Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

    Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: I Kžmp-4/2022-8

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću za mladež sastavljenom od sutkinja dr. sc. Lane Petö Kujundžić, predsjednice vijeća te Snježane Hrupek-Šabijan i mr. sc. Ljiljane Stipišić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Vanje Petrović, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog L. P., zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 4. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak i 101/17., 118/18. i 126/19. i 84/21. dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i optuženika podnesenim protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici od 17. veljače 2022. broj Kmp-1/2021., u sjednici održanoj 5. svibnja 2022., u prisutnosti u javnom dijelu sjednice optuženog L. P. i branitelja optuženika, odvjetnika B. Ž.,

    p r e s u d i o  j e

    I Djelomično se prihvaća žalba državnog odvjetnika, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o sigurnosnoj mjeri na način da se optuženom L. P., na temelju članka 72. stavka 1. i 3. KZ/11., izriče sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju koje je 5 (pet) godina dulje od izrečene kazne zatvora te počinje teći od izvršnosti ove presude.

    II Žalba državnog odvjetnika u ostalom dijelu, a žalba optuženog L. P. u cijelosti odbijaju se kao neosnovane te se u ostalom pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom Županijskog suda u Velikoj Gorici od 17. veljače 2022. broj Kmp-1/2021., optuženi L. P. proglašen je krivim zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavka 1. i 4. KZ/11. te je na temelju članka 227. stavka 4. KZ/11. osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina.

    1.1. Na temelju članka 72. stavak 1. i 2. KZ/11. izrečena mu je sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju koje je 3 (tri) godine dulje od izrečene kazne zatvora i počinje teći od izvršnosti presude.

    1.2. Na temelju članka 72. stavak 7. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19., dalje: ZKP/08.) vrijeme privremenog oduzimanja vozačke dozvole od 2. ožujka 2021. nadalje uračunava se u vrijeme zabrane upravljanja motornim vozilom.

    1.3. Optuženiku se vraća mobilni uređaj marke Samsung crne boje koji je od istoga oduzet uz POPOP broj 1169744 od 23. siječnja 2021.

    1.4. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08. u vezi članka 145. stavak 2. točke 1., 6. i 8. ZKP/08. odlučeno je da je optuženik dužan je nadoknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 6. ZKP/08. u iznosu od 12.160,00 kuna, paušalni iznos od 1.000,00 kuna te trošak zastupanja oštećenika po punomoćniku u iznosu koji će biti naknadno određen posebnim rješenjem.

    2. Protiv te presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog odluke o kazni i sigurnosne mjere (članak 471. stavak 1.i 2. ZKP/08.) s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske preinači pobijanu presudu i optuženika osudi na kaznu zatvora u duljem trajanju te da mu izrekne sigurnosnu mjeru u duljem trajanju.

    3. Žalbu je podnio i optuženik po branitelju, odvjetniku B. Ž. zbog odluke o kazni, s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske pobijanu presudu preinači na način da optuženika blaže kazni.

    4. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika podnio je optuženik s prijedlogom da se žalba državnog odvjetnika odbije.

    5. Postupajući u skladu s odredbom članka 474. stavka 1. ZKP/08., spis je dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

    6. O sjednici drugostupanjskog vijeća, na temelju članka 475. stavak 2. ZKP/08., izviješteni su na njihovo traženje optuženi L. P. i njegov branitelj, odvjetnik B. Ž. te državni odvjetnik. Prisutnost optuženika na sjednici vijeća osigurana je u smislu članka 475. stavka 8. ZKP/08. uz pomoć zatvorenog tehničkog uređaja za vezu na daljinu (audio-video uređaj), dok je branitelj, odvjetnik B. Ž. osobno prisustvovao sjednici. Državni odvjetnik iako uredno pozvan, nije pristupio na sjednicu vijeća pa je ista održana u njegovoj odsutnosti na temelju članka 475. stavka 4. ZKP/08.

    6.1. Žalba državnog odvjetnika je djelomično osnovana, dok žalba optuženog L. P. nije osnovana.

