REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Posl.broj: K-455/2020
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu Katarini Peršen, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanja Maje Šarić kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv optužene V. J., zbog kaznenog djela iz članka 256. stavak 1. u vezi članka 52. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i – u daljnjem tekstu: KZ/11), nakon javno održane i zaključene rasprave 27. travnja 2022., u nazočnosti optužene V. J., branitelja optužene P. J., odvjetnika u S., zamjenika ODO-a u Splitu Marije Mandarić, a objavljene dana …,
p r e s u d i o j e
Optužena V. J., OIB: …, kći Ivana i majke D. J.,
rođene S., rođena … u M., s prebivalištem u M.,
…, državljanka RH, ekonomistica, sa završenom visokom
stručnom spremom, nezaposlena, neudana, majka jednog malodobnog djeteta, neosuđivana,
k r i v a j e
što je u razdoblju od … do … u M., s
nakanom uskraćivanja plaćanja poreza i prireza na dohodak, protivno čl. 39. i 42. Zakona o porezu na dohodak, nije prijavila dohodak ostvaren od obavljanja mjenjačke djelatnosti za poslovne godine ..., …, ..., ..., ... i … u
ukupnom iznosu od 3.464.872,80 kuna, iako je to bila dužna učiniti do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu, pa tako
• do ...., ostvarivši tijekom ... prihod u iznosu od 167.302,20
kuna, isti nije navela u godišnjoj poreznoj prijavi kako bi na ostvareni prihod onemogućila razrez poreza u iznosu od 62.456,60 kuna i prireza u iznosu od 3.122,83 kuna,
• do ..., ostvarivši tijekom ... prihod u iznosu od 311.728,92 kuna, isti nije navela u godišnjoj poreznoj prijavi kako bi na ostvareni prihod onemogućila razrez poreza u iznosu od 121.982,38 kuna i prireza u iznosu od 6.099,12 kuna,
• do ..., ostvarivši tijekom ... prihod u iznosu od 466.243,68
kuna, nije podnijela godišnju poreznu prijavu kako bi na ostvareni prihod onemogućila razrez poreza u iznosu od 154.734,16 kuna i prireza u iznosu od 7.736,71 kuna,
• do …, ostvarivši tijekom … prihod u iznosu od 808.364,16
kuna, isti nije navela u godišnjoj poreznoj prijavi kako bi na ostvareni prihod onemogućila razrez poreza u iznosu od 320.763,43 kuna i prireza u iznosu od 16.038,17 kuna,
• ..., ostvarivši tijekom ... prihod u iznosu od 1.260.284,72
kuna, nije podnijela godišnju poreznu prijavu kako bi na ostvareni prihod onemogućila razrez poreza u iznosu od 499.280,45 kuna i prireza u iznosu od 39.493,08 kuna,
• ..., ostvarivši tijekom ... prihod u iznosu od 450.949,12
kuna, nije podnijela godišnju poreznu prijavu kako bi na ostvareni prihod onemogućila razrez poreza u iznosu od 180.325,10 kuna i prireza u iznosu od 18.032,51 kuna,
čime je uskratila Državnom proračunu R. H. poreznih davanja u
ukupnom iznosu od 1.430.064,55 kuna, u kojem iznosu je sebi pribavila neosnovanu imovinsku korist,
II. Dakle, s ciljem da potpuno izbjegne plaćanje poreza u slučaju obvezne prijave nije prijavila prihod koji je od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne obveze, a koje radnje s obzirom na njihovu prostornu i vremensku povezanost čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu, čime je počinila kazneno djelo protiv gospodarstva – produljeno kazneno djelo utaje poreza ili carine – opisano i kažnjivo po čl. 256. st. 1. u svezi čl. 52. Kaznenog zakona(„Narodne novine“125/11 i 144/12- dalje u tekstu KZ/11).
III. Stoga se optužena V. J. na temelju čl. 256. stavak 1. u vezi čl. 52. KZ/11
osuđuje
na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.
IV. Potom se optuženoj V. J., na temelju odredbe čl. 56. KZ/11, izriče
UVJETNA OSUDA
te se istovremeno utvrđuje da se optuženoj prethodno izrečena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ukoliko optužena V. J. u roku provjeravanja od 4 (četiri) godine po pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo.
V. Na temelju čl. 56 st. 1 KZ/11 optuženoj V. J. se određuje posebna obveza iz čl. 62 st. 1 toč. 1 KZ/11 da popravi štetu počinjenu kaznenim djelom, te je dužan u roku od 4 (četiri) godine oštećenoj R. H. naknaditi štetu u iznosu od 1.430.064,55 kuna. Ukoliko optužena u roku koji joj je određen ne izvrši u potpunosti ili većoj mjeri određenu joj posebnu obvezu iz čl. 62 st. 1 toč. 1 KZ/11, sud može temeljem čl. 58 st. 5 KZ/11 opozvati uvjetnu osudu.
VI. Na temelju čl. 158. st. 1. i 2. ZKP/08 optužena V. J. je na ime postavljenog imovinskopravnog zahtjeva oštećenoj R. H. dužna isplatiti iznos od 1.430.064,55 kuna.
VII. Na temelju čl. 148. u svezi s čl. 145. st. 2. toč. 1. i 6. Zakona o kaznenom (Urednički pročišćeni tekst, "Narodne novine" , broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – Odluka i Rješenje USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17 u daljnjem tekstu ZKP/08), optuženoj V. J. nalaže se da podmiri troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 11.280,80 kuna (jedanaest tisuća dvije stotine i osamdeset kuna i osamdeset lipa), od čega se iznos od 9.120,80 kuna (devet tisuća sto dvadeset kuna) odnosi na knjigovodstveno – financijsko vještačenje stalnog sudskog vještaka za financije i računovodstvo A. B., iznos od 160,00 kuna (sto šezdeset kuna) odnosi na troškove vještačenja za stalnog sudskog vještak za financije i računovodstvo A. B., te iznos od 2.000,00 kuna (dvije tisuće kuna), a što se odnosi na paušalnu svotu.
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, pred ovim sudom podiglo je optužnicu pod brojem K-DO-804/14 Is-DO-202/14 od ... godine protiv optužene
V. J., zbog kaznenog djela protiv gospodarstva – produljeno kazneno djelo utaje poreza ili carine – opisano i kažnjivo po članku 256. stavak 1. u svezi članka 52. KZ/11.
2. Prilikom očitovanja o optužnici, na raspravi ... optužena V. J.
je izjavila da se ne smatra krivom za počinjenje kaznenog djela koje joj se stavlja na teret, te je navela kako će obranu iznijeti na kraju dokaznog postupka i da će odgovarati samo na upite svog branitelja.
3. U dokazne svrhe pregledavani i pročitani su: iskaz vještaka koji je dao na zapisniku sastavljenom kod Općinskog suda u Splitu ... (list 1289- 1290), financijsko-knjigovodstveno vještačenje stalnog sudskog vještaka za financije i računovodstvo A. B., dipl.oec. (list 1166-1230), iskaz svjedoka Ž.
