REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revt 216/2018-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila suca izvjestitelja i člana vijeća, Jasenke Žabčić, Marine Paulić i Darka Milkovića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BIROŠEVIĆ d.o.o., OIB 77624455329, Zagreb, Granice 43, kojeg zastupa punomoćnik Marin Ivanović, odvjetnik u Zagrebu, Selska 46, protiv tuženika MONEL d.o.o., OIB 63126032936, Zagreb, Ilica 128, kojeg zastupa punomoćnica Maja Križ Romek, odvjetnica u Zagrebu, II Vrbik 14, radi isplate, odlučujući o reviziji tužitelja protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-8666/2016-4 od 25. siječnja 2018., kojim je potvrđeno kojim je potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-981/2011. od 7. prosinca 2016., u sjednici održanoj 10. svibnja 2022.,

r i j e š i o  j e:

I. Ukida rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž- 8666/2016-4 od 25. siječnja 2018. i rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-981/2011. od 7. prosinca 2016., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. Odlučivanje o troškovima revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-8666/2016-4 od 25. siječnja 2018., odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-981/2011. od 7. prosinca 2016., kojim je revizija tužitelja protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž- 7079/2013od 23. kolovoza 2016., odbačena kao nepravovremena.

2. Protiv navedenog rješenja suda drugog stupnja reviziju iz članka 382. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13 i 89/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske - u daljnjem tekstu: ZPP) podnio je tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže ukinuti oba nižestupanjska rješenja i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

4. Odgovor na reviziju nije podnesen.

5. Revizija je osnovana.

6. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-981/2011 od 7. prosinca 2016. odbačena je revizija tužitelja protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-7079/2013 od 23. kolovoza 2016., kao nepravovremena, dok je pobijanim rješenjem žalba tužitelja protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-981/2011. od 7. prosinca 2016., odbijena kao neosnovana.

7. U revizijskoj fazi postupka sporno je li punomoćnik tužitelja drugostupanjsku odluku primio 26. listopada 2016. kako je naznačeno na dostavnici, ili 2. prosinca 2016., kako tvrdi tužitelj, odnosno je li dostava drugostupanjske odluke punomoćniku tužitelja uredno izvršena.

8. Prvostupanjski sud odbacio je reviziju kao nepravovremenu jer je podnesena nakon roka od 30 dana određenog odredbom čl. 382. st. 4. ZPP-a, budući da je iz dostavnice utvrdio da je punomoćnik tužitelja zaprimio drugostupanjsku presudu 26. listopada 2016., pa je zadnji dan roka istekao 25. studenog 2016., a revizija je podnesena 1. prosinca 2016.

9. Prema utvrđenjima nižestupanjskih sudova tužitelj je odvjetniku Emiru Čengiću izdao punomoć za vođenje parnice, te je uredna punomoć za zastupanje priložena uz tužbu, u spisu nema podataka da je tom odvjetniku prestalo svojstvo punomoćnika stranke, pa je prvostupanjski sud dostavu drugostupanjske presude obavio punomoćniku (čl. 138. ZPP-a), a prema obavijesti Hrvatske pošte d.d., Zagreb koja je obavljala dostavu pošiljke broj 485292753HR, odnosno presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-7079/2013 od 23. kolovoza 2016., za primatelja odvjetnika Emira Čengića, ona je uručena primatelju 26. listopada 2016.

10. 1. Cijeneći da je dostavnica javna isprava na koju se primjenjuje presumpcija o dokaznoj snazi javnih isprava i da je dopušteno dokazivati da su u njoj neistinito utvrđene činjenice (čl. 230. ZPP-a), da je utvrđeno da je dostava pismena uručena primatelju, nižestupanjski sudovi smatraju da je tužitelj bio dužan dokazati da dostavnicu nije potpisao njegov punomoćnik ili netko od osoba koja radi u odvjetničkom uredu, budući da se prema odredbi čl. 139. ZPP-a dostava odvjetniku kao punomoćniku može obaviti i predajom pismena osobi koja radi u odvjetničkom uredu, ali da tužitelj tu činjenicu nije dokazao jer je odustao od izvođenja dokaza grafološkim vještačenjem, slijedom čega zaključuju da je presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-7079/2013 od 23. kolovoza 2016. dostavljena tužitelju 26. listopada 2016. i da je tužiteljeva tvrdnja kako je utvrđenje prvostupanjskog suda da je tužitelj drugostupanjsku odluku primio 26. listopada 2016. u proturječnosti s ispravama u spisu.

