Baza je ažurirana 22.05.2025.
zaključno sa NN 74/25
EU 2024/2679
- 1 - Revd 1107/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Branka Medančića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja H. p. b. d.d., iz Z., OIB ... (kao pravni slijednik J. b. d.d., iz Š., OIB ...), zastupanog po punomoćniku I. C., odvjetniku u Š., protiv I. tuženika LB I. A., Z., Švicarska, OIB ..., zastupanog po punomoćnicima iz O. d. I., O. i partneri u Z., II. tuženika P. P. C. d.o.o. u stečaju, iz Z., OIB ..., zastupanog po stečajnoj upraviteljici R. J. iz Z., Š. B. 12, III. tuženika I. d.o.o., iz Z., OIB ..., IV. tuženika R. Z., iz B., OIB ... i V. tužene G. Z. rođene Đ., iz B., OIB ..., radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-855/2021-2 od 23. ožujka 2022. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1660/20 od 15. siječnja 2021., u sjednici održanoj 12. ožujka 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-855/2021-2 od 23. ožujka 2022. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1660/20 od 15. siječnja 2021. tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši slijedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:
1. Gubi li tužitelj dotadašnju aktivnu legitimaciju u parnici kojom traži utvrđenje ništetnosti pravnih poslova, brisanja uknjižbi i uspostave ranijeg zemljišno knjižnog stanja, ako tijekom parnice tužitelj svoje pravo u pogledu založenih nekretnina otuđi pravnim poslom trećoj osobi pri čemu je tim pravnim poslom određena mogućnost da tužitelj i dalje nastavi voditi parnični postupak?,
2. Mogu li strane (ustupitelj i primatelj prava) pravnim poslom ugovoriti iznimku od pravila prema kojem bi samo vlasnik založene nekretnine bio ovlašten tužbenim zahtjevom tražiti utvrđenje ništetnosti pravnih poslova koji su osnova nastanka založnih prava i posljedično brisanje uknjižbe tih prava te uspostavu ranijeg zemljišno knjižnog stanja, a koja iznimka bi obvezivala sud da u parničnom postupku prizna aktivnu legitimaciju primatelju prava?.
1.1. I. tuženik u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije protivi se tom prijedlogu.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) ovaj revizijski sud je ocijenio da predmetna pravna pitanja nisu važna za odluku u ovom sporu. Naime, predmetna pravna pitanja odnose se na primjenu odredbe čl. 195. st. 1. ZPP. Razlozi zbog kojih tužitelj smatra da su predmetna pravna pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu također se odnose isključivo na primjenu odredbe čl. 195. st. 1. ZPP. No, drugostupanjski sud ne odbija predmetni tužbeni zahtjev tužitelja uz primjenu navedene odredbe ZPP već uz primjenu odgovarajućih odredaba Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/16, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14) i to iz razloga što tužitelj (njegov prednik) u trenutku upisa založnog prava u korist I. tuženika nije bio upisan kao vlasnik predmetne nekretnine, a niti je postojala bilo kakva zabilježba spora između pravnog prednika tužitelja i II. tuženika. Dakle, drugostupanjski sud je odbio predmetni tužbeni zahtjev iz drugih razloga, a ne iz razloga kako to prijedlogom za dopuštenje revizije sugerira tužitelj. Ovdje je još tek za ukazati, a obzirom na razloge zbog kojih je drugostupanjski sud odbio predmetni tužbeni zahtjev, da tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije nije naznačio na određen način pravna pitanja koja bi se odnosila na razloge zbog kojih je drugostupanjski sud odbio predmetni tužbeni zahtjev, a nije niti u tom pravcu naznačio moguće razloge važnosti takvih eventualnih pravnih pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu.
3. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u vezi čl. 387. st. 5. ZPP, riješeno kao u izreci.
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.