REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Crikvenici

Crikvenica, Kralja Tomislava 85a

Posl. br. 25 P-943/2020 ( ranije P-2652/2016)

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, u ime Republike Hrvatske, po sucu toga suda Kristini Pavelić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. P. P. OIB… iz D., 2. F. P., OIB: … iz D. i 3. Z. P. OIB:… iz Š., svi zastupani po pun. L. P., odvjetniku u C., protiv tuženika 1. M. P. OIB:… iz D., 2. D. P. OIB:… iz D., i 3. V. P. OIB:…iz D., svi zastupani po pun. K. T., odvjetnici u C., radi utvrđenja položaja međe i dr., nakon rasprave zaključene 30.ožujka 2022., kojoj su prisustvovali punomoćnici stranaka, 9.svibnja 2022.

p r e s u d i o  j e :

I Utvrđuje se da su tužitelji suvlasnici dijela parcele k.č.br. 1624/2 upisane u z.k. ul. 2444 k.o. S. J., koji dio je prikazan na Skici lica mjesta br. 2. vještaka T. Š. od 27.srpnja 2021., površine 10 m2, označen slovima E-D-C-B-A-1-E i žutom bojom, i to tužitelj P. P. u ¼ dijela, tužitelj Z. P. u 2/4 dijela i tužitelj F. P. u ¼ dijela.

II Nalaže se tuženicima da trpe da tužitelji zidom ograde svoju nekretninu k.č.br. 1624/2 k.o. S. J., po dužni E-1 ( tok međe prema podacima katastra), sukladno Skici lica mjesta br. 2.vještaka T. Š. od 27.srpnja 2021.

III Nalaže se tuženicima da solidarno naknade tužiteljima troškove ovog postupka u iznosu do 22.300,00 kuna u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1.U svojoj tužbi, zaprimljenoj na ovom sudu 30. rujna 2016. tužitelji tvrde kako su suvlasnici nekretnine kč. br. 1624/2 k.o. S. J., koja je formirana kao građevinska čestica te da su na istoj sagradili obiteljsku kuću. Tuženi da su suvlasnici susjedne nekretnine kč. br. 1624/1 k.o. S. J., koja je također formirana kao građevinska čestica, a tuženi da su na istoj sagradili obiteljsku kuću. Navedene parcele da su susjedne nekretnine i stranke da nikada nisu ogradile svoje parcele i to tužitelji svoju parcelu na njenom istočnom dijelu, a tuženi svoju parcelu na njenom zapadnom dijelu, pa tako prostor između njihovih obiteljskih kuća stranke koriste kao zajednički prolaz, za odlaganje stvari i dr. Takvo stanje da je trajalo sve do 2013. kada su tužitelji podnijeli zahtjev za legalizaciju svoje nekretnine i kada su namjeravali ograditi svoju parcelu odnosno podignuti odgovarajući zid po dužini sjever- jug, na njezinom istočnom dijelu. U tu svrhu stranke da su zajednički angažirale dva geometra mjernika i to najprije J. J., po prijedlogu tužitelja, a potom D. C. po

Posl. br. 25 P-943/2020 ( ranije P-2652/2016)

prijedlogu tuženika. Navedeni geometri da su na terenu pokazali među parcele tužitelja, s kojom se tuženi nisu složili već su tuženi počeli neopravdano svojatati dio parcele tužitelja tvrdeći da taj dio parcele tužitelja pripada tuženima. Tužitelji da su pokrenuli izvanparnični postupak radi uređenja odnosno ispravka međe pod posl. br. R1-93/15, u kojem postupku da je vještak izradio neispravan i netočan nalaz, te da je pokazao stvarnu među čestice tužitelja drugačije nego li su to pokazali geometri D. C. i J. J. Međa da je utvrđena prema posljednjem mirnom posjedu, a što da ne odgovara istini i stanju na terenu, jer da taj dio čestice koriste i tužitelji i tuženi i da nedvojbeno postoji prijepor između stranaka oko položaja međe između njihovih nekretnina. U navedenom izvanparničnom postupku međa da je uređena prema posljednjem mirnom posjedu, u pravcu označenom na licu mjesta rješenjem od 5. srpnja 2016. označeno točkama A-B-C-D-E, a stvarna međa između nekretnina stranaka da ide za 0,5 m do 1 m istočno od pravca označenog u navedenom rješenju. Svoj tužbeni zahtjev tužitelji su uredili po nalazu vještaka mjernika T. Š..