    7. U odnosu na žalbe državnog odvjetnika i optuženika zbog odluke o kazni

    7.1. Državni odvjetnik u svojoj žalbi, zbog odluke o kazni navodi da prvostupanjski sud nije pravilno ocijenio sve okolnosti koje su od značaja za odmjeravanje visine kazne, jer da je neke utvrđene olakotne okolnosti precijenio, a neke otegotne nije cijenio u dovoljnoj mjeri. Tako ističe da prvostupanjski sud nije dovoljno cijenio raniji život optuženika jer je unatoč mlađoj životnoj dobi višestruko prekršajno kažnjavan, zbog vožnje pod utjecajem alkohola (dva puta u 2019.), nepravilne vuče priključnih vozila te zbog prekršaja prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, a ovo djelo je počinio pod jakim utjecajem alkohola od 1.57 g/kg apsolutnog alkohola u krvi, u kojem stanju je vozio brzinom od 193 km/h na mjestu gdje je brzina prometnim propisom ograničena na 40 km/h, te je takvom bezobzirnom i obijesnom vožnjom, prouzrokovao veliku materijalnu štetu, jer se vozilom zaletio u zgradu naplatne postaje M. probivši cigleni zid, srušio pregradne zidove i udario u žrtvu D. B., zaposlenika H. c. koji se nalazio na radnom mjestu i koji je od zadobivenih ozljeda preminuo. Također državni odvjetnik ističe da izrečenom kaznom zatvora nije ispunjena svrha kažnjavanja te da je istu, i to kako u smislu specijalne, tako i u smislu generalne prevencije, moguće ostvariti tek izricanjem kazne zatvora u duljem trajanju.

    7.2. Optuženik, nasuprot tome, smatra da je kazna na koju je osuđen previsoka pozivajući se na sudsku praksu raznih sudova. Mišljenja je da mu prvostupanjski sud nije dovoljno cijenio olakotne okolnosti, mlađu životnu dob, neosuđivanost, iskreno priznanje djela i izraženo kajanje od početka postupka, da je i sam pretrpio teške ozljede zbog kojih mora na operaciju, a da je precijenio značaj otegotnih okolnosti, i to osudu za dva prometna prekršaja zbog vožnje pod utjecajem alkohola, iako se u jednom prekršaju radilo o zanemarivoj koncentraciji alkohola (0,01g/kg), dok se izostanak doprinosa oštećenika prometnoj nesreći ne može cijeniti otegotnim, jer je smrt osobe sadržana u samom obilježju djela.

    7.3. Protivno žalbenim navodima, a u odnosu na obje žalbe zbog odluke o kazni drugostupanjski sud nalazi da je sud prvog stupnja pravilno utvrdio sve okolnosti na strani optuženika važne za proces individualizacije kazne koje u smislu članka 47. KZ/11. utječu da kazna po vrsti i visini bude lakša ili teža za počinitelja i da je te okolnosti u dostatnoj mjeri valorizirao.

    7.4. Tako je prvostupanjski sud, određujući vrstu i mjeru kazne koju u konkretnom slučaju valja primijeniti, uzeo u obzir i pravilno cijenio optuženiku kao olakotne okolnosti, mlađu životnu dob, iskreno priznanje i kajanje, da je u nesreći sam pretrpio vrlo teške ozljede, zatim njegovu kaznenu neosuđivanost. Međutim, u odnosu na njegovu prekršajnu evidentiranost pravilno prvostupanjski sud prekršaje koji nisu povezani s vožnjom u alkoholiziranom stanju nije cijenio kao otegotne, što zahtijeva državni odvjetnik, jer se ne radi o prekršajima povezanim s izazivanjem prometne nesreće, već se ti prekršaji (nepravilna vuča priključnih vozila i nasilje u obitelji) procjenjuju u smislu ranijeg života optuženika i neusklađenog ponašanja sa zakonom i općeprihvaćenim normama. Dakle, otegotne okolnosti koje se sada ističu u žalbi državnog odvjetnika istovjetne su onima koje su pravilno već cijenjene od strane prvostupanjskog suda prilikom odabira kazne. Suprotno optuženikovom navodu da je jedan prometni prekršaj počinio pod neznatnim utjecajem alkohola i da se ne radi o ozbiljnijem prekršaju, treba imati na umu da je optuženik mlađe životne dobi (u vrijeme nesreće navršio je 20 godina), i nije smio upravljati vozilom ako je u krvi imao alkohola, te je vožnjom pod utjecajem alkohola pokazao ustrajnost i nekritičnost prema upravljanju vozilom pod utjecajem alkohola jer je ignorirao propise o sigurnosti prometa i ponovno ih kršio, time da je u prometnoj nesreći, koju je izazvao, prekršio tri blanketne norme Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

    7.5. Jednako tako, iako optuženik u svojoj žalbi nastoji dovesti u pitanje pravilnost utvrđenja otegotnim da oštećenik nije doprinio nastanku prometne nesreće, jer je njegova smrt sadržana u samom obilježju kaznenog djela pa ne može biti i otegotna okolnost, sukladno odredbi članka 47. KZ/11., pri odmjeravanju kazne, između ostaloga, uzimaju se u obzir i jačina ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti te način počinjenja i skrivljeni učinci kaznenog djela, stoga je pravilno prvostupanjski sud cijenio da oštećenik ni na koji način nije doprinio samoj prometnoj nezgodi, nije ni bio sudionik u prometu, već se nalazio na svom radnom mjestu u upravnoj zgradi naplatne postaje.