R. koje je dala na zapisniku sastavljenom kod Općinskog suda u Splitu … (list 1321-1322), zapisnik o ispitivanju svjedoka Ž. R. pred Općinskim
državnim odvjetništvom u Makarskoj od …. (list 63-65), zapisnik
Ministarstva broja Klase: … Ur. broja: …
od ... (list 11-29), porezno rješenje Ministarstva broja Klase: UP/410-23/11-02/2392, Ur. broja: … od … (list 30-35) s prilozima (list 36-37),
porezno rješenje Ministarstva broja Klase: …, Ur. broja: … od ... (list 38-42) s prilozima(list 43 spisa), porezno rješenje
Ministarstva broja Klase: …, Ur. broja: … od …
(list 44-48) s prilogom (list 49), porezno rješenje Ministarstva …, Ur. broja: … od ….(list 50-54) s prilogom
(list 55), porezno rješenje Ministarstva …, Ur. broja: … od ... (list 56-60) s prilogom (list 61),obavijest Ministarstva koje se odnose na V. J. broja Klase: …,Ur. broja: … od … s prilozima (list 70-77), obavijest Ministarstva Klase:…, Ur. broja: … od ... koja se odnosi na V. J. s prilozima (list 78-87), dopis Ministarstva Klase: …, Ur. broja: … od ... (list 88), dopis
Ministarstva Klase: …, Ur. broja: …od ... s prilozima (list 89-144), dopis S. b. – S. g. g. od ... s prilozima – podacima po tekućem računu u
kunama i deviznim računima V. J. (list 145-189), dopis Z. b. broja Klase: … Ur. broja: … od ... s
podacima o prometu računa V. J. otvorenih kod te banke (list 190-248),
podaci O. b. d.d. Z. o prometu po računima V. J. (list 249-258),
podaci H. A. A. B. d.d. o prometu po računima V. J. kod te banke(list 259-281), obračun prosječnog kupovnog tečaja za ... S.
b. (list 282), obračun prosječnog kupovnog tečaja za … kod Z.
b. d.d. (list 283-287), tečajne liste S. b. za … (list 288-297), tečajne
liste Z. b. d.d. za ..., (list 298-311) tečajna lista S. b. za
dan … (list 313), tečajne liste S. b. d.d. za ... (list 314-
329), tečajne liste Z. b. d.d. za ... (list 330-356), obračun prosječnog kupovnog tečaja za ... .. (list 357), obračun prosječnog kupovnog tečaja Z. b. d.d. za … (list 358-362), tečajne liste S.
b. d.d. za … (list 363-384), tečajne liste Z. b. d.d. za … (list 385-408), obračun prosječnog kupovnog tečaja S. b. d.d. za …. (list 409-410), obračun prosječnog kupovnog tečaja za …. Z. b. d.d. (list 411-413), tečajne liste S. b. d.d. za ...(list 414-439) tečajna lista Z. b. d.d. za 2009. (list 440-453), obračun prosječnog kupovnog tečaja
S. b. d.d. za razdoblje od … do ...(list 454-455).,
obračun prosječnog kupovnog tečaja Z. b. d.d. za … (list 456-457),
tečajne liste S. b. d.d. za … (list 458-478), tečajne liste Z.
b. d.d. za ... (list 479-481), podaci Porezne uprave za poreznog obveznika V. J.(list 499-506), zapisnik Ministarstva od …. do ... kod porezne obveznice V. J. broja Klase: …, Ur. broja: … od ...
s prilozima(list 508-537), porezno rješenje Ministarstva Klase: ..,
Ur. broja: … od … (list 546-555), porezno rješenje
Ministarstva Klase: …,, Ur. broja: … od ….
(list 556-561), porezno rješenje Ministarstva Klase: …, Ur. broja:… od .... (list 562-567), presuda Upravnog suda u Splitu
broj: … od … (list 587-588), rješenje Ministarstva Klase:
…, Ur. broja: … od .... (list 589-593),
rješenje Ministarstva Klase: …, Ur. broja: … od … (list 594-598), rješenje Ministarstva Klase: …, Ur. broja:
… od ... (list 599-603), rješenje Ministarstva Klase: …, Ur. broja: … od …. (list 604-608), rješenje
Ministarstva Klase: …, Ur. broja: … od ….
(list 609-613),zapisnik Ministarstva Klase: …, Ur.
broja: … od ... o obavljenom poreznom nadzoru
obračunavanja, evidentiranja prijavljivanja i plaćanja poreza na dohodak za razdoblje od ... do ... kod porezne obveznice V. J. s
prilozima (list 666-941), zapisnik Ministarstva Klase: … od ... o obavljenom poreznom nadzoru obračunavanja, evidentiranja prijavljivanja i plaćanja poreza na dohodak za razdoblje od ... do ... kod porezne obveznice V.
J. s prilozima (list 954-1164), presude Upravnog suda u Splitu broj … od …, broj … od … broj… od …, br oj … od … … od … 2015. i
… od ...(list 1291-1315).
4. Prijedlog optužbe za provođenjem financijsko – knjigovodstvenog vještačenja po novom vještaku je odbijen. Naime, stav ovog suda je, obzirom da stranke nisu imale primjedbi u odnosu na izračun vještaka, da bi se prihvaćanjem prijedloga optužbe ovaj kazneni postupak znatno odugovlačio.
5. Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga te je stoga pregledna izvadak iz kaznene evidencije za optuženu iz kojeg proizlazi kako ista nije osuđivana.
6. Optužena V. J. je na raspravi navela kako ostaje kod svojih ranije iznijetih obrana te su stoga pročitani zapisnik o ispitivanju osumnjičene V. J. pred
ODO Makarska od ... s audio – video snimkom (list 579-582), zapisnik sastavljen kod ovog suda … (list 1328 spisa). Optužena je tijekom
postupka istovjetno navodila negirajući krivnju navodeći da je bila zaposlenik mjenjačnice, da se mimo toga nije bavila mjenjačkom djelatnošću. Iznoseći obranu pred Općinskim državnim odvjetništvom nije htjela reći odakle joj novac, ističući da je od oca nasljedila određeni novac.
6.1. Iznoseći obranu na raspravi optužena je navela da je sve počelo prije …,
da nije za ništa kriva, da nije imala niti firmu niti djelatnost, da joj je u ovih … narušeno zdravstveno stanje, da je bila samo zaposlenica, a do svega da je dovelo nečije neznanje, da joj nije važno zašto ovdje ne važi ono što se rješavalo u upravnom postupku, a da sve traje od trenutka kada je njen sin imao tri mjeseca.
7. Tijekom postupka je ispitan stalni sudski vještak za knjigovodstvo i financije A. B. koji je naveo kako u cijelosti ostaje pri sadržaju vještačenja koje je za potrebe konkretnog kaznenog postupka izradio te je dodao da sve što se odnosi na dohodak i sva pitanja vezano uz dohodak da se radi o pravnom pitanju, da prema Pravilniku o porezu na dohodak tečajne razlike nisu naveden kao dohodak.
7.1. Tako vještak B. na raspravi navodi da je u nalazu i mišljenju odgovarao na postavljena pitanja po nalogu D. odvjetništva, da se u odnosu na prva tri radi o financijskoj problematici, dok da se u odnosu na pitanja od 4. do 8. radi o pravnim pitanjima, da je u nalazu i mišljenju naveo da odgovor na pitanje da li tečajna razlika predstavlja dohodak, da misli da je to prvenstveno pravno pitanje, a sada nakon što je ponovno pregledao svu dokumentaciju navodi da se doista radi o pravnom pitanju, a odgovor u nalazu i mišljenju i to kada je naveo da predstavljaju dohodak i to u odnosu na tečajne razlike kada se analiziraju kroz prizmu ekonomsko-financijskih pravila, sada navodi i to nakon što je pregledao svu dokumentaciju da ova vrsta tečajnih razlika ne predstavlja dohodak jer bi po istom kriteriju svaka fizička osoba koja obavi bilo koju kupoprodaju deviza preko svog deviznog računa u banci bila obveznik poreza na dohodak, a nije. Naglašava da ova vrsta tečajnih razlika ne predstavlja osnovicu za porez na dohodak, te da na ovu vrstu tečajne razlike se prema njegovom mišljenju ne može primijeniti niti neki drugi porez.