Tužitelji potražuju trošak parničnog postupka.

2.U svojem odgovoru na tužbu tuženi su istu osporili u cijelosti. Naveli su kako je B. P. prvi započeo gradnju objekta na kč. br. 1624/1 k.o. S. J., još početkom 1995.g. Ovu nekretninu darovao je tuženima 2009. te nije upisan kao vlasnik niti suvlasnik navedene nekretnine. Tuženi su naveli kako je međa nekretnina stranaka uređena prema zadnjem mirnom posjedu, budući je na terenu jasno vidljivo što je u posjedu tuženika, a što je u posjedu tužitelja. Naveli su kako su prema posjedovnom stanju sami tužitelji postavili na svoj objekt betonsku ploču na međi sa nekretninom tuženika, a koja betonska ploča da im služi za pristup u njihov objekt. Tuženi su naveli kako između objekta stranaka ne postoji prostor kojeg su stranke koristile za zajednički prolaz ili za odlaganje stvari, već da cijelo vrijeme još od 1991.g. tuženi da su u posjedu nekretnine istočno od pravca koji predstavlja međnu liniju utvrđenu u postupku posl. br. R1-93/15. Taj dio okućnice da koriste isključivo tuženi, između ostalog i za kolni pristup preostalom dijelu njihove okućnice. Tuženi su predložili da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja uz dosudu parničnog troška tuženima.

3.U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. 2444 i 1660 k.o. S. J. ( str. 7-9 spisa), lokacijsku dozvolu od 16. listopada 1996.g. ( str. 10-15 spisa), kupoprodajni ugovor od dana 6. kolovoza 1995.g. ( str. 16-17 spisa), lokacijsku dozvolu od 25. srpnja 1999.g. ( str. 18-26 spisa), rješenje zemljišnoknjižnog odjela C. Z.-1981/09 ( str.33 spisa), rješenje od 14. veljače 1995.g. ( str. 34 spisa), građevnu dozvolu od 2. studenog 1999.g. ( str.35-37 spisa), fotografiju ( str. 51 spisa), nalaz vještaka mjernika T. Š. od 6. listopada 2017.g. (str. 62-72 spisa), izvanparnični predmet R1-93/15, obavio uviđaj na licu mjesta dana 27. lipnja 2017.g., saslušao R. M., Đ. B., M. H., M. G., N. G., G. M., R. J., E. K., M. P., M. C., I. B., D. C., J. J. te parnične stranke.

4.Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 dalje: ZPP), sud je odlučio kao u izreci ove presude.

5.U svojem iskazu tužitelj je iskazao da je B. P. prodao parcelu A. M., od kojeg

Posl. br. 25 P-943/2020 ( ranije P-2652/2016)

je parcelu kupio tužitelj i postoji skica i prijedlog za gradnju. Parcelu da je kupio u 8. mjesecu 1995. g. Nakon dvije godine započeo je gradnju. Međa između njegove parcele i parcele tuženika nije se vidjela na terenu, jedino je bilo obilježeno crveno kod gornje parcele koju su dokupili. Došla je legalizacija, a na teren je izašao geometar tuženika D. C.. On da je udario željezo na oznaci "A". Rekao je da njemu pripada 30 cm, a B. 70 cm i sa time se složio i htio je da od tog metra bude pola -pola svakome. Taj metar je u dnu i ide prema vrhu. Iskazao je da je betonirao onoliko koliko mu je B. rekao da je njegovo. Da je u južnom dijelu još metar njegova da je saznao je kad je došla legalizacija, a ispred njegove kuće 70 cm od njegova betona.

6.U svojem iskazu tužiteljica F. P. je iskazala kao i 1.tužitelj.

7.U svojem iskazu B. P., ranije 4.tuženik je iskazao kako je bio suvlasnik cijele parcele sa A. M. i da ih je podijelio sud. To je bila sve jedna parcela koja se podijelila koliko se sjeća 1992. Kad je parcela podijeljena udaren je kolac te je obojan u crveno. Kolac je tamo do kud je izbetonirano od tužitelja. I u dnu, na južnom dijelu je bio kolac kojeg je izvadio tužitelj. Kolac je bio na mjestu gdje je točka A kako je to utvrđeno u izvanparničnom postupku. U gornjem dijelu među da je činilo ono što je tužitelj betonirao, a u donjem dijelu njegov teren bio je višlji i to od ulaza tužitelja prema ulici.