10. 2. Pri tome smatraju da činjenica što je odvjetnik Emir Čengić 26. listopada 2016. (u vrijeme zaprimanja drugostupanjske odluke) bio odsutan iz ureda, nema nikakvog utjecaja na ocjenu valjanosti dostave pismena, nego bi to mogli biti razlozi za eventualni prijedlog za povrat u prijašnje stanje zbog propuštenog roka za podnošenje revizije.

11. Tužitelj u reviziji navodi da je odvjetnik Čengić u iskazu u postupku izjavio da je bio na alternativnom liječenju u vrijeme izvršene dostave, te da je u to vrijeme već dvije godine bio u invalidskoj mirovini, da je preuzimatelj njegovog ureda odvjetnik Janko Murtić iz Zagreba, kome je predao sve svoje spise, a za koje činjenice su novi punomoćnik tužitelja i tužitelj saznali tek na održanom ročištu nakon čega je Hrvatska odvjetnička komora potvrdila da je odvjetnik Čengić rješenjem Odvjetničke Komore od 7. svibnja 2014. brisan iz imenika odvjetnika, te da mu je brisanjem prestalo ovlaštenje za zastupanje tužitelja, posljedično čemu je dostava izvršena na navedeni način neuredna, jer uopće nije izvršena stranci u postupku, odnosno jer je izvršena protivno pravilima o osobnoj dostavi (čl. 149. ZPP-a.) Dalje ističe da u pobijanom rješenju uopće nema razloga o tome da je odvjetnik Čengić u vrijeme zaprimanja presude drugostupanjskog suda bio u mirovini pa smatra da je time počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. t. 8. i t 11. ZPP-a, odnosno da mu neurednom dostavom nije dana mogućnost raspravljanja pred sudom i time što u to vrijeme dostave odvjetnik Čengić nije imao potrebno ovlaštenje za zaprimanje pismena. Ujedno smatra da je počinjena i bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s odredbama čl. 89.a st. 1., čl. 95. st. 3. i st. 4., čl. 138. i čl. 149. ZPP-a.

12. Izneseno pravno shvaćanje nižestupanjskih sudova za sada nije prihvatljivo. 13. Za razrješenje predmetne revizije mjerodavne su slijedeći propisi:

14. 1. Odredbom čl. 138. st. 1. ZPP-a propisano je da kada stranka ima punomoćnika, dostava se obavlja punomoćniku, ako u ovom zakonu nije što drugo određeno, a odredbom čl. 95.a st. 3. ZPP-a je određeno da, ako odvjetnik prestane obavljati odvjetništvo, tada je preuzimatelj njegova ureda dužan bez posebne punomoći zastupati stranku najdulje šest mjeseci od dana kada je odvjetnik prestao obavljati odvjetništvo, dok je prema st. 4. citirane odredbe, preuzimatelj ureda dužan o tome, bez odgode, obavijestiti sud i stranku koju zastupa.

14. 2. Odredbom čl. 99. st. 1. ZPP-a stranka može punomoć u svako vrijeme opozvati, a punomoćnik je može u svako vrijeme otkazati. Prema st. 2. te odredbe opozivanje odnosno otkaz punomoći mora se saopćiti sudu pred kojim se vodi postupak u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik, a prema st 3., poslije otkaza punomoći punomoćnik je dužan još mjesec dana obavljati radnje za osobu koja mu je izdala punomoć ako je potrebno da od nje otkloni kakvu štetu koja bi u to vrijeme mogla nastati.

14. 3. Odredbom čl. 101. st. 1. ZPP-a određeno je da smrću fizičke osobe, odnosno prestankom pravne osobe prestaje i punomoć koju je ona izdala, a iznimno od odredbe st. 1. ovog članka, punomoćnik je, prema st. 3. citirane odredbe, dužan još mjesec dana obavljati radnje u postupku ako je potrebno da od stranke otkloni štetu, a člankom 89.a ZPP-a određeno je da stranku kao punomoćnik može zastupati samo odvjetnik, ako zakonom nije drugačije određeno.