7.2. Odgovarajući na upit branitelja je li nužno kod izračuna osnovice poreza na dohodak, a s obzirom na definiciju dohotka prema Zakonu i Pravilniku o porezu na dohodak, točno utvrditi rashode vezane za ostvarivanje tog dohotka, što u konkretnom slučaju znači po kojoj cijeni je optužena stekla predmetne devize i postoje li u sudskom spisu o tome bilo kakvi podaci, vještak navodi da bi za izračun osnovice za bilo koju vrstu poreza pa tako i poreza na dohodak bilo nužno izračunati porezno priznate troškove kao i sve prihode da bi se na koncu moglo utvrditi da li je ta razlika pozitivna ili negativna odnosno da li postoji porez na dohodak. U ovom spisu ne postoje podaci o cijeni stjecanja novca odnosno robe u ovom predmetu koji kao i sve druge robe ima i svoju cijenu, u odnosu na tablicu broj 15, 15 A i 15 B nalaza i mišljenja da je iste tablice izradio na temelju postojeće dokumentacije, da je i u samom nalazu u napomeni naveo da će se sve moći utvrditi točno kada porezna uprava dostavi konačna pravomoćna rješenja o porezu za navedeno razdoblje, a sve stoga što su ista rješenja predmet spora na U. sudu u S., da je u trenutku kada je izrađivao nalaz i mišljenje, u spisu bila samo jedna presuda Upravnog suda kojom je poništeno jedno od poreznih rješenja.
7.3. Pregledano je i pročitano financijsko – knjigovodstveno vještačenje stalnog sudskog vještaka za financije i računovodstvo A. B. (list 1166-1230 spisa) u kojem je naveo da je preko računa optužene V. J. u S. b. i
Z. u vremenu od 1. siječnja 2006. do 31. prosinca 2012. izvršeno
ukupno 2439 transakcija. U nalazu i mišljenju su navedeni svi pojedinačni datumi svih isplata po svim valutama koje su izvršene u kunskoj protuvrijednosti (konverzija valute u kune), preko deviznih računa u S. b. i Z. b., a u korist
tekućih računa u istim bankama u navedenom razdoblju, a koji iznosi su najčešće istog dana kada je efektiva polagana istovremeno prodavani bankama podizanjem kunske protuvrijednosti u kunama s tekućih računa. Pritom se konverzija deviznih iznosa u kune preko računa V. J. u S. b. i obavljala po tzv. dogovorenim tečajevima (posebno odobrenim za svaku transkaciju) koji su bili povoljniji od kupovnih tečajeva za devize s tečajne liste, odnosno po tečajevima koji su osiguravali V. J. već iznos kunske protuvrijednosti. Taj dogovoreni tečaj bio je povoljniji (viši) za prodavatelja deviza V. J. od onog koji je objavljen u tečajnoj listi. Konverzije deviznih iznos u kune preko računa V. J. otvorenog u Z. b. obavljale su se po kupovnom tečaju za devize tako da V.
J. u toj banci nije ostvarila tečajne razlike po transakcijama, dok je u razdoblju od ... do ... temeljem transakcije pologa strane efektive
na devizni račun, te konverzije devize u kune, preko računa u S. b., V. J. ostvarila tečajne razlike ( za sve transakcije i konverzije deviza u kune i to kao razliku kunske protuvrijednosti po dogovorenom, izvršenom tečaju i kupovnom tečaju za devize) u ukupnom iznosu od 3.503.375,10 kuna. U nalazu i mišljenju, prema vještaku ostvarene razlike imaju karakter dohotka, koji je V. J. bila dužna evidentirati, obračunati, prijaviti i platiti porez na dohodak i prirez na osnovicu od 3.503.375,10 kuna, a što nije učinila.
7.4. Tako iz nalaza i mišljenja proizlazi da je optužena V. J. u ... s navedenog osnova ostvarila tečajnu razliku u iznosu od 38.502,30 kuna, da je optužena V. J. u ... postupajući na opisani način ostvarila tečajnu razliku u ukupnom iznosu od 167.302,20 kuna. Nadalje, iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka A. B. proizlazi da je u V. J. u 2008. ostvarila tečajnu razliku
u iznosu od 311.728,92 kune. Za … optužena V. J. je ostvarila tečajnu razliku u iznosu od 466.243,68 kuna. U 2010. ostvarila je tečajnu razliku u iznosu od 808.364,16 kuna. U 2011. je V. J. ostvarila tečajnu razliku u iznosu od 1.260.284,72 kuna, te naposljetku iz nalaza i mišljenja proizlazi da je u ... optužena ostvarila tečajnu razliku u iznosu od 450.949,12 kuna. Nadalje, u nalazu i mišljenju vještak B. navodi da misli da je prvenstveno pravno pitanje da li tečajne razlike koje je ostvarila V. J. u razdoblju od … po predmetnim transakcijama preko računa S. b. predstavljaju dohodak.
7.5. U nalazu i mišljenju vještak B. navodi da kada se predmetne transakcije i ostvarene tečajne razlike analiziraju kroz prizmu ekonomsko-financijskih pravila, odnosno Općeg poreznog zakona, Zakona o porezu na dohodak da se čini nespornim da iste predstavljaju dohodak, da ostvarene tečajne razlike u razdoblju od 2006.-2012. imaju karakter dohotka, te da je V. J. bila dužna evidentirati,
obračunati, prijaviti i platiti porez na dohodak i prirez za svaku godinu u ukupnom iznosu od 3.503.375,10 kuna. Nadalje je u nalazu i mišljenju dana rekapitulacija poreznih obveza V. J. za razdoblje od ...- ….g. na temelju izračuna iznosa iskazanog dohotka od strane porezne obveznice, iznosa neiskazanog dohotka, godišnje porezne obveze porez + prirez, iznos neplaćenog poreza, te iznos zakonske zatezne kamate za razdoblje od ... do …, do dana izrade vještva. Pa je tako u nalazu i mišljenju vještak B. dao izračun poreza na dohodak poreznog obveznika V. J. na način da se korigiraju obračuni u godišnjim poreznim rješenjima P. I. M., odnosno da se umjesto iznosa neprijavljenog dohotka (tečajnih razlika) koje je izračunala P. uprava (porezna rješenja od 19.5.2011. i od 28.1.2014.u obračun uključuju novi iznosi neprijavljenog dohotka koji su utvrđeni vještvom, te na temelju toga izračun razlike poreza na dohodak (sukladno iznosila poreznih osnovica-razreda i poreznih stopa za svaku godinu, te da je prema izračunu V. J. trebala evidentirati, obračunati i platiti poreza na dohodak temeljem ostvarenih tečajnih razlika u razdoblju od ...- … u ukupnom iznosu od 1.351.486,59 kuna i to za … poreza na dohodak u iznosu od 11.944,48 kuna, prirez u iznosu od 597,22 kuna, za 2007. porez na dohodak u iznosu od 62.456,00 kuna prireza u iznosu od 3.122,83 kune, za 2008. porez na dohodak u iznosu od 121.982,38 kuna prirez u iznosu od 6.099,12 kuna, za 2009. porez na dohodak u iznosu od 154.734,16 kuna prireza u iznosu od 7.736,71 kuna, za 2010. poreza na dohodak u iznosu od 320.763,43 kuna prireza u iznosu od 16.038,17 kuna, za 2011. porez na dohodak u iznosu od 499.280,45 kuna, prireza u iznosu od 39.493,08 kuna, za …, porez na dohodak u iznosu od 180.325,10 kuna prireza u iznosu od 18.032,51 kuna.