8.U svojem iskazu 2 i 3. tuženi su se iskazali kao i B. P., ranije 4. tuženik.

9.U svojem iskazu svjedokinja R. M. je iskazala kako su se ona i njen pok. suprug družili sa F. i P. P. i da zna da je njihova međa bila niža u odnosu na među od Boška koja je bila viša. Između kuća tužitelja i tuženika prolazili su kamioni kad su tužitelji gradili ljetnu kuhinju, a gore iza imaju baštu i veliku terasu. Prostor o kojem o kojem je iskazivala da nije bio ograđen. Dolje u dnu prijepora da bila je šipka.

10.U svojem iskazu svjedok Đ. J. je iskazao kako stanuje u blizini i da je pomagao B. kod gradnje kuće, a ne zna kad je to točno bilo. Površinu koja mu je pokazana na fotografijama 20 godina održava B., a zna da održava upravo pokazanu mu površinu jer je ona povišena. Da ju je održavao kada bi tu prolazili kamioni ili uslijed bujica i kiše.

11.U svojem iskazu svjedok M. H. je iskazao kako je autoprijevoznik i vozio je skoro sve kod B., a to je bilo prije 15-20 godina kada je gradio kuću. Da je dolazio kod B. samo iz tog razloga. B. dio da bio je povišen, on je to nasipavao i održavao, govorio je da je to njegovo. Pri tome da misli na ulaz u kuću od ceste do gore.

12.U svojem iskazu svjedokinja M. G. je iskazala kako je susjeda tužiteljima i stanuje u kući do tužitelja. Tužitelj da je napravio put, a kako ide međa to ne zna. Prije je kamion mogao ići do kuhinje od tužitelja. Što se tiče sporne površine oda ne zna kako je izgledala. Koliko zna, prije da su se istom služili P.. Prije da je od P. teren bio nešto viši, a sad se to sravnilo, a ne zna kako je međa bila prije, a kako je sad. 13.U svojem iskazu svjedok N. G. je iskazao da je susjed parničnim strankama, i B. da je prvi počeo kopati te je radio ukope za kuću. Nakon toga P. je kupio zemljište i počeo raditi iskop i te iskope da je vidio. Da je bila zabijena neka šipka kad se radio iskop, a poslije je šipku savinuo sa rovokopačom kad se kopalo.

Posl. br. 25 P-943/2020 ( ranije P-2652/2016)

Bilo je vidljivo gdje se kopalo, a da li je to žuta ili crvena linija na fotografijama da ne zna. Prostor između kuća tužitelja i tuženika koristili su i tužitelj i tuženi kad su radili građevinske radove, a koliko je to mogao vidjeti. Nikada da nije bilo ograđeno.

14.U svojem iskazu svjedok G. M. je iskazao da što se tiče predmetne površine po crvenom pravcu ide podjela, i teren od B. je povišen u odnosu na teren od tužitelja. To da mu je poznato od kada zna za sebe. Njegov tetak da je počeo je graditi kuću krajem 80-tih početkom 90-tih, susjed P. dosta iza toga, a prizemlje od njegova tetka bilo je gotovo kad je tužitelj počeo graditi kuću.

15.U svojem iskazu svjedok R. J. je iskazao da što se tiče zida kuhinje tužitelja da bi po njemu trebala ići linija između terena tužitelja i tuženika. Zid da je već bio na međi od kuhinje tužitelja i tome se nitko nije protivio. Teren od tuženika da je bio viši u odnosu na teret tužitelja.

16.U svojem iskazu svjedok E. K. je iskazao da je prijatelj sa V. P., sa njime sa dobar 30 godina odnosno cijeli život i kod njega dolazi vrlo često. Što se tiče granice između kuće tužitelja i kuće tuženika, dio od B. da je povišen i to se vidi. Vidi se B. put i da je tuda prolazio automobilom i motorom. Između posjeda tužitelja i tuženika da nije bilo nikakve ograde ali je posjed od B. povišen i oni to održavaju.

17.U svojem iskazu svjedokinja M. P. je iskazala da je u kuću tuženika prvi puta došla prije 12-13 godina, a tu da sada i stanuje jer da je supruga V. P.. Na terenu da je vidljivo da je dio posjeda od obitelji P. povišen, a od obitelji P. je spušten. Između posjeda tužitelja i tuženika nije bilo nikakve ograde osim što je kod susjeda gornji dio betoniran.

