalne skrbi može priznati dvjema kategorijama osoba s invaliditetom - osobama s teškim invaliditetom i osobama s teškim trajnim promjenama u zdravstvenim stanju.

13. Uredbom o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj 67/17. i 56/18., nastavno: Uredba), razrađen je postupak za ostvarivanje prava na temelju vrste i stupnja oštećenja organizma – tjelesnog oštećenja iz područja socijalne skrbi (članak 21. i 22. Uredbe).

14. Prema odredbi članka 21. stavka 1. Uredbe, nalaz i mišljenje o težini i vrsti invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti, sastoji se od „Općeg dijela“ s osnovnim podacima, te posebnog dijela s nalazom i mišljenjem o težini invaliditeta i vrsti oštećenja - oštećenju funkcionalnih sposobnosti sukladno Listi težine i vrste invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti koja je sastavni dio ove Uredbe.

15. Stavkom 3. istog članka Uredbe je predviđeno što se nalazom i mišljenjem o težini i vrsti invaliditeta - oštećenju funkcionalnih sposobnosti, iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje.

16. Tako se pod točkom 1. utvrđuje vrsta oštećenja i postotak oštećenja organizma iz Liste I; točkom 2. težina i vrsta invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema Listi težine i vrste invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti: točkom 3. vrste oštećenja: točkom 4. postojanje više vrsta oštećenja; točkom 5. postojanje više vrsta teških oštećenja; točkom 6. postojanje teškog invaliditeta; točkom 7. postojanje težeg invaliditeta; točkom 8. postojanje trajne promjene u zdravstvenom stanju; točkom 14. postojanje prijeke potrebe trajne ili privremene pomoći i njege i njezin opseg; točkom 15. postojanje potrebe za specifičnom njegom uz izvođenje medicinsko tehničkih zahvata zbog kojih je osoba onemogućena pri uključivanju u svakodnevne životne aktivnosti u kući i izvan kuće, a primjerice odnosi se na: kateterizaciju i promjenu trajnog urinskog katetera i sl.; točkom 16. status osobe s invaliditetom; točkom 17. obrazloženje mišljenja.

17. Postupajući po zahtjevu tužiteljice, prvostupanjsko tijelo je odredilo izvođenje dokaza vještačenjem radi utvrđivanja činjenica koje se tiču njenog zdravstvenog stanja.

18. Nalazom i mišljenjem Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Sektora za vještačenje, Područnog ureda u O., KLASA: 551-01/19-04/8274, URBROJ: 426-04-04/7-19-3 od 26. studenog 2019., utvrđeno je da kod tužiteljice, prema Listi težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalne sposobnosti postoje privremena potreba pomoći i njege u smanjenom opsegu, ali ne i teški invaliditet IV. stupnja.

19. Stoga je prvostupanjsko tijelo rješenjem od 23. prosinca 2019. odbilo zahtjev tužiteljice, s obrazloženjem da kod iste nije utvrđeno postojanje teškog invaliditeta IV. stupnja.

20. U žalbenom postupku, u skladu s odredbom članka 106. stavka 2. Zakona, predmetni spis je dostavljen Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjem uredu, Sektoru za vještačenje, radi preispitivanja osnovanosti nalaza i mišljenja tijela vještačenja prvog stupnja. Isto vještačenje provedeno je u izvršenju presude ovoga suda poslovni broj: 6 UsI- 1037/2020-7 od 28. siječnja 2021., a kojom presudom je predmet vraćen na ponovni postupak radi pravilnog utvrđenja zdravstvenog stanja tužiteljice i to s adekvatnim obrazloženjem u svezi utvrđenih dijagnoza od kojih tužiteljica boluje.