8. Svjedok Ž. R. ispitana tijekom postupka je ostala kod svoga iskaza koji je iznijela pred Općinskim državnim odvjetništvom u M. … (list 63-
65 spisa) kada je navela da je postupala po zahtjevu U. za sprječavanje pranja novca za provođenjem poreznog nadzora kod porezne obveznice V. J., razlog nadzora je što je imenovana učestalo preko osobnih bankovnih računa učestalo obavljala uplate gotovine u stranim valutama u značajnim iznosima zbog čega se sumnjalo da se prikriva pravi izvor novca, jer nije imala pokrića u legalnim primicima, radi čega su zatraženi izlisti za transakcije za razdoblje od 1.1.2006. do ..., da je pozvana radi davanja informacija o izvoru sredstava ali se optužena J. pozvala na članak 75. Općeg poreznog zakona i branila šutnjom. Da je optužena J. poslovođa u mjenjačnici obrta J. koji je vlasništvo njene majke
D. J. te je pregledom dokumentacije koju su zatekli u mjenjačnici obrta u ..., a kako bi se utvrdio način poslovanja
mjenjačnice i raspolaganje otkupljenim devizama uvidom u blagajničke izvještaje utvrđeno da je učestalo na kraju radnog vremena vršena prodaja svih ili gotovo svih valuta u toj mjenjačnici i to po cijeni neznatno različitoj od kupovnog tečaja tj. većoj svega 2-3 lipe, kako bi bio zadovoljen zakonski uvjet tečajne razlike, tj. povoljniji tečaj. Pa tako da je utvrđeno da je jedan dan od ukupno 15 transakcija 14 realizirano u vremenu od nekoliko minuta na kraju radnog dana. Da je ista nastavila s takvim postupanjem zaključno do …
9. Po ovako okončanom dokaznom postupku, ovaj sud je cijeneći cjelokupni raspravni materijal i utvrđeno činjenično stanje, i to kako svaki dokaz pojedinačno tako i u međusobnoj povezanosti utvrdio da je optužena počinila kazneno djelo, odnosno kako su osnovani činjenični navodi optužnice koji su kao takovi prihvaćeni osnovanima i utemeljenima.
10. Nakon ovako provedenog postupka sud smatra kako je dokazano da je optužena V. J. počinila kazneno djelo protiv gospodarstva – produljeno kazneno djelo utaje poreza ili carine – opisano i kažnjivo po članku 256. stavak 1. u svezi članka 52. Kaznenog zakona/11, kako joj je to stavljeno na teret, odnosno kako je to činjenično i pravno opisano i označeno u izreci ove presude.
11. Sukladno članku 2. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04 i dr.) porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak, istim zakonom u članku 6. osnovica poreza na dohodak rezidenta je ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti prema stavku 3. ovog članka, dohotka od imovine ili imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i drugog dohotka, koji je rezident ostvario u tuđinstvu ili inozemstvu (načelo svjetskog dohotka), a umanjen za osobni odbitak iz članka 36. i članka 54. Zakona.
12. Člankom 12. istog Zakona dohodak je razlika između primitaka proteklih u poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom poreznom razdoblju. Primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku pritekla u poreznom razdoblju, dok prema stavku 3. istog članka izdacima se smatraju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 2. ovog čalnka dok prema stavku 4. primici i izdaci se utvrđuju primjenom načela blagajne.
13. Člankom 39. Zakona o porezu na dohodak određeno je i to u stavku 1. da godišnju poreznu prijavu obavezno podnosi porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca istodobno i/ili dohodak od samostalne djelatnosti i djelatnosti po osnovi koji se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti. Prema stavku 3. istog članka godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi porezni obveznik ako je porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodak, dok je sukladno stavku 4. porezni obveznik obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez poreza na dohodak. Prema stavku 5. tog članka proizlazi da je porezni obveznik obvezan u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju.
14. Člankom 42. Zakona o porezu na dohodak propisano je u stavku 1. da su obveznici poreza na dohodak dužni nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine) podnijeti godišnju poreznu prijavu propisanog oblika i sadržaja, a u stavku 2. da se ta prijava podnosi do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu.
15. Obzirom je optužena zanijekala optužbu, prvo je valjalo iznijeti one činjenice koje u postupku nisu bile sporne, pa je tako prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka A. B. nedvojbeno utvrđeno da je preko računa optužene V. J. u S. b. i u Z. b. u vremenu od … do … izvršeno ukupno 2439 transakcija. U nalazu i mišljenju stalnog
sudskog vještaka A. B. su navedeni svi pojedinačni datumi svih isplata po svim valutama koje su izvršene u kunskoj protuvrijednosti (konverzija valute u kune), preko deviznih računa u S. b. i Z. b. , a u korist tekućih računa
u istim bankama u navedenom razdoblju, a koji iznosi su najčešće istog dana kada je strana efektiva polagana, istovremeno bankama prodavani podizanjem kunske protuvrijednosti u kunama s tekućih računa.
15.1. Isto tako se prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka A. B. konverzija deviznih iznosa u kune, preko računa V. J. u S. b. obavljala po tzv. dogovorenim tečajevima (posebno odobrenim za svaku transakaciju) koji su bili povoljniji od kupovnih tečajeva za devize s tečajne liste, dakle po tečajevima koji su optuženoj V. J. osiguravali veći iznos kunske protuvrijednosti. Taj dogovoreni tečaj je bio viši, povoljniji za V. J. kao prodavatelja deviza od onoga koji je obavljen u tečajnoj listi, tako da je optužena V. J. u razdoblju od …. do …. na temelju
transakcija pologa strane efektive na devizni račun, te konverzije devize u kune, preko računa S. b. ostvarila tečajne razlike i to za sve transakcije i konverzije deviza u kune i to kao razliku kunske protuvrijednosti po dogovorenom, izvršenom tečaju i kupovnom tečaju za devize u ukupnom iznosu od 3.503.375,10 kuna.
15.2. Optužena V. J. u … ostvarila je tečajne razlike, prilikom svake transakcije, konverzijom deviza u kunama, i to razlikom kunske protuvrijednosti po dogovorenom izvršenom tečaju i kupovnom tečaju za devize u iznosu od 38.502,30 kuna, u … ostvarila tečajne razlike, prilikom svake transakcije, konverzijom deviza u kunama, i to razlikom kunske protuvrijednosti po dogovorenom izvršenom tečaju i kupovnom tečaju za devize u iznosu od 167.302,20 kuna, nadalje za … je na opisani način optužena V. J. ostvarila tečajnu razliku u iznosu od 311.728,92 kune, za … ostvarila tečajne razlike, prilikom svake transakcije, konverzijom deviza u kunama, i to razlikom kunske protuvrijednosti po dogovorenom izvršenom tečaju i kupovnom tečaju za devize u iznosu od 466.243,68 kuna, za ...ostvarila tečajne razlike, prilikom svake transakcije, konverzijom deviza u kunama, i to razlikom kunske protuvrijednosti po dogovorenom izvršenom tečaju i kupovnom tečaju za devize u iznosu od 808.364,16 kuna, za … ostvarila tečajne razlike, prilikom svake transakcije, konverzijom deviza u kunama, i to razlikom kunske protuvrijednosti po dogovorenom izvršenom tečaju i kupovnom tečaju za devize u iznosu od 1.260.284,72 kune, na koncu za ... na opisani način ostvarila iznos od 450.949,12 kuna, što bi ukupno iznosilo 3.464.872,80 kuna.
15.3. Isto tako nije sporna niti činjenica da optužena nije ostvarene tečajne razlike, prilikom svake transakcije, konverzijom deviza u kunama, i to razlikom kunske protuvrijednosti po dogovorenom izvršenom tečaju i kupovnom tečaju za devize evidentirala, obračunala, prijavila.
15.4. Nadalje, konverzije deviznih iznosa u kune preko računa optužene otvorenog u Z. banci obavljale su se po kupovnom tečaju za devize tako da optužena
V. J. u toj banci nije ostvarila tečajne razlike po tim transakcijama.
15.5. Sve ovo činjenično utvrđenje proizlazi iz materijalne dokumentacije koja priliježe spisu, i to nalaza i miljenja stalnog sudskog vještaka, kao i iskaza svjedoka Ž. R., a što uostalom ni sama optužena ne osporava.