18.U svojem iskazu svjedok M. C. je iskazao da je prije 25-26 godina B. počeo graditi svoju kuću, a po njemu da je međa između posjeda tužitelja i tuženika ovo označeno crvenom bojom.

19.U svojem iskazu svjedok I. B. je iskazao da je susjed strankama ali da stanuje ispod ceste i njegova kuća je ispod magistrale. B. poznaje od 1987.g., između terena tužitelja i tuženika da nema fizičke granice ali se vidi da je B. teren povišen i to ovaj zemljani dio.

20.U svojem iskazu svjedok D. C. je iskazao da je za gospodina P. radio geodetski snimak za legalizaciju, snimak za upis kuće za legalizaciju i geodetski projekt za nadogradnju, za nekretninu u D.. Geodetski snimak za legalizaciju radio je 2013., a ove ostale snimke i projekte 2017., odnosno 2018. Dok nisu išli mjeriti da koliko zna da između stranaka nije bilo spora u vezi međa na terenu, a na par mjesta na terenu bili su klinovi. Da je mjerio za gospodina B. P., a njegova kolegica J. vršila je geodetska mjerenja za tužitelje te je došlo do odudaranja između njih dvoje. Nakon toga našli su se na terenu da utvrde među, koja je negdje odudarala za od prilike 2 m pa su htjeli urediti među po sredini, ako to prođe sa strankama. Nakon toga tog dana gospodin P. se sa time složio i na terenu je zabio metalnu šipku. Da su bili na terenu bez instrumenata, i da je rekao da ću doći sutra izmjeriti sa GPS. Sutra dan kada je došao na teren gospodin P. da je rekao da se ipak ne slaže i da ne vrše snimanje.

Posl. br. 25 P-943/2020 ( ranije P-2652/2016)

21.U svojem iskazu svjedokinja J. J. je iskazala da su 2012. za gospodina P. izrađivali geodetski snimak u svrhu ishodovanja rješenja za legalizaciju nekretnine u D.. 2015. da ih je pozvao da naprave geodetski elaborat za upis objekta, odnos iste te nekretnine u D., a nakon ishodovanja pravomoćnog rješenja za legalizaciju. Tada da su upozorili P. da postoji nesklad podataka u katastru izmjera na terenu i skica koje su im dostupne iz arhivske građe i da se međa između gospodina P. i susjedne nekretnine ne može nedvojbeno utvrditi, i da bi bilo najpoželjnije da se strane između sebe dogovore o toku međe. Da je bila pozvana 2015.g. da dođe na teren, a pozvao ju je gospodin P. kako bi se ta međa pravično utvrdila. Da su bili prisutni još gospodin P. i D. C.. Međa između nekretnina tužitelja i tuženika preklapala se tako da se dobila površina u obliku trokuta. U gornjem sjevernom dijelu išla je na nulu, a u donjoj dijelu je odstupala i činila je određenu površinu, a sporna je bila donja duljina koja se trebala pravično podijeliti. Na terenu je dogovoreno da se ta donja duljina podijeli na pola. Tada je zabijena šipka na terenu, ali očito na pogrešnom mjestu, a tada je gospodin P. uočio da je šipka ušla 30 ili 40 cm u njegov dio. Daljnja mjerenja da više radila. Da je u gornjem dijelu postojao betonski dio ispred ulaza pomoćnog objekta gospodina P. to se nadovezivalo na zgradu i bio je praktički ulaz u objekt. U gornjem dijelu iznad objekta P. međa je bila uredu, a što je potvrđivala i crvena boja iznad objekta P.. U gornjem dijelu P. da je bio siguran što je njegovo, a pri tome da misli na betonski plato koji se nadovezuje na objekta pa do gornjeg dijela gdje je crvena boja na suhozidu. U donjem dijelu prema magistrali bile su dvije tri oznake i on je rekao da nije siguran gdje je njegovo jer da se to više puta selilo.