    7.6. Isto tako, iako žalitelj ističe da je optuženik mlađi punoljetnik, a da nisu primijenjene odredbe Zakona o sudovima za mladež, s pravom je prvostupanjski sud zaključio da primjena tog zakona na optuženika nije primjenjiva jer je optuženik zaposlena osoba u vlastitom obrtu, sudionik u prometu dvije godine, i prije je sudjelovao u prometu pod utjecajem alkohola i bez obzira na mlađu životnu dob, kazneno djelo nije povezano sa mladenačkom nepromišljenosti, naivnosti ili nezrelosti već svjesnim kršenjem zakona. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

    7.7. Dakle, sve naprijed navedene okolnosti i po ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske upućuju na zaključak da se radi o počinitelju kojem je radi ostvarenja specijalne i generalne prevencije, ali i druge svrhe kažnjavanja potrebno izreći kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) godina. Upravo takvom kaznom dostatno će se utjecati na optuženika da shvati krajnju neprihvatljivost vlastitog ponašanja, a ujedno izrečena kazna sadrži dostatnu količinu društvene osude za zlo koje je optuženik počinjenjem kaznenog djela nanio obitelji oštećenika, te društvu u cjelini. Istovremeno, ta kazna će zasigurno pozitivno utjecati na jačanje povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava te će djelovati, prvenstveno na optuženika, ali isto tako i na druge članove društvene zajednice da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja. Stoga su žalbe državnog odvjetnika i optuženika zbog odluke o kazni neosnovane.

    8. U odnosu na žalbu državnog odvjetnika u odluci o sigurnosnoj mjeri

    8.1. U pravu je državni odvjetnik kada u svojoj žalbi ističe da je sigurnosna mjera optuženiku trebala biti izrečena u duljem trajanju.

    8.2. Prihvaćanjem u cijelosti argumentacije iznesene u žalbi državnog odvjetnika, prvostupanjsku presudu valjalo je preinačiti u tom dijelu i, na temelju članka 72. stavka 3. KZ/11., optuženiku izreći sigurnosnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju koje je pet godina dulje od izrečene kazne zatvora kako to u žalbi predlaže državni odvjetnik. S obzirom na doista visok stupanj alkoholiziranosti optuženika, koji upravlja vozilom u prometu te činjenicu da, osim toga, krši još dvije odredbe blanketnog propisa i time izaziva prometnu nesreću s ranije opisanim teškim posljedicama, u pravu je prvostupanjski sud kada zaključuje da je optuženika, kao vozača, na maksimalno određeno vrijeme prema Kaznenom zakonu potrebno isključiti iz cestovnog prometa, jer postoji realna opasnost da će upravljajući motornim vozilom ponovno ugroziti sigurnost prometa.

    8.3. Zbog toga, a kako bi se izbjegla stanja koja ubuduće mogu poticajno djelovati na ponavljanje sličnih kaznenih djela, optuženiku je potrebno zabraniti upravljanje motornim vozilima B kategorije za vrijeme koje je za pet godina dulje od izrečene mu kazne zatvora. To, a obzirom na činjenicu da je ovom odlukom optuženik osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest godina, konkretno znači da optuženik, počev od izvršnosti ove presude u smislu članka 67.a. KZ/11. odnosno od njezine uredne dostave ne smije upravljati motornim vozilima B kategorije i to, kako za vrijeme izdržavanja kazne tako i prije i poslije izdržavanje kazne zatvora u ukupnom trajanju od pet godina, time da se vrijeme privremenog oduzimanja vozačke dozvole uračunava u vrijeme zabrane upravljanja motornim vozilom.

    9. Slijedom izloženog, a obzirom na to da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske nije našao povrede na koje u smislu članka 476. stavka 1. točka 1. i 2. ZKP/08. pazi po službenoj dužnosti, trebalo je, na temelju članka 486. stavka 1. i članka 482. ZKP/08., odlučiti kao u izreci ove presude.

    Zagreb, 5. svibnja 2022.

    Predsjednica vijeća:

    dr.sc. Lana Petö Kujundžić, v.r.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.