16. Sporna činjenica je da li u konkretnom slučaju tečajna razlika predstavlja dohodak ostvaren od obavljanja mjenjačke djelatnosti za inkriminirano razdoblje, prihod te da li je samim time optužena ostvarene tečajne razlike bila dužna evidentirati, obračunati, prijaviti te platiti porez na dohodak i prirez a sve prema članku 39. i 42 Zakona o porezu na dohodak.
16.1. Naime, optužena u svojoj obrani osporava da bi tečajne razlike predstavljale dohodak, te da bi samim time na iste prihode, ostvarne tečajne razlike bila dužna evidentirati obračunati prijaviti i platiti porez na dohodak i prirez.
16.2. Zaključak suda je da tečajne razlike imaju karakter dohotka jer je optužena kontinuirano od … do kraja … za svaku godinu na svojim privatnim računima u S. b. svakodnevno vršila uplatu većih iznosa različitih deviza kada je radila u mjenjačnici u kojoj je bila i poslovođa, čiji je formalni vlasnik bila njena majka, time ostvarila prihod, dohodak od tečajnih razlika ostvarenih upravo između vrijednosti kupovnog tečaja za devizu i konverziju istih u kune po povoljnijem tečaju dogovorenom s ovlaštenom osobom u S. b. , pri čemu brojnost i učestalost transakcija ukazuje da se optužena bavila, odnosno da je time obavljala mjenjačku djelatnost koja je zakonita, neovisno o tome što osobno tu djelatnost nije registrirala, a sve kako poreznoj upravi nije prijavila dohodak ostvaren od obavljanja te djelatnosti iako je to bila dužan učiniti do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu, tj. prihod za poslovne godine …. nije navela u
godišnjoj poreznoj prijavi te je time na ostvareni prihod onemogućila razrez poreza i prireza za naprijed navedene poslovne godine. Dakle, nakon ovako provedenih dokaza cijeneći sve okolnosti u konkretnom slučaju, provedene materijalne dokaze, obranu optužene, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka A. B., kao i iskaz svjedoka Ž. R. radilo se o dohotku ostvarenom obavljanjem mjenjačke djelatnosti. Vještak A. B. je dao izračun u odnosu na ostvarene tečajne razlike a na temelju postojeće dokumentacije. Prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka A. B. su navedeni svi pojedinačni datumi svih isplata po svim valutama koje su izvršene u kunskoj protuvrijednosti (konverzija valute u kune), preko deviznih računa u S. b. i Z. b. , a u korist tekućih računa
u istim bankama u navedenom razdoblju, a koji iznosi su najčešće istog dana kada je strana efektiva polagana, istovremeno bankama prodavani podizanjem kunske protuvrijednosti u kunama s tekućih računa. U nalazu i mišljenju su navedeni svi pojedinačni datumi svih isplata po svim valutama koje su izvršene u kunskoj protuvrijednosti (konverzija valute u kune), preko deviznih računa u S. b. i
Z. b. , a u korist tekućih računa u istim bankama u navedenom razdoblju, a koji iznosi su najčešće istog dana kada je efektiva polagana istovremeno prodavani bankama podizanjem kunske protuvrijednosti u kunama s tekućih računa. Pritom se konverzija deviznih iznosa u kune preko računa V. J. u S. b. obavljala po tzv. dogovorenim tečajevima (posebno odobrenim za svaku transkaciju) koji su bili povoljniji od kupovnih tečajeva za devize s tečajne liste, odnosno po tečajevima koji su osiguravali V. J. već iznos kunske protuvrijednosti. Taj dogovoreni tečaj bio je povoljniji (viši) za prodavatelja deviza V. J. od onog koji je objavljen u tečajnoj listi. Pa tako optužena u razdoblju od 1. siječnja 2008. do 28. veljače 2013. nije prijavila dohodak ostvaren od obavljanja mjenjačke djelatnosti za poslovne godine .... u
ukupnom iznosu od 3.464.872,80kuna, iako je to bila dužna učiniti do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu i to do ..., ostvarivši tijekom …prihod u iznosu od 167.302,20 kuna, isti nije navela u godišnjoj poreznoj prijavi, te
time na ostvareni prihod onemogućila razrez poreza u iznosu od 62.456,60 kuna i prireza u iznosu od 3.122,83 kuna, do ..., ostvarivši tijekom 2008.
prihod u iznosu od 311.728,92 kuna, isti nije navela u godišnjoj poreznoj prijavi, te time na ostvareni prihod onemogućila razrez poreza u iznosu od 121.982,38 kuna i prireza u iznosu od 6.099,12 kuna, do ..., ostvarivši tijekom 2009.
prihod u iznosu od 466.243,68 kuna, nije podnijela godišnju poreznu prijavu, te time na ostvareni prihod onemogućila razrez poreza u iznosu od 154.734,16 kuna i prireza u iznosu od 7.736,71 kuna, do ..., ostvarivši tijekom … prihod u iznosu od 808.364,16 kuna, isti nije navela u godišnjoj poreznoj prijavi, te time na ostvareni prihod onemogućila razrez poreza u iznosu od 320.763,43 kuna i prireza u iznosu od 16.038,17 kuna, do …, ostvarivši tijekom ... prihod u iznosu od 1.260.284,72 kuna, nije podnijela godišnju poreznu prijavu, te time na ostvareni prihod onemogućila razrez poreza u iznosu od 499.280,45 kuna i prireza u iznosu od 39.493,08 kuna, do ..., ostvarivši tijekom 2012. prihod u iznosu od 450.949,12 kuna, nije podnijela godišnju poreznu prijavu, te time na ostvareni prihod onemogućila razrez poreza u iznosu od 180.325,10 kuna i prireza u iznosu od 18.032,51 kuna,čime je postupila protivno čl. 39. i 42. Zakona o porezu na dohodak, nije prijavila dohodak ostvaren od obavljanja mjenjačke djelatnosti za poslovne godine ... u ukupnom iznosu od
3.464.872,80 kuna, iako je to bila dužna učiniti do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu te je tako uskratila Državnom proračunu R. H.
poreznih davanja u ukupnom iznosu od 1.430.064,55 kuna, a koji iznos predstavlja neosnovanu imovinsku korist.
16.3. Naprijed navedenom ide u prilog i iskaz ispitanog svjedoka Ž. R. koja je opisivala razloge nadzora jer je optužena učestalo preko osobnih bankovnih računa učestalo obavljala uplate gotovine u stranim valutama u značajnim iznosima zbog čega se sumnjalo da se prikriva pravi izvor novca, jer nije imala pokrića u legalnim primicima. Dok je obranu optužene u dijelu u kojem sugerira da se radilo o nečijem neznanju, da je bila samo zaposlenica da nije imala niti firmu, niti djelatnost je ovaj sud ocjenjuje neuvjerljivim, suprotnim drugim dokazima izvedenim tijekom postupka, pa je kao takvu nije mogao prihvatiti. Naime, kada se uzme u obzir, naprijed navedeno, činjenica da je optužena J. radila u mjenjačnici čiji je formalni vlasnik bila njena majka, kao i brojnost i učestalost transakcija sve to ukazuje da se barem, u odnosu na nju nije radilo o neznanju, već se radi o kaznenom djelu kojim se sankcioniraju takve utaje poreza kada se nadležnoj poreznoj upravi ne prijavljuju porezne obveze, time se oštećuje državni proračun jer je ista obavljala mjenjačku djelatnost, koja jest zakonita djelatnost, neovisno o tome što osobno tu djelatnost nije registrirala, optužena je istog dana kada je strane efektiva položena prodavala banci podizanjem kunske protuvrijednosti u kunama s tekućeg računa a sve o povoljnijem tečaju, a sve kako poreznoj upravi nije prijavila dohodak ostvaren od obavljanja te djelatnosti jer ga nije navela u godišnjim prijavama u poslovnim godinama, time je na ostvareni prihod onemogućila razrez poreza na dohodak i prireza tome porezu te izbjegla potpuno plaćanje poreza.