22.Odredbom čl. 2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje: ZV) je propisano da su nekretnine čestice zemljine površine, sa svim što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje, ako zakonom nije drugačije određeno, dok je odredbom čl. 23 Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ( NN 112/2018, 39/22) propisano, da je katastarska čestica dio područja katastarske općine, odnosno katastarskog područja na moru, određen brojem katastarske čestice i njezinim granicama. Nadalje, odredbom čl. 103. ZV je propisano da ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među kao i da nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa. Nema spora među parničnim strankama da je međa između nekretnine tužitelja i 1., 2., i 3. tuženika uređena u postupku koji se vodio pred ovom sudom posl.br. R1- 93/2015 na način da je međa između 1624/2 k.o S. J., kuća, vlasništvo i posjed predlagatelja i k.č. 1624/1 k.o S. J., kuća, vlasništvo i posjed protustranaka, uređena prema zadnjem mirnom posjedu, i to po rubu pristupnog puta na nekretnini protustranaka koja graniči sa nekretninom predlagatelja i koji je višeg nivoa u odnosu na nekretninu predlagatelja. Ovdje se navodi kako je u izreci rješenja određeno da međa da ide pravolinijski jugozapadno prema sjeveroistoku predmetnih nekretnina označeno šipkama u točci A nastavno na udaljenosti od 7.70 m označeno u točci B, nastavno na udaljenosti od 6,88 m točci C, nastavno blagim ugibom prema zapadu

Posl. br. 25 P-943/2020 ( ranije P-2652/2016)

na udaljenosti od 9.40 m, točkom D na udaljenosti od 4,21 m točkom E, a sve kako je označeno na skici vještaka Z. P., stalnog sudskog vještaka geodetske struke Z. P. od 23. svibnja 2016., koja skica je sastavni dio tog rješenja.

23.Sud je 27.lipnja 2017. obavio uviđaj na licu mjesta u prisutnosti vještaka T. Š. koji je u svojem vještačkom nalazu od 6.listopada 2017. prikazao tok međe kako je uređena u postupku R1-93/2015, te je prikazao tok međe između spornih nekretnina kako ista ide prema katastru, te rok međe kako ju je na licu mjesta pokazao tužitelj. Vještak je 27.srpnja 2021. dostavio skicu lica mjesta na kojoj je prikazao tok međe kako je ista uređena u postupku posl.br. R1-93/15 i koja ide tokom A-B-C-D-E, tok međe kako ju je pokazao tužitelj na licu mjesta koju je vještak označio slovima E-2, te tok međe po katastru koju je vještak označio E-1. Sporna površina označena je A-A1-B-C-D-E-1-A, te ima površinu 10 m2, a ista se nalazi između linije kako je ista uređena u postupku uređenja međe i liniji prema katastarskom planu. Saslušan na sudu 27.listopada 2021., vještak je pojasnio da točka A1 na terenu predstavlja kolac, a ista da se nalazi na liniji međe kako je ista uređena u postupku uređenja međe posl.br. R1-93/15. Sukladno skici lica mjesta od 27.srpnja 2021., tužitelj je konačno postavio svoj tužbeni zahtjev.

24.Odlučujući o tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja, sud je istog u cijelosti prihvatio.

25.Naime, katastarska međa koja je evidentirana u katastarskom operatu, formirana je upravo, prema navodima tuženika B. P. u sudskom postupku razvrgnuća između njega i suvlasnika M. A. koji je nekretninu prodao tužiteljima. Da je upravo B. P. sudjelovao u diobi predmetnih nekretnina, vidljivo je iz samog vještačkog nalaza kojem prileži skica premjeravanja (str. 70 spisa), iz koje je vidljivo da je istom formirana k.č.br. 1624/1 i 1624/2 koja se tada spojila sa k.č.br. 1625/1, a koja skica premjeravanja je provedena u gruntovnici, što je vidljivo iz prijavnog lista koji u zemljišnim knjigama provedenog pod brojem Z-2625/90 ( koji prijavni list su tužitelji dostavili na ročištu 13.svibnja 2021. ( str. 146-148 spisa ). Raniji suvlasnici naknadno su dijelili i česticu 1624/3 na 1624/3 i 1624/5 1995., pa dakle, B. P. nije moglo ostati nepoznato gdje je katastarska međa, kad je nedvojbeno sam sudjelovao u diobi nekretnina, što je uostalom sam u iskazu naveo, pa sud navedenu činjenicu smatra istinitom. Dakle, B. P., prednik tuženika sudjelovao je u diobi nekretnina, od kojih je jedna sada u suvlasništvu tužitelja, a jedna u suvlasništvu tuženika, i u kojem postupku je definirana katastarska međa. Očito je, kako to proizlazi iz dokaznog postupka, da na terenu nije bilo vidljiva međa između nekretnina parničnih stranka, u smislu da je postojala ograda između nekretnine tužitelja i tuženika, ili kakva druga vidljiva prepreka, već su tereni tužitelja i tuženika imali blagu visinsku razliku. Međutim, činjenica koju su isticali tuženici, a to je da su se upravo oni služili spornom površinom, nije odlučna u ovom parničnom postupku, budući B. P. sudjelovao u diobi osnovne nekretnine te mu ne može biti nepoznato kakav je položaj nekretnina oznake 1624/2 i 1624/1 k.o. S. J.. Također, iako se iz R. M., Đ. J., M. H., G. M., R. J., E. K., M. P. i M. C. može zaključiti da se B. P. služio predmetnom površinom A-(A1)- B-C-D-E-1-A, isto nije odlučno, s obzirom na gornja utvrđenja. Naime, tako kako su diobom formirane granice nekretnina, tako su tužitelji kupili 1995. od A. M. svoju nekretninu. U svojem vještačkom nalazu vještak je naveo kako se međa po katastru u donjem dijelu nalazi jugoistočnije od one uređene u postupku posl.br.R1-93/15 i to za 73 cm. U svojem vještačkom nalazu vještak je naveo kako je obnova toka međe

