Broj: Jž-1503/2019
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Gordane Korotaj kao članica vijeća uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. N.P., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/90., 30/90., 47/90. i29/04.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu od 28. svibnja 2019., broj: 68. Pp J-259/2019-28, u sjednici vijeća održanoj 5. svibnja 2022.,
r i j e š i o j e:
I. U povodu žalbe okr. N.P., a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
II. Uslijed odluke pod I., žalba okr. N.P. je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu od 28. svibnja 2019., broj: 68. Pp J-259/2019-28, proglašen je krivim okr. N.P. da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je, uz primjenu odredbi o ublažavanju kazne, izrečena novčana kazna u iznosu 569,00 kuna, koju je dužan platiti u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost uplate dvije trećine izrečene novčane kazne te je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 500,00 kuna.
2. Protiv te presude, okr. N.P. pravodobno je po braniteljici odvjetnici K.F. podnio žalbu ne naznačujući žalbene osnove dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog bitne povrede odredaba porekršajnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba je bespredmetna.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7, 9. i 10. ovoga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da bi presudom na štetu okrivljenika bile povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava niti da bi nastupila zastara prekršajnog progona.
5. Međutim, ispitivanjem po službenoj dužnosti utvrdio da je prvostupanjski sud, počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 10. Prekršajnog zakona.
5.2. Naime, pobijana prvostupanjska presuda, između ostalog, temelji se i na nezakonitom dokazu iz članka 90. Prekršajnog zakona, konkretno, na iskazu svjedoka policijskog službenika L.V. koji prepričava što su mu okrivljenik i svjedok oštećeni M.Ž. rekli prilikom obavijesnog razgovora. Time je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. točka 10. Prekršajnog zakona, na koju okrivljenik osnovano ukazuje.
5.3. Prema odredbi članka 90. stavak 2. Prekršajnog zakona, nezakoniti dokazi su oni dokazi koji su, između ostalog, pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka te koji su kao takvi izričito predviđeni u zakonu.
5.4. Odredbom članka 158. stavak 6., 7. i 8. Prekršajnog zakona propisano je: „(6) Prikupljajući obavijesti ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupka u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, mogu osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Pri tome ga moraju upozoriti da ima pravo uzeti branitelja koji može biti nazočan njegovu ispitivanju. Ako okrivljenik odmah ne uzme branitelja ili ako ne odluči iskazivati bez branitelja, tijela državne uprave će zastati s ispitivanjem do 2 sata da bi osumnjičenik mogao uzeti si branitelja kojeg sam izabere ili s liste dežurnih odvjetnika.
7) Ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama ovog Zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku. (8) Zapisnici o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka iz stavka 6. i 7. ovoga članka mogu se koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku.“
5.5. Iz citirane zakonske odredbe članke 158. Prekršajnog zakona, jasno proizlazi da se zapisnici o ispitivanju osumnjičenika odnosno svjedoka od strane ovlaštene osobe tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti mogu koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku samo ako su te osobe ispitane sukladno odredbama o ispitivanju okrivljenika odnosno svjedoka u prekršajnom postupku, a u konkretnom slučaju se ne radi o postupanju u skladu s ovom zakonskom odredbom, pa takva saznanja ovlaštenih osoba tijela državne uprave ne mogu biti dokaz, nego imaju značenje neformalnih obavijesti i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal, nego se na temelju članka 121. stavak 1. Prekršajnog zakona moraju izdvojiti iz spisa predmeta.
5.6. Slijedom navedenog, sadržaj obavijesti koje je svjedok L.V. saznao od okr. N.P. i svjedoka oštećenog M.Ž. prilikom postupanja povodom počinjenog prekršaja nije zakonit dokaz, jer se radi o neformalnim iskazivanjima osoba pred policijskim službenikom prilikom vršenja izvida prekršaja, pa time nije zakonit dokaz ni svjedočki iskaz policijskog službenika u dijelu kada iskazuje „…ja sam obavio razgovor i sa okr. i sa drugom stranom odnosno oštećenikom te sam utvrdio temeljem razgovora sa oba sudionika da je došlo do narušavanja javnog reda i mira na način da su imali sukob oko parkirališnog mjesta i da je okr. fizički napao oštećenika udarivši ga … ja nisam vidio da je okr. udario oštećenika, ali sam tu informaciju dobio od jednog i drugog…ja sam obavljenim razgovorom i sa okr. i sa oštećenikom došao do saznanja koje nije negirala niti jedna niti druga strana da je okr. napao oštećenika i udario ga, a obavljenim razgovorom i sa suprugom oštećenika sam došao do takvih saznanja tako da ja više nisam imao razloga utvrđivati činjenice sa ostalim svjedocima….“a iz kojeg dijela proizlazi da prepričava što su mu te osobe rekla prilikom vršenja postupanja, jer se na taj način, zaobilaznim putem, u dokazni materijal unose oni elementi koji ne mogu biti temelj za donošenje presude.
5.7. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. točke 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz članka 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada koristi iskaz svjedoka policijskog službenika L.V., ocjenjuje te ga uspoređuje s drugim dokazima izvedenim u postupku i na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o krivnji okr. N.P..
5.8. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. točke 10. Prekršajnog zakona, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
6. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene dokaze kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.
7. Stoga je, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 5. svibnja 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 4 otpravaka za spis, okrivljenika i tužitelja.