16.4. Ovdje je za navesti da izmijenjeno mišljenje stalnog sudskog vještaka kada na raspravi navodi prvo da je pitanje da li je tečajna razlika dohodak pravno pitanje, a potom da kada se analiziraju kroz prizmu ekonomsko-financijskih pravila, navodi da ova vrsta tečajnih razlika ne predstavlja dohodak jer bi po istom kriteriju svaka fizička osoba koja obavi bilo koju kupoprodaju deviza preko svog deviznog računa u banci bila obveznik poreza na dohodak, a što da nije, nije od utjecaja na utvrđenje ovog suda da se radilo o dohotku od obavljanja mjenjačke djelatnosti, cijeneći pri tome da je što se tiče visine utajenog poreza vještak B. i na raspravi ostao kod svojih izračuna iz pisanog vještačenja, da optužena budući da je bila zaposlena u mjenjačnici čiji je formalni vlasnik bila njena majka je kontinuirano od … do …,za svaku godinu na svojim privatnim računima svakodnevno vršila uplatu većih iznosa različitih deviza i ostvarivala prihode, koji imaju karakter dohotka i to upravo od tečajnih razlika između vrijednosti kupovnog tečaja za devize i konverziju istih u kune po povoljnijem tečaju dogovorenom s ovlaštenom osobom S. banke, te optužena V. J. zasigurno ne bi spadala u takav krug fizičkih osoba na koje se u raspravi u izmijenjenom mišljenju poziva vještak B..
17. Materijalni dokazi su pregledani i pročitani sukladno članku 329. stavak 3. ZKP/08, iskazi vještaka i svjedoka su pročitani obzirom su isti dali svoj iskaz pred istim predsjednikom vijeća u prisutnosti stranaka na temelju čl. 431. st. 1. t. 7. i 8. ZKP/08. Prijedlog zastupnika optužbe za provođenjem financijsko – knjigovodstvenog vještačenja po drugom vještaku je ovaj sud odbio iz razloga što je činjenično stanje dovoljno utvrđeno, a na temelju do sada provedenih dokaza, jer je prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka A. B. činjenično stanje neizmijenjeno, uzimajući u obzir da se optužena tereti za neplaćanje poreza na dohodak i prireza i da je sve što se odnosi na uplate optužene na devizne račune i konverziju deviza u kune neupitno, vještak A. B. je dao izračun u odnosu na ostvarene tečajne razlike a na temelju postojeće dokumentacije, stranke nisu iznijele prigovore u odnosu na njegove izračune, te bi prihvaćanjem prijedloga optužbe došlo do duljeg trajanja kaznenog postupka.
U odnosu na odredbu pod točkom II.
18. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka sud smatra nedvojbeno utvrđenim kako je optužena V. J. počinila kazneno djelo koje joj se stavlja na teret, a kako je to činjenično i pravno opisano i označeno u izreci ove presude.
18.1. Nedvojbeno je da je optužena kontinuirano od … do kraja … u šest kalendarskih godina, za svaku godinu na svojim privatnim računima u S. b. svakodnevno vršila uplatu većih iznosa različitih deviza kada je radila u mjenjačnici u kojoj je bila i poslovođa, čiji je formalni vlasnik bila njena majka, time ostvarila prihod, dohodak od tečajnih razlika ostvarenih upravo između vrijednosti kupovnog tečaja za devizu i konverziju istih u kune po povoljnijem tečaju dogovorenom s ovlaštenom osobom u S. b. , pri čemu brojnost i učestalost transakcija ukazuje da se optužena bavila, odnosno da je time obavljala mjenjačku djelatnost koja je zakonita, neovisno o tome što osobno tu djelatnost nije registrirala, kako poreznoj upravi nije prijavila dohodak ostvaren od obavljanja te djelatnosti iako je to bila dužan učiniti do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu, tj. prihod za poslovne godine ... nije navela u godišnjoj poreznoj prijavi te je
time na ostvareni prihod onemogućila razrez poreza i prireza za naprijed navedene poslovne godine.
18.2. Pa kada rezimiramo obranu optužene, unatoč činjenici što se ista brani da se radilo o nečijem neznanju, da je bila samo zaposlenica da nije imala niti firmu, niti djelatnost, ovakvu njenu obranu sud nije prihvatio. Iz materijalnih dokaza proizlazi da je optužena kontinuirano od ... do kraja … za svaku godinu na svojim privatnim računima u S. b. svakodnevno vršila uplatu većih iznosa različitih deviza kada je radila u mjenjačnici u kojoj je bila i poslovođa, čiji je formalni vlasnik bila njena majka, time ostvarila prihod, dohodak od tečajnih razlika ostvarenih upravo između vrijednosti kupovnog tečaja za devizu i konverziju istih u kune po povoljnijem tečaju dogovorenom s ovlaštenom osobom u S. b. . Brojnost i učestalost transakcija ukazuje da se optužena bavila, da je time obavljala mjenjačku djelatnost koja je zakonita, neovisno o tome što osobno tu djelatnost nije registrirala. Poreznoj upravi nije prijavila dohodak ostvaren od obavljanja te djelatnosti iako je to bila dužan učiniti do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu, tj. prihod za poslovne godine … nije navela u godišnjoj poreznoj
prijavi time je na ostvareni prihod onemogućila razrez poreza i prireza za naprijed navedene poslovne godine. Vještak A. B. je dao izračun u odnosu na ostvarene tečajne razlike a na temelju postojeće dokumentacije. Svemu ovome u prilog ide iskaz svjedoka Ž. R. iz čijeg iskaza proizlazi da je optužena učestalo preko osobnih bankovnih računa učestalo obavljala uplate gotovine u stranim valutama u značajnim iznosima, a za te značajne iznose nije imala pokrića u legalnim primicima
18.3. Iz provedenog postupka jasno proizlazi da je optužena ovakvim radnjama uskratila Državnom proračunu R. H. poreznih davanja jer nije prijavila dohodak ostvaren od obavljanja mjenjačke djelatnosti za poslovne godine ..., ... u ukupnom iznosu od 3.464.872,80 kuna, iako je
to bila dužna učiniti do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu, pa tako do ..., ostvarivši tijekom ... prihod u iznosu od 167.302,20 kuna, isti nije navela u godišnjoj poreznoj prijavi kako bi na ostvareni prihod onemogućila razrez poreza u iznosu od 62.456,60 kuna i prireza u iznosu od 3.122,83 kuna, do ..., ostvarivši tijekom 2008. prihod u iznosu od 311.728,92 kuna, isti nije navela u godišnjoj poreznoj prijavi kako bi na ostvareni prihod onemogućila razrez poreza u iznosu od 121.982,38 kuna i prireza u iznosu od 6.099,12 kuna, do ..., ostvarivši tijekom ... prihod u iznosu od 466.243,68 kuna, nije podnijela godišnju poreznu prijavu kako bi na ostvareni prihod onemogućila razrez poreza u iznosu od 154.734,16 kuna i prireza u iznosu od 7.736,71 kuna,do …,ostvarivši tijekom … prihod u iznosu od 808.364,16 kuna, isti nije
navela u godišnjoj poreznoj prijavi kako bi na ostvareni prihod onemogućila razrez poreza u iznosu od 320.763,43 kuna i prireza u iznosu od 16.038,17 kuna, do ..., ostvarivši tijekom … prihod u iznosu od 1.260.284,72 kuna, nije
podnijela godišnju poreznu prijavu kako bi na ostvareni prihod onemogućila razrez poreza u iznosu od 499.280,45 kuna i prireza u iznosu od 39.493,08 kuna, do …, ostvarivši tijekom … prihod u iznosu od 450.949,12 kuna, nije
podnijela godišnju poreznu prijavu kako bi na ostvareni prihod onemogućila razrez poreza u iznosu od 180.325,10 kuna i prireza u iznosu od 18.032,51 kuna. Ne prikazujući dohodak ostvaren mjenjačkom djelatnošću u godišnjoj poreznoj prijavi onemogućen je razrez poreza i prireza, državni proračun oštećen je s osnova poreza i prireza u iznosu od 1.430.064,55 kuna.