Posl. br. 25 P-943/2020 ( ranije P-2652/2016)

između predmetnih nekretnina izvršena prema podacima katastra, te da se radi o skici iz 1989., a tu skicu da potvrđuje elaborat izrađen 1996. Tuženi se u ovom postupku dakle ne mogu pozivati da su se koristili površinom između linija E-D-C-B- A-1A-1-E, koja iznosi 10 m2, te da su vlasnici predmetne površine, kada je B. P. koji im je darovao nekretninu broja 1624/1 k.o. S. J. sudjelovao, a kako je to sam iskazao u postupku diobe osnovne nekretnine od koje su formirane čestice 1624/1 i 1624/2 te je isti dakle znao i mogao je znati kako međa ide po katastru, bez obzira što se to nije vidjelo na terenu i bez obzira što je očigledno postojala visinska razlika između terena tužitelja i tuženika.

26.Prema čl. 28 Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list br. 6 od dana 8. veljače 1980.g., a stupio na snagu 1. rujna 1980.g.) savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina, dok je odredbom čl. 29 ZOVO- a propisano da se na stvari u društvenom vlasništvu ne može steći pravo vlasništva dosjelošću. Dana 8. listopada 1991.g. stupio je na snagu Zakon o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima, a dana 1. siječnja 1997.g. stupio je na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji propisuje u čl. 159 kako se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, te kako samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Dakle, B. P. nije mogao biti savjestan ili pošten posjednik, pa time nije mogao niti tuženima 1., 2. i 3. prenijeti više prava nego što ih je sam imao, a osim toga, navedeni tuženi nekretninu od B. P. stekli su 2009., te nisu mogli steći pravo vlasništva prijepora, pozivom na gore navedene odredbe ZV, jer je tužba tužitelja pokrenuta 21.lipnja 2017.

27. Što se tiče toč. II izreke tužbenog zahtjeva, sud je istu prihvatio pozivom na odredbu čl. 103 ZV. Zaključno sud u izreci presude nije prihvatio prijedlog tužitelja da se navede da je skica lica mjesta od 27.srpnja 2021. sastavni dio izreke presude, jer to nije sukladno čl. 338 ZPP.

28.Slijedom iznijetog, sud je odlučio kao u izreci ove presude.

29.Parnični trošak tužitelja odmjeren je sukladno čl. 154 ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( NN 142/2012 ). Sud je priznao tužiteljima trošak sastava tužbe u iznosu od 1.200,00 kuna, trošak za zastupanje na ročištima i to dana 23. veljače 2017.g., 8. svibnja 2017.g., 27. lipnja 2017.g., 8. veljače 2018.g., 17. travnja 2018.g., 17. listopada 2018.g., 19. prosinca 2018.g., 4. veljače 2019.g. i 27. ožujka 2019.g., 13.svibnja 2021., 16.rujna 2021., 27.listopada 2021., 3.ožujka 2022. i 30.ožujka 2022., svako u iznosu od 1.200,00 kuna, uvećano za trošak uviđaja i geometrijskog vještačenja u iznosu od 3.500,00 kuna i troška sudskih pristojbi na tužbu i presudu u iznosu od ukupno 800,00 kuna,

30.Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci ove presude.

U Crikvenici, 9.svibnja 2022.

Posl. br. 25 P-943/2020 ( ranije P-2652/2016)

SUDAC:

Kristina Pavelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u 3 primjerka, a o žalbi rješava Županijski sud.