21. Iz nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda KLASA: 551-01/19-04/8274, URBROJ: 426-04-03/5-21-9 od 4. rujna 202., razvidno je da se tužiteljica liječi po psihijatru od 2002. zbog simptoma bipolarnog afektivnog poremećaja, uslijed čega je nekoliko puta liječena u Klinici za psihijatriju KBC O., kao i kroz program dnevne bolnice. Zadnja hospitalizacija u razdoblju od 28. veljače do 15. ožujka 2019. provedena je zbog depresivne dekompenzacije. Učinjenim psihologijskim testiranjem utvrđeno je da se radi o osobi prosječnih intelektualnih sposobnosti s umjerenim kognitivnim smetnjama i o depresivnoj dekompenzaciji praćenoj visokom anksioznošću i poteškoćama socijalnog funkcioniranja. Tijekom ordinarnog liječenja došlo je do poboljšanja psihičkog statusa te je terapija nastavljena kroz ambulantno liječenje, uz kronificirane promjene na planu ličnosti kao posljedici višegodišnjeg psihičkog procesa. Zadnja kontrola psihijatra opisuje egzogene frustrativne situacije koje pogađaju tužiteljicu, uz nemir, napetost i sniženo raspoloženje. Prisutna je oslabljena volja te je tužiteljica emocionalno inkontinentna, uz utvrđenje da se ne mijenja medikamentozna terapija. Kroz dugi niz godina ima vertiginozne smetnje zbog čega se liječi po neurologu, radi cervicocefalnog i cervicobrahijalnog sindroma. 2007. imala je operaciju vratne kralježnice zbog diskus hernije C4/C5 i C5/C6 radi čega je liječena kroz dnevnu bolnicu Klinike za neurologiju, zbog bolnog sindroma. U tri navrata je stradala u prometnoj nezgodi te je pretrpjela ozljede glave i vratne kralježnice. Ima gonartrozu oba koljena te je u svibnju 2019. učinjena artroskopija lijevog koljena. Na strani tužiteljice utvrđeno je postojanje kronične bolesti II. stupnja, psihičke bolesti kod odraslih III. teži stupanj te tjelesno i mentalno oštećenje. Postoji trajna promjena u zdravstvenom stanju, obzirom na kronični višegodišnji tijek verificiranih bolesti. Postoji prijeka potreba privremene pomoći i njege u punom opsegu, obzirom da je tužiteljici potrebna pomoć u zahtjevnijim aktivnostima svakodnevnog života izvan kuće, a posebno kod poslova koji iziskuju veće somatske napore, nefiziološki položaj tijela i pojačani angažman kod drugih većih psihofizičkih – vitalno iscrpljujućih aktivnosti.

22. Stoga je zaključeno da uslijed činjenice što je ista samostalno pokretna te se sposobna samozastupati, a pomoć joj je potrebna u realizaciji brige o vlastitom zdravlju, jer ne može udovoljiti svim osnovnim životnim zahtjevima kod tužiteljice ne postoji teški invaliditet, već teži invaliditet i da sagledavši cjelokupno zdravstveno stanje, postavljene dijagnoze, primijenjene terapijske oblike liječenja, nije utvrđeno postojanje teške trajne promjene u zdravstvenom stanju, već je utvrđena teža trajna promjena u zdravstvenom stanju III. stupnja. Obzirom da je teški invaliditet, u smislu Zakona, osnova za priznavanje prava na osobnu invalidninu te da isti ne postoji kod tužiteljice, već da postoji trajna promjena u zdravstvenom stanju te trajna potreba pomoći i njege u punom opsegu, zbog kontinuirane pomoći u aktivnostima svakodnevnoga života, to su vještaci stajališta da ista ne ispunjava uvjete za priznanje predmetnog prava.

23. Na temelju navedenog tuženik je donio pobijanu odluku, odnosno tuženik je zaključio da tužiteljica nije osoba sa teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju u smislu članka 54. stavka 1. Zakona te da ne ispunjava uvjete za priznanje predmetnog prava.

24. Navedena vještačenja su suglasna u dijelu koji se odnose na utvrđene dijagnoze i bolesti na strani tužiteljice, a tužiteljica svojim tužbenim navodima nije ničim sud dovela u dvojbu u pogledu njihove pravilnosti te sud cijeni provedena vještačenja kao zakonita i izrađena u skladu s pravilima struke. Pri tome valja naglasiti kako su u postupku vještačenja na strani tužiteljice utvrđene iste bolesti, na koje se tužiteljica poziva u tužbi i koje se navode u medicinskoj dokumentaciji. Nadalje iz medicinske dokumentacije koju je tužiteljica priložila uz tužbu i na raspravi, proizlaze istovjetne dijagnoze koje su utvrđene i od strane ovlaštenih vještaka u ponovnom postupku, dok ista nije predložila sudu izvođenje dokaza putem kojih bi se utvrdila osnovanost njenog zahtjeva.

25. Uzimajući u obzir navedeno, to je u provedenom postupku na jasan i nedvosmislen način utvrđeno da tužiteljici ne pripada pravo na osobnu invalidninu te ista navodima tužbe ničim nije dovela u dvojbu zakonitost i pravilnost provedenog postupka.

26. Imajući u vidu navedeno, osporavana odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom te je na temelju odredbe članka 57. stavka 1. ZUS tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan, kao u izreci presude.

27. Sud u smislu članka odredbe članka 79. ZUS nije donosio odluku o troškovima upravnog spora, budući stranke nisu postavile zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.

U Osijeku 10. svibnja 2022.

Sudac

Berislav Babić v.r.