18.4. Kada se ovakvo činjenično utvrđenje stavi u korelaciju s radnjama koje je poduzela optužena V. J. i to činjenica da optužena nije prijavila tečajne razlike ostvarene od mjenjačke djelatnosti, a sve imajući u vidu da je kontinuirano od … do … za svaku godinu svakodnevno vršila uplatu većih iznosa različitih deviza i ostvarivala dohodak od tečajnih razlika između vrijednosti kupovnog tečaja za devize i konverziju istih u kune po povoljnijem tečaju dogovorenom s ovlaštenom osobom S. b. njena namjera u pribavljanju neosnovane imovinske koristi ispunjava u visini iznosa uskraćenih poreznih davanja za svaku poslovnu godinu, dakle …. koje si je ona prisvojila i to za tih 6 poreznih
razdoblja u ukupnom iznosu od 1.430.064,55 kuna. Optužena je za svaku poslovnu godinu poduzela sve radnje koje čine sva bitna obilježja kaznenog djela utaje poreza tako da je optužena u svakoj od šest poslovnih godina pribavila imovinsku korist tako da se namjera optužene u pribavljanju imovinske koristi ispunjava u visini iznosa razreza poreza i prireza, pri čemu je državni proračun oštećen u ukupnom iznosu od 1.430.064,55 kuna.
18.5. Ovakvim svojim postupanjem optužena poreznoj upravi nije prijavila tečajne razlike ostvarene od obavljanja mjenjačke djelatnosti niti je prijavila i platila porez na dohodak i prirez tome porezu iako je znala da je dužna to učiniti do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu i to u razdoblju od ... do …, a koje radnje obzirom na njihovu prostornu i vremensku povezanost čine
jedinstvenu cjelinu, a čime je uskratila Državnom proračunu R. H.
porezna davanja u ukupnom iznosu od 1.430.064,55 kuna što je zbroj iznosa poreza utajenog u svakoj od inkriminiranih godina, poreznih razdoblja, a sve s ciljem da potpuno izbjegne plaćanje poreza u slučaju obvezne prijave. Novac, prihod potječe iz dopuštene djelatnosti radi se o oporezivom dohotku jer tečajna razlika u konkretnom slučaju ima karakter dohotka.
18.6. Kako se ovdje radi o produljenom kaznenom djelu utaje poreza, jer je optužena poduzela radnje koje s obzirom na njihovu prostornu i vremensku povezanost čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu, a kako se radi o više vremenski odvojenih radnji, djelo je počinjeno danom posljednje radnje, tako da je utuženu inkriminiranu radnju optužena V. J. započela za vrijeme važenja prijašnjeg Kaznenog zakona tj. KZ/97, dok je posljednja radnja dovršena za vrijeme važenja novog Kaznenog zakona tj. KZ/11, koji Zakon je stupio na pravnu snagu ...
Obzirom da radnje od kojih je sastavljeno produljeno kazneno djelo predstavljaju kazneno djelo i po ranijem zakonu i to prema članku 286. stavak 1 . KZ/97 kao i prema novom zakonu, pravni kontinuitet postoji, stari i novi opis kaznenog djela predstavlja napad na isto zaštićeno dobro, napad se provodi na isti način. KZ/11 ukazuje se blažim iz razloga što je iznos obveze čije se plaćanja izbjegava povećan sa preko 10.000,00 kuna kako je je bilo u KZ/97 na iznos preko 20.000,00 kuna. Ujedno, se KZ/11 ukazuje blažim i zbog toga što je prema KZ/97 kao iznos za štetu velikih razmjera bio određeni iznos od 300.000,00 kuna, a odredbom iz KZ/97 kada se radi o produljenom dijelu tj. kada se radi o istovrsnim kaznenim djelima, sud će izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za najteže od tih djela. Prema KZ/11 kao iznos za obvezu velikih razmjera je određen iznos od 600.000,00 kuna. Nadalje, prema KZ/11 prije II Novele nisu se iznosi smjeli zbrajati iznosi utajene poreske obveze ostvarene u više godina, nego se moralo te iznose izraziti po godinama poreznim razdobljima. Kod takvog stanja stvari tj. kada se radi o produljenom djelu primjenjen je zakon KZ/11 prije II Novele KZ/11 ( „Narodne novine“125/11 i 144/12).
18.7. Dakle, optužena je počinila kazneno djelo protiv gospodarstva s ciljem da izbjegne plaćanje poreza u slučaju obvezne prijave nije prijavila prihode koji su od utjecaja na utvrđivanje porezne obveze, a koje radnje s obzirom na njihovu povezanost prostornu i vremensku, čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu, te je stoga počinila kazneno djelo protiv gospodarstva - produljeno kazneno djelo utaje poreza ili carine opisano i kažnjivo po članku 256. stavak 1. u svezi članka 52. Kaznenog zakona/11.
18.8. Upravo na temelju naprijed navedenog je jasno utvrđeno da se radi o više istih ili istovrsnih kaznenih djela između kojih postoji prostorna i vremenska povezanost, s tim da su elementi na objektivnoj strani ispunjeni kumulativno, odnosno da je optužena počinila jedno produljeno kazneno djelo utaje poreza ili carine – opisano i kažnjivo po članku 256. stavak 1. u svezi članka 52. Kaznenog zakona, ovdje je riječ o tome da više radnji od kojih svaka donosi potpuno ostvarenje kaznenog zakonskog bića kaznenog djela iz članka 256. stavak 1. KZ/11 čini samo jednu radnju i jedno djelo, pa kriminalna djelatnost optužene koja je okončana nakon stupanja na snagu novog Kaznenog zakona je upravo i pravno kvalificirana po tom Kaznenom zakonu KZ/11.
U odnosu na odredbu pod točkom III.
19. Nadalje, u odnosu na kazneno djelo optužena je postupala s izravnom namjerom kada poreznoj upravi nije prijavila tečajne razlike ostvarene od obavljanja mjenjačke djelatnosti niti je prijavila i platila porez na dohodak i prirez tome porezu iako je znala da je dužna to učiniti do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu i to u razdoblju od ... do ..., a koje radnje obzirom na njihovu
prostornu i vremensku povezanost čine jedinstvenu cjelinu, a čime je uskratila Državnom proračunu R. H. porezna davanja u ukupnom iznosu od 1.430.064,55 kuna kroz duže vrijeme, sve s ciljem da potpuno izbjegne plaćanje poreza u slučaju obvezne prijave, bila je svjesna svoje radnje i postupka i htjela nastupanje štetne posljedice onako kako je to ranije opisano i obrazloženo.
19.1. Što se tiče ubrojivosti optužene u vrijeme počinjenja kaznenih djela Sud smatra da u radnjama optužene nema isključenja protupravnosti, da je optužena V. J. u vrijeme počinjenja kaznenog djela bila ubrojiva jer tijekom postupka njena ubrojivost nije niti bila upitna, niti isticana kao sporna, a kada je postupala s izravnom namjerom, te da je bila svjesna da je njeno djelo zabranjeno, te da ne postoji niti jedan ispričavajući razlog njenom postupanju. Ujedno, sud smatra da je optužena u vrijeme počinjenja djela bila svjesna svih zakonskih obilježja kaznenog djela koje je počinila, te da se nije nalazila u zabludi glede okolnosti koje isključuju protupravnost. 19.2. Nakon ovako utvrđene krivnje i protupravnog ponašanja optuženika valjalo je odlučiti o kaznenopravnoj sankciji.