14. 4. Člankom 56. Zakonu o odvjetništvu ("Narodne novine", broj 9/94, 117/08, 50/09, 75/09 i 18/11) propisan je prestanak prava na obavljanje odvjetništva, a prema toj odredbi odvjetniku prestaje pravo na obavljanje odvjetništva: 1. ako izgubi hrvatsko državljanstvo, 2. ako izgubi poslovnu sposobnost, 3. ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje odvjetništva, 4. ako mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja odvjetništva, 5. ako je disciplinskom kaznom izrečena trajna zabrana obavljanja odvjetništva, 6. ako se sam odrekne obavljanja odvjetništva, 7. ako više od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavlja odvjetništvo, 8. ako stupi u radni odnos, osim u odvjetničkom uredu, 9. ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci.

14. 5. Člankom 57. st. 1. citiranog zakona određeno je da odvjetnik ne smije obavljati odvjetništvo: 1. u slučaju gubitka državljanstva, od dana pravomoćnosti odluke kojom je utvrđen gubitak državljanstva, 2. u slučaju lišenja poslovne sposobnosti, od dana pravomoćnosti odluke o lišenju poslovne sposobnosti, 3. u slučaju izricanja mjere sigurnosti zabrane obavljanja odvjetništva, od dana pravomoćnosti odluke suda, 4. u slučaju izricanja disciplinske kazne gubitka prava na obavljanje odvjetništva, od dana pravomoćnosti odluke o gubitku prava na obavljanje odvjetništva, 5. u slučaju stupanja u radni odnos, od dana stupanja na rad, 6. u slučaju osude na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci, od dana pravomoćnosti odluke, dok je u stavku 2. te odredbe propisano da u ostalim slučajevima odvjetnik ne može obavljati odvjetništvo od dana dostavljanja rješenja tijela Komore određenog statutom o prestanku prava na obavljanje odvjetništva.

15. Prema navedenim odredbama može se zaključiti da Emiru Čengiću nije prestala punomoć izdana od strane tužitelja za zastupanje u ovoj pravnoj stvari, međutim, ukoliko je u vrijeme dostave drugostupanjske odluke Emir Čengić već bio brisan iz imenika odvjetnika tada, sukladno odredbi čl. 89.a ZPP-a on tužitelja kao punomoćnik više nije imao ovlasti zastupati jer je prestao biti odvjetnik, a ne radi se o situaciji iz čl. 89.a st. 2. i 3. ZPP-a. Stoga, ukoliko je Emiru Čengiću dostava izvršena u vrijeme kada nije bio odvjetnik, neovisno o tome što mu punomoć nije prestala, dostava izvršena na navedeni način je neuredna jer nije izvršena stranci u postupku, odnosno izvršena je protivno pravilima o osobnoj dostavi (čl. 149. ZPP-a.)

16. Kako je pred nižestupanjskim sudovima ostalo nerazjašnjeno je li i, ako jeste, kada je odvjetnik Čengić prestao obavljati odvjetništvo, je li Odvjetnička komora o toj činjenici obavijestila sud, za sada je preuranjen zaključak tih sudova da je preuzimatelj njegova ureda trebao o tome, bez odgode, obavijestiti sud i stranku koju zastupa, kao što je preuranjen i zaključak nižestupanjskih sudova prema kojem je sud prvog stupnja tužitelju pravilno izvršio dostavu presude broj Pž-7079/13. od 23. kolovoza 2016. putem punomoćnika Čengića, 26. listopada 2016. i da je revizija tužitelja podnesena 1. prosinca 2016., podnesena izvan roka iz čl. 382. st. 1. ZPP-a. Dakle, odlučno je, je li Emir Čengić u vrijeme izvršene dostave imao odobrenje od Odvjetničke komore za rad kao odvjetnik, i posljedično tome je li dostava drugostupanjske presude mogla biti dostavljena osobi punomoćnika koji nije odvjetnik, a za koju činjenicu je sud prvostupanjski sud eventualno morao znati, ukoliko je Odvjetnička komora o tome izvijestila prvostupanjski sud, neovisno o tome je li taj podatak dostavljen i u predmetni spis.

17. Slijedom iznesenog osnovano tužitelj ukazuje na bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP-a, i t. 11. ZPP-a, te na bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s odredbom čl. 89.a st. 1., i čl. 138. ZPP-a, zbog čega je valjalo temeljem odredbe članka 394. st. 1. ZPP-a ukinuti oba nižestupanjska rješenja.

18. Odluka o troškovima revizijskog postupka donesena je na temelju čl. 166. st. 3. ZPP-a.

Zagreb, 10. svibnja 2022.

Predsjednica vijeća:

Viktorija Lovrić

Broj zapisa: eb30c-06020

Kontrolni broj: 0af32-4ff91-5cda1

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=VIKTORIJA LOVRIĆ, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.