19.3. Što se tiče otegotnih okolnosti na strani optuženika trebalo je cijeniti stupanj krivnje, društvenu opasnost počinjenog kaznenog djela.
19.4. Što se tiče olakotnih okolnosti na strani optužene trebalo je cijeniti korektno ponašanje tijekom postupka, protek vremena od počinjenja kaznenih djela pa do vremena presuđenja kao i činjenicu da nije osuđivani te da se tijekom vremena nije pojavljivala kao počinitelji novih kaznenih djela i obiteljsku situaciju.
19.5. Imajući u vidu sve naprijed navedene okolnosti, stupanj krivnje, jačinu ugrožavanja kaznenim djelom zaštićenog dobra, svrhu kažnjavanja, osobu počinitelja, a s obzirom na vrstu i težinu kaznenog djela, način postupanja i nastupjele posljedice, sud je optuženika V. J. osudio na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine uz uvjetnu osudu.
19.6. Sud je mišljenja da se svrha kažnjavanja, kako u vidu generalne tako i u vidu specijalne prevencije, može ostvariti i izricanjem optuženiku uvjetne osude, a sve imajući u vidu korektno držanje pred sudom, njene obiteljske prilike, neosuđivanost. U odnosu na odredbu pod točkom IV.
20. Prema optuženoj V. J. na temelju članka 56. KZ/11 izrečena je uvjetna osuda na način da se optuženiku izrečena kazna zatvora u trajanju od 1 godine neće izvršiti ukoliko optuženik u roku provjeravanja od 4 (četiri) godine od pravomoćnosti presude ne počini neko novo kazneno djelo.
20.1. Kod donošenja odluke sud je vodio računa o činjenici da je optužena do sada kazneno neosuđivana, kao što je cijenio njene obiteljske i imovisnke prilike.
20.2. Sve navedeno su okolnosti, koje je sud razmatrao pri odmjeravanju kazne. S obzirom na sve navedene okolnosti, u konkretnoj je situaciji nužno reagirati kaznom koja će optuženika, a i sve ostale, upozoriti da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a da je kažnjavanje njihovih počinitelja pravedno. Kazna mora biti takva da utječe na optuženika, a i na sve ostale da ne čine kaznena djela. Nema nikakve dvojbe kako sve one okolnosti koje su bile odlučne za izbor vrste i mjere kazne u odnosu na optuženika ne upućuju na zaključak da je za postizanje svrhe kažnjavanja u ovom slučaju potrebno i izvršenje kazne zatvora, pa je stoga ovaj sud mišljenja kako je u konkretnom slučaju u odnosu na optuženika V. J. moguće primijeniti institut uvjetne osude.
20.3. Odmjeravajući vrijeme provjeravanja sud je vodio računa o potrebnom vremenu koje bi utjecalo na optuženika da ne čini više kaznena djela i da se ubuduće kloni takvog ponašanja. Sud je optuženiku odredio vrijeme provjeravanja četiri godine procjenjujući da je to vrijeme dostatno za ispunjenje navedene svrhe. Ovako izrečena kazna, uz uvjetovanu odgodu izvršenja izrečene kazne, može u dovoljnoj mjeri utjecati na optuženika, a i na sve ostale da više ne čine kaznena djela, da shvate da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a kažnjavanje počinitelja pravedno.
20.4. Ovako izrečena kazna može u dovoljnoj mjeri utjecati na optuženika, a i na sve ostale da više ne čine kaznena djela, da shvate da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a kažnjavanje počinitelja pravedno. Kazna zatvora predstavlja dostatan moralni prijekor koji se izriče počinitelju za zlo koje je on počinjenjem djela nanio društvu. Istovremeno, sud smatra da se ostvarivanje svrhe kažnjavanja može postići i bez izvršenja kazne.
U odnosu na odredbu pod točkom V.
21. Na temelju čl. 56 st. 1 KZ/11 optuženoj V. J. se određuje posebna obveza iz čl. 62 st. 1 toč. 1 KZ/11 da popravi štetu počinjenu kaznenim djelom, te je dužna roku od 4 (četiri) godine oštećenoj R. H. naknaditi štetu u iznosu od 1.430.064,55 kuna. Kod visine nastale štete RH sud se rukovodio izračunom koji je vještak A. B. dao u svome nalazu i mišljenju, a radi se o utajenom porezu koji je optužena dužna vratiti u državni proračun RH. Ukoliko optužena u roku koji joj je određen ne izvrši u potpunosti ili većoj mjeri određenu joj posebnu obvezu iz čl. 62 st. 1 toč. 1 KZ/11, sud može temeljem čl. 58 st. 5 KZ/11 opozvati uvjetnu osudu.
21.1. Dakle, sud je optuženoj uz uvjetnu osudu odredio obvezu u skladu s prirodom i težinom počinjenog djela, a s ciljem da se neizvršavanje kazne zatvora stavi ne samo u ovisnost hoće li osuđena osoba počiniti novo kazneno djelo, već i u ovisnosti o reparaciji štete koju je takva osoba nekome prouzročila kaznenim djelom, čime se djeluje na svjest uvjetno osuđene osobe u skladu s ciljevima specijalne prevencije kaznenih djela – djelovanju čija je svrha pod prijetnjom gubitka osobne slobode osvijestiti kod optuženika da posljedice kaznenog djela imaju realne posljedice koje netko trpi i koje je dužan sanirati onaj tko ih je prouzročio, kao i da sam posljedice neće „nestati“ samim time što će se uvjetno osuđena osoba kroz izvjesno vrijeme suzdržati od činjenja kaznenih djela.
U odnosu na odredbu pod točkom VI.
22. Na temelju čl. 158. st. 1. i 2. ZKP/08 optužena V. J. je na ime postavljenog imovinskopravnog zahtjeva oštećenoj R. H. dužna isplatiti iznos od 1.430.064,55 kuna, iznosu koji je optužena uskratila Državnom proračunu R. H., porezna davanja u ukupnom iznosu od 1.430.064,55 kuna a radi se o ukupnom utajenom porezu u svakoj od inkriminiranih godina od ukupno šest poreznih razdoblja, utvrđenih financijsko – knjigovodstvenim vještačenjem u kojem je vještak A. B. dao izračun. Kod donošenja odluke sud se rukovodio iznosom za koji
je R. H. oštćena, te u tom iznosu postavljenom imovinsko – pravnim
zahtjevom oštećene R. H..
U odnosu na odredbu pod točkom VII.
23. Na temelju članka 148. u svezi s člankom 145. stavak 2. točka 1. i 6. ZKP/08, optuženoj V. J. nalaže se da podmiri troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 11.280,80 kuna (jedanaest tisuća dvije stotine i osamdeset kuna i osamdeset lipa), od čega se iznos od 9.120,80 kuna (devet tisuća sto dvadeset kuna) odnosi na knjigovodstveno – financijsko vještačenje stalnog sudskog vještaka za financije i računovodstvo A. B., iznos od 160,00 kuna (sto šezdeset kuna) odnosi na troškove vještačenja za stalnog sudskog vještak za financije i računovodstvo A. B., te iznos od 2.000,00 kuna (dvije tisuće kuna), a što se odnosi na paušalnu svotu.
23.1. Ocjena je suda da je navedeni trošak odmjeren sukladno obiteljskim i materijalnim prilikama optužene, duljini, trajanju i složenosti postupka i da će optužena moći podmiriti, unatoč činjenici što je nezaposlena, budući je radno sposobna osoba, sud je zaključio da je ista ipak u mogućnosti podmiriti troškove ovog kaznenog postupka te da plaćanjem istih neće doći u pitanje njena osobna egzistencija i egzistencija njene obitelji.
U Splitu 5. svibnja 2022.
SUDAC
Katarina Peršen, v.r.
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u dovoljnom broju primjerka ovom